REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj P-1120/2018-99

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Izabeli Barbić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivi Simić, odvjetnici u Puli, protiv tuženika 1. ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Saši Drobnjaku, odvjetniku u Puli, 2. CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Oliveri Radoš Šaponja, odvjetnici u Splitu, 3. JZU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Saši Drobnjaku, odvjetniku u Puli i 4. GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon glavne rasprave zaključene 27. lipnja 2025. u prisutnosti tužitelja, njegove punomoćnice, odvjetnika Saše Drobnjaka kao punomoćnika 1. i 3. tuženika te zamjenika punomoćnice 2. tuženika, te odsutnosti uredno pozvane 4. tuženice, 1. kolovoza 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužitelj je suvlasnik u ½ dijela (6/12 dijela), a I. tuženik u ½ dijela (3/12 dijela i 3/12 dijela), dok je na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužitelj suvlasnik u 8/16 dijela, I. tuženik u 4/16 dijela, II. tuženik u 2/16 dijela, III. tuženik u 1/16 dijela i IV. Tužena u 1/16 dijela, pa se ta suvlasnička zajednica razvrgava geometrijskom diobom na sljedeći način;

Tužitelj dobiva u samovlasništvo dio kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], odnosno dio ispod svoje zgrade te istočni i južni dio okućnice oko zgrade do prometnice u površini 176 m2 i dio čestice uz zapadni rub kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 129 m2, sveukupno 305 m2, s time da ima pristup na dio čestice u površini od 129 m2 preko svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženici dobivaju dio kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na način da dobivaju izlaz na prometnicu, dio ispod svoje zgrade sa južnim i zapadnim dijelom okućnice i dio prema zatečenom prilazu sa zapadne strane preko zaštićenog zelenog pojasa, ukupne površine 305 m2, sve kako je označeno na skici od 28.10.2020. priloženoj uz nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Franka Kaića od 29.10.2020., koja je sastavni dio presude.

Ova geometrijska dioba provesti će se u nadležnom katastru i zemljišnim knjigama po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je s 1. tuženikom ĐZ suvlasnik na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je zajedno sa svim tuženicima suvlasnik na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na ovim nekretninama protiv tuženika vodio izvanparnični postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem R1-776/2015. Tuženici su nakon šest godina vođenja izvanparničnog postupka prigovorili suvlasničkom udjelu tužitelja na predmetnim nekretninama te je tužitelj rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj R1-776/2015 od 13. lipnja 2016. upućen na pokretanje parnice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina. Tužitelj ističe kako je prigovor tuženika u izvanparničnom postupku, kojim osporavaju njegov suvlasnički udio na predmetnim nekretninama nakon 6 godina vođenja postupka (kada je postupak konačno priveden kraju), neosnovan i usmjeren isključivo na odugovlačenje postupka razvrgnuća. On je suvlasnički udio na nekretninama koje su predmet razvrgnuća stekao na temelju Ugovora u kupoprodaji nekretnine od 29. prosinca 1997. i Aneksa ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 22. travnja 1998. te naknadno i na temelju Ugovora o darovanju nekretnine od 24. travnja 1998., na temelju kojih isparava je uknjiženo njegovo pravo suvlasništva na ½ dijela predmetnih nekretnine, odnosno 6/12 dijela kč. br. [katastarska čestica] dijela kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i to temeljem rješenja poslovni broj Z-1789/1998 i Z- 243/1999.

1.1. Na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj i 1. tuženik ĐZ upisani su kao suvlasnici, svaki u ½ dijela. Na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], tužitelj je upisan kao vlasnik u 8/16 dijela, 1. tuženik ĐZ u 4/16 dijela, 2. tuženik CZ u 2/16 dijela, 3. tuženik CZ u 1/16 dijela i 4. tuženica BZ u 1/16 dijela. Kako je tijekom izvanparničnog postupka po stalnom sudskom vještaku Fraku Kaiću već sačinjen nalaz i mišljenje te predložena geometrijska dioba, tužitelj predlaže da se zbog ekonomičnosti i svrhovitosti postupka razvrgnuće provede po tom nalazu i to po točki 3.1. Nalaza – Varijanta 1 – list 2 Nalaza (list 94 u spisu R1-776/15). Tužitelj predlaže da sukladno tom nalazu – Varijanti 1, vještak provede postupak parcelacije na način da dio nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u dijelovima i površinama opisanim pod točkom 3.1. Nalaza, dobiju nove oznake katastarske čestice koje će se upisati u katastar i zemljišne knjige, a kako bi se geometrijska dioba izvršila tako da pojedine novoformirane čestice sukladno nalazu vještaka pripadnu u samovlasništvo tužitelju, a pojedine u suvlasništvo tuženicima. Podredno, ako se naknadno utvrdi da geometrijska dioba nije moguća ili se stranke ne suglase o razvrgnuću isplatom, tužitelj predlaže razvrgnuće civilnom diobom.

1.2. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom (u podnesku od 20. siječnja 2021. – list 230 spisa) tužitelj predlaže da sud odredi razvrgnuće geometrijskom diobom, i to na način da tužitelj dobije u samovlasništvo dio kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], odnosno dio ispod svoje zgrade te istočni i južni dio okućnice oko zgrade do prometnice u površini od 176 m2 i dio čestice uz zapadni rub kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 129 m2, sveukupno 305 m2, s time da ima pristup na dio čestice u površini od 129 m2 preko svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok tuženici dobivaju dio kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na način da dobivaju izlaz na prometnicu, dio ispod svoje zgrade s južnim i zapadnim dijelom okućnice i dio prema zatečenom prilazu sa zapadne strane preko zaštićenog zelenog pojasa, ukupne površine 305 m2, sve kako je označeno na skici od 28. listopada 2020. priloženoj uz nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Franka Kaića od 29. listopada 2020. - varijanta 1. Potražuje i parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik ĐZ, 3. tuženik CZ i 4. tuženica ĐZU naveli su da se protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Istaknuli su kako predmet spora predstavlja dvojnu stambenu samostojeću kuću u [adresa], s time da je zapadni dio u suvlasništvu i posjedu svih protustranaka (tuženika), s adresom [adresa], i to od dana izgradnje sporne kuće, što nikada nije bilo sporno između tužitelja, njegovih prednika i tuženika. Tužitelj je navedeni istočni dio – realni dio svoje nekretnine (kuće), zajedno sa svojim ocem, kupio od prodavatelja J SZ na temelju Ugovora o kupoprodaji od 29. prosinca 1997. Iz predmetnog Ugovora, kojeg je sam tužitelj dostavio uz tužbu, vidljivo je da je kupio ½ dijela navedene dvojne kuće, dakle postojeće, izgrađene kuće, i to baš dio tadašnje dvojne kuće, na tadašnjoj adresi [adresa], odnosno istočni dio kuće, što nikada nije bilo sporno između stranaka, a vidljivo je i iz skice stanja vlasništva i posjeda na dan kada je tužitelj kupio svoj dio nekretnine, koja skica je dostavljena uz odgovor na tužbu. To nikako ne može biti ½ nekretnina koje su predmet diobe.

2.1. Tuženici ističu da je parničnom postupku koji se vodio pred ovim sudom u predmetu poslovni broj P-1505/87, po tužbi tuženika TZ i ĐZ, nakon provedenog dokaznog postupka donesena pravomoćna presuda u kojoj su utvrđeni realni dijelovi nekretnina u vlasništvu tuženika. Iz navedenog proizlazi da je između stranaka provedena fizička dioba nekretnine, koja nije nikada provedena u zemljišnoj knjizi. Realne dijelove nekretnine utvrđene tom presudom svi tuženici i danas drže u posjedu, a držali su ga i u trenutku kada je tužitelj zajedno sa svojim ocem kupio svoj realni dio nekretnine, te je tužitelj u trenutku kupoprodaje bio upoznat sa stanjem stvari u pogledu posjeda predmetne nekretnine i faktičkog vlasništva na istoj. Dakle, nema mjesta razvrgnuću na način da tužitelju pripadne onaj dio nekretnine kojeg nikada nije niti kupio od svojeg pravnog prednika (prodavatelja), jer ni oni nisu bili vlasnici onog dijela nekretnine kojeg sada svojata tužitelj. Tuženici nikada nisu smetani u posjedu i vlasništvu realnog dijela nekretnine koji svaki od njih drži u posjedu, od kada je tužitelj kupio svoj realni dio nekretnine, odnosno od dana kada su kupili nekretninu na kojoj su izgradili svoju kuću, dakle ni po prednicima tužitelja. Zemljišnoknjižno i katastarsko stanje predmetne dvojne kuće s okućnicom nije nikada usklađeno sa stvarnim stanjem na terenu, što je sve vidljivo iz isprava predočenih u vanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, a ta neusklađenost dovela je do spora. Nesporno je da parnične stranke imaju pravo na razvrgnuće, ali ne na način kako to pokušava i predlaže tužitelj, jer mu ne pripada polovina nekretnina koje su predmet tužbenog zahtjeva. Predmetna dvojna kuća nije evidentirana ni u katastru nekretnina ni u zemljišnim knjigama.

2.2. Sukladno svemu navedenom, smatraju da je tužbeni zahtjev neosnovan i da je tužitelj odabrao pogrešni pravni put za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u pogledu predmetne kuće, jer je provedena fizička dioba nekretnine na drugačiji način od onoga kako to u tužbi smatra tužitelj. Stoga, smatraju da bi ovoj pravnoj stvari trebalo provesti dokaze na okolnost da je između parničnih stranaka provedena fizička dioba suvlasničke zajednice, i to prije nego što su tužitelj i njegov otac kupili svoj dio predmetne nekretnine. Po mišljenju tuženika nesporno je da je tužitelj u trenutku kupoprodaje znao koji realni dio nekretnine kupuje, kao što je znao i koje realne dijelove tuženici drže u svom isključivom posjedu, a što je i danas razvidno na terenu, budući su dvorišni dijelovi dvaju obiteljskih kuća: [adresa] (koja je u posjedu tuženika) i [adresa] (u posjedu tužitelja) ograđeni. U slučaju potrebe tuženici će u predmetnom smislu istaknuti protutužbeni zahtjev na utvrđenje da je provedena fizička dioba nekretnine sukladno stanju posjeda na terenu, a što je moguće tek nakon što mjernični vještak izmjeri kvadrate koje stranke imaju u posjedu od dana kada je tužitelj kupio svoj dio kuće. Stoga, tuženici osporavaju tužitelju veličinu upisanih idealnih suvlasničkih dijelova na tim nekretninama iz razloga što isti ne odgovara stvarnom stanju odnosno realnom dijelu koji tužitelj drži u posjedu i na kojem izvršava vlasničke ovlasti. Predlažu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženicima.

3. U odgovoru na tužbu 2. tuženik CZ je istaknuo sadržajno identične navode kao i ostali tuženici u ranije predočenom odgovoru. Dodao je da je u ovom postupku prethodno potrebno utvrditi je li prema građevinskoj izvedbi predmetne dvojne kuće moguće izvršiti formiranje dviju građevinskih čestica te na svakoj od njih evidentirati po dio dvojne kuće. Ukoliko to nije moguće da je potrebno formirati jednu građevinsku parcelu na kojoj bi se evidentirala dvojna stambena kuća te se potom izvršilo etažiranje prema postojećem posjedu, tim da bi se u bilo kojem slučaju na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osnovalo pravo stvarne služnosti prolaza i provoza u korist realnog dijela nekretnine koji u posjedu drži tuženik. Zaključno, smatra da u ovoj pravnoj stvari nema mjesta provođenju dokaznog postupka na okolnost razvrgnuća suvlasničke zajednice iz razloga što je faktično razvrgnuće provedeno prije nego što su tužitelj i njegov otac kupili realni dio predmetne nekretnine. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženicima.

4. Ovosudnim rješenjem poslovni broj: P-966/2016 od 10. veljače 2017. utvrđen je prekid postupka zbog smrti trećetuženika CZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]). Rješenjem poslovni broj: P-966/2016 od 19. listopada 2017. određen je nastavak postupka te su na preuzimanje postupka pozvane zakonske nasljednice tuženika CZ – ĐZU i MZ, koje su nastavile sudjelovati u postupku na strani tuženika.

5. U tijeku postupka izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu, kao i priloženim spisima poslovni broj R1-776/2015, P-220/2005, R1-102/2024 (djelomični preslik) i P-1505/87, pročitani su iskazi svjedoka, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Franka Kaića s usmenom i pisanom dopunom, stalnog sudskog vještaka Tina Verbanca iz društva Veting d.o.o. uz usmenu dopunu te usmeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Branimira Fabla.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet spora je razvrgnuće suvlasništva na nekretninama kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

7.1. Pritom nije sporno da je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja i 1. tuženika ĐZ, svakog u ½ dijela (odnosno 6/12 dijela), dok su nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu tužitelja JZ u 8/16 dijela, 1. tuženika ĐZ u 4/16 dijela, 2. tuženika CZ u 2/16 dijela, 3. tuženice ĐZU u 1/16 dijela i 1/32 dijela (ukupno 3/32) i 4. tuženice GZ u 1/32 dijela.

7.2. Nije sporno ni da su na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene dvije ugrađene obiteljske kuće, svaka sa ograđenim dvorištem, s time da se zapadna kuća nalazi na adresi [adresa] posjedu je tuženika, a istočna kuća na adresi [adresa] posjedu je tužitelja (vidljivo na skici na listu 75 u spisu R1-776/15).

7.3. U tijeku postupka (odnosno tijekom izvanparničnog postupka koji je prethodio parničnom) utvrđeno je da navedene kuće nisu izgrađene samo na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Za vrijeme trajanja izvanparničnog postupka, vansudskim putem izvršeno je cijepanje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je ovdje tužitelj, u cilju usklađivanja stvarnog i zemljišnoknjižnog stanja, postao samovlasnik novoosnovane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina nije predmet razvrgnuća, jer nije u suvlasništvu stranaka, već u samovlasništvu tužitelja, ali nije sporno da se na njoj nalazi dio zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja je predmet razvrgnuća (uključujući i dio zgrade u posjedu tuženika).

7.4. Navedene dvije ugrađene zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu ucrtane u katastru.

7.5. Nije sporno da je ovdje tužitelj ishodio rješenje o izvedenom stanju za stambenu zgradu izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] i kč br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 46-49 spisa), odnosno za istočni objekt na adresi [adresa]. Iako su tuženici u tijeku postupka tvrdili da su podnijeli zahtjev za legalizaciju svog objekta, odnosno zapadne zgrade na adresi [adresa], svoje tvrdnje nisu dokazali, slijedom čega sud smatra da objekt tuženika nije legalno izgrađen.

8. Parničnom postupku prethodio je izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, kojeg je ovdje tužitelj ŠZ pokrenuo protiv ovdje 1. tuženika ĐZ još 24. lipnja 2010. Nastavno, uslijed promjene vlasničkog stanja, u postupak su stupili i tuženici CZ (iz [adresa]), CZ (iz [adresa]) te ĐZU.

8.1. Iako je ovdje tuženik ĐZ u izvanparničnom postupku uvodno naveo da se ne protivi vođenju postupka te da ne osporava suvlasničke udjele, a istovjetne navode su po stupanju u postupak istaknuli i CZ (iz [adresa]), CZ (iz [adresa]) te ĐZU, na ročištu održanom 13. lipnja 2016., nakon šest godina vođenja postupka i neuspjelih pokušaja postizanja sporazuma o načinu razvrgnuća, protustranke su osporile vrijednost suvlasničkog udjela, navodeći da suvlasnički udio predlagatelja (ovdje tužitelja) ne iznosi ½, već manje od toga. S obzirom na navedeno, ovosudnim rješenjem poslovni broj R1-776/2015-52 od 13. lipnja 2016. obustavljen je izvanparnični postupak, a predlagatelj (ovdje tužitelj) upućen sa zahtjevom radi razvrgnuća u parnicu.

9. U parničnom postupku tuženici (osim GZ, koja je tijekom cijelog postupka bila pasivna) su ustrajali pri navodima da suvlasnički udio tužitelja na predmetnim nekretninama ne iznosi ½, već manje od toga.

9.1. Osim toga, isticali su da je fizička dioba predmetnih nekretnina već provedena među prednicima stranaka, još prije no što su tužitelj i njegov otac kupili predmetne nekretnine, a navedena okolnost, po stavu tuženika, upućuje na neosnovanost tužbenog zahtjeva.

10. Međutim, po stavu ovoga suda, tuženici takve navode nisu dokazali.

10.1. Naime, tužitelj je predmetne nekretnine stekao na temelju pravnog posla - Ugovora o kupoprodaji od 29. prosinca 1997., kojeg su tužitelj i njegov otac ZZ, kao kupci, sklopili s RZ i ČZ, kao prodavateljima. Predmet toga ugovora (list 10-13 spisa) je bila ½ dvojne stambene samostojeće kuće u [adresa], sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nastavno, po isplati kupoprodajne cijene, 22. travnja 1998. među istim strankama sklopljen je Aneks ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 14-19 spisa), kojim su prodavatelji kupcima izdali tabularnu ispravu, podobnu za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, u 6/12 dijela. Upravo u tom suvlasničkom udjelu je tužitelj i danas upisan u zemljišnim knjigama, uz napomenu da mu je njegov otac ZZ **.**.1998. Ugovorom o darovanju (list 20-21 spisa) prenio svoj suvlasnički udio na predmetnim nekretninama. Ukazuje se da je u spis dostavljena i Izjava od 8. siječnja 1998. potpisana po prvotuženiku ĐZ (list 82 spisa), kojom on ČZ i RZ dozvoljava da prodaju svoje suvlasničke dijelove na kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da s kupcem, bez njegove daljnje suglasnosti, potpišu kupoprodajni ugovor. Tužitelj je, dakle, predmetne nekretnine stekao kupoprodajom od J i ČZ, u granicama njihovog suvlasničkog udjela, a tuženici nisu dokazali da bi njegov suvlasnički udio na predmetnim nekretninama bio manji od upisanog, a niti su (što je još relevantnije) u tijeku postupka postavili zahtjev na utvrđenje da su suvlasnički udjeli stranaka na predmetnim nekretninama različiti od onih upisanih u zemljišnim knjigama.

11. Tuženici neosnovano navode da iz spisa poslovni broj P-1505/87 (kojeg je sud pribavio po prijedlogu tuženika) proizlazi da je među strankama provedena fizička dioba predmetnih nekretnina. Naime, navedeni parnični postupak vodio se između prednika tuženika, točnije CZ i GZ, kao tužitelja, te TZ i ĐZ, kao tuženika, radi utvrđenja prava suvlasništva na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tom postupku pravomoćno je odlučeno da su tužitelji CZ i GZ po osnovi zajedničke gradnje s tuženicima TZ i ĐZ te ugovora o ustupu i diobi zgrade u [adresa], stekli pravo suvlasništva na obiteljskoj kući, svaki u 1/8 dijela, što su im tuženici ĐZ i TZ dužni priznati. Prednici tužitelja (ČZ i RZ), iako su tada bili upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina u 6/12 dijela, u tom postupku nisu sudjelovali, niti su se njihovi suvlasnički udjeli dovodili u pitanje, već se tužba odnosila na objekt sada u posjedu tuženika. Stoga, uvidom u predmet poslovni broj P-1505/87 nisu utvrđene pravno relevantne činjenice za ovaj postupak.

12. Radi utvrđenja je li među strankama provedena fizička dioba izveden je dokaz saslušanjem svjedoka VZ, FZ i UZ.

12.1. Svjedok EZ u svom je iskazu naveo da je susjed parničnih stranaka i da se tamo doselio 1993., prije ZZ (tužitelja). Naveo je kako je 40 godina bio u posjedu jednog trokuta, koji posjed mu je oduzet od strane tužitelja, na način da je tužitelj skinuo njegovu ogradu odnosno žicu te silom oduzeo posjed tog spornog dijela te ga i danas koristi za parkiranje auta. To je bilo nakon tri-četiri godine kada je tužitelj doselio. Na skici ŽZ (iza u spisu) je pokazao da je žičana ograda išla uz rub garaže gdje se i danas nalazi zid u produžetku. Vezano za diobu predmetnih nekretnina, naveo je da je parcela stranaka (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) prema njegovoj parceli (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bila u cijelosti ograđena, prema cesti je bio jedan manji zid, dok preostali dio nije bio ograđen. Na upit suda je li stanje kuće drugačije, uspoređujući vrijeme kada je tužitelj kupio nekretninu pa do danas, svjedok je odgovorio da tužitelj tu kuću stalno nadograđuje, ali da se lijevo i desno nije širio. Zid u produžetku garaže nije mijenjan, a stepenište za kuću je mijenjano i danas sasvim drugačije izgleda. Sporni trokut svjedok je kupio zajedno s parcelom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali je zbog zanašanja parcela u katastru taj dio postao dio parcele stranaka. Dalje je naveo da tužitelj koristi svoj objekt i dvorište, koji je odvojen od kuće i dvorišta tuženika i ograđen. Vukšići koriste dio parcele prema Fažanskoj cesti, a ZZ dvorište uz kuću prema Maloj vali, to je uvijek bilo ograđeno i nikada se nije moglo pristupiti iz djela koji koristi ZZ u dio koji koristi TZ, kako s gornje tako ni s donje strane.

12.2. Iz iskaza svjedoka UZ proizlazi da je dvorište tuženika zidom odvojeno od tužiteljevog dvorišta. Svjedok je na skici geoureda ŽZ pokazao gdje Vukšići ulaze na svoju parcelu te naveo da je parcela ograđena zidom s gornje i donje strane, a dio uz kuću koriste kao voćnjak. Kod ZZ nije bio ali mu je poznato da on ima prilaz s druge strane ceste. On kod TZ dolazi od 1973., tada su se gradile kuće. Vukšići nisu nikada mogli preći u dvorište ZZ, kao ni obrnuto. Danas žica nije na istom mjestu gdje je bila. TZ je prije imao žicu uz garažu, a sada je ta žica izmještena niže prema susjedu VZ. Ne zna kada je pomaknuta žica niti tko ju je pomaknuo.

12.3. Svjedok FZ u svom je iskazu naveo da je parničnim strankama prodao dio zemlje (dio kč. br. [katastarska čestica]), i to ZZ dio zemlje uz kuću (list 98 – 103 spisa), a pok. CZ dio parcele do vrta (list 88 – 90 spisa). ZZ je kupio prvi, a potom CZ. Svjedok nije bio tamo, već su napravili ugovor i parcelirali to što su kupili, ne sjeća se koje godine je to bilo, ali zna da je dio koji su kupili parceliran i odvojen. Na upit je li među njima bilo nekakvih problema u korištenju, odgovorio je da je iz njihovih priča čuo da je, ali mu nisu poznati detalji o tome. Nije mu poznato ni stanje na terenu, niti zna oko kojih nekretnina se vodi spor. Površinu koja je navedena u ugovoru (560 m2 u ugovoru s tužiteljem i 561 m2 u ugovoru s tuženikom ĐZ) utvrdio je geodet, a tada je to bio zeleni pojas. Geodeta su angažirali ĐZ i pok. CZ prije sklapanja kupoprodajnog ugovora i površina utvrđena po geodetu je upisana u ugovoru.

12.4. Iz iskaza svjedoka FZ sud nije utvrđivao pravno relevantne činjenice, jer kako sam navodi, nije mu poznato stanje na terenu. Iskazi svjedoka VZ i UZ ocijenjeni su istinitima, a na temelju njihovih iskaza utvrđeno je da tužitelj i tuženici imaju u posjedu svaki svoju ugrađenu kuću s ograđenim dvorištem (zapadna kuća u posjedu tuženika, a istočna u posjedu tužitelja), što među strankama nije ni sporno, međutim da među njima nije postignut dogovor oko korištenja preostalog dijela, točnije travnatog dijela prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koje nastavno i prikazan po geodetskom vještaku (list 116 spisa).

13. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je među strankama već provedena dioba u pogledu kuća izgrađenih na predmetnim nekretninama (s ograđenim dvorištem), koje su stranke same izgradile, ogradile i drže ih u posjedu (tuženici zapadnu zgradu na adresi [adresa], a tužitelj istočnu zgradu na adresi [adresa]). Međutim, kako dioba nije provedena u pogledu ostalog dijela nekretnina koje su predmet spora, a svi prijedlozi geometrijske diobe koji su sačinjeni u tijeku postupka po vještacima su poštivali faktičnu diobu (u pogledu postojećeg posjeda kuća i dvorišta), nema zapreke za provođenjem postupka razvrgnuća.

14. Uviđajem (list 111 spisa) i mjerničnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Tinu Verbancu (list 115 spis) identificirane su predmetne nekretnine te je utvrđeno da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao livada površine 530 m2, da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao livada površine 71 m2 te da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao livada površine 9 m2.

14.1. U naravi se na predmetnim nekretninama nalaze dvije međusobno ugrađene obiteljske kuće, svaka sa svojim dvorištem, na adresama [adresa] (u posjedu tužitelja) i [adresa] (u posjedu tuženika), što je vidljivo na skici lica mjesta na listu 116 spisa i fotografijama na listu 117 spisa. Među strankama nije sporno da tužitelj koristi ulaz u dvorište [adresa] s istočne stranke, iz kojeg stepeništem ulazi u kuću, kao ni da tuženici koriste prolaz ispred garaže, koji se u produžetku prostire na susjedu nekretninu (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Dvorišni dio uz taj prolaz koriste tuženici, iz dvorišta se ulazi u stan tuženika, a prilaz do garaže ime izlaz na prometnicu preko susjedne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještak je na skici lica mjesta prikazao i sporni travnati dio površine do garaže koja se nalazi ispred kuća (na skici lica mjesta na listu 116 spisa prikazan slovima A-B-C), koji dio svojataju obje stranke u postupku, a sud je utvrdio da u pogledu tog spornog dijela nije provedena dioba.

14.2. Vještak građevinske struke Franko Kaić je na uviđaju naveo da zgrade tuženika i tužitelja čine dva poluograđena stambena objekta. Tužiteljeva zgrada je s istočne strane gdje se nalaze kolni i pješački prilazi te ulazi u pojedine stambene jedinice. Objekt prvotuženika se nalazi sa zapadne strane sa kojeg su vidljive vanjske stepenice i prilazi u pojedine stambene jedinice. Na južnom pročelju zgrade je evidentna linija koja dijeli zgradu tužitelja i tuženika, jer fasada tuženika nije završena, a tužiteljeva je završena rustikalno tankom žbukom svjetlo oker boje. Garaža se nalazi na strani prvotuženika i njen istočni zid graniči po sredini poluograđenih zgrada. U tom smjeru se nalazi i zid od betonskih bloketa bez fasade koji također dijeli dva posjeda. Pregledom zapadnog pročelja dva poluograđena objekta evidentno je (zbog razlike u obradi pročelja) da je riječ o dvije potpuno odvojene funkcionalne cjeline. Konstatirao je da tužitelj ima još jedan kolni ulaz u dvorište koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Do dvorišta se nalazi ogradni zid koji ne prati granicu parcele, ali prati djelomično zapadni zid zgrade.

14.3. Nastavno je vještak građevinske struke Franko Kaić sačinio nalaz i mišljenje s prijedlozima geometrijske diobe. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da se u konkretnom slučaju radi o jednoj zgradi za koju je najvjerojatnije ishođena jedna građevinska dozvola, prema kojoj nikad nije ishođena uporabna dozvola i provođenje kroz katastar. Smatra da bi stranke najprije trebale okončati postupke ozakonjenja zgrada uz uključenje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer se na toj čestici nalaze dijelovi zgrada tužitelja i tuženika, nakon toga formirati zajedno jednu građevnu česticu koju će potvrditi Upravni odjel za decentralizaciju, lokalnu i područnu samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, potom izvršiti evidentiranje zgrade u katastru i u upravnom postupku izvršiti uknjižbu na sudu uz prethodno provođenje za što je potrebno izraditi plan posebnih dijelova zgrade iz kojih bi se vidjeli novi suvlasnički odnosi. Nakon uknjižbe moguće je provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice.

14.4. Vještak je sačinio tri prijedloga diobe. Sukladno prvom prijedlogu (list 126 spisa) tužitelj i tuženici dobili bi iste pripadajuće suvlasničke dijelove u m2 zemljišta, a tuženici bi trebali svoj kolni prilaz prema zgradi i garaži pomaknuti za 3,48 m od granice sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prema drugom prijedlogu (list 127 spisa) tuženicima ostaje postojeći kolni prilaz prema garaži, ali tada tužitelj dobiva manji dio zemljišta pa bi tuženici trebali tužitelju isplatiti razliku do vrijednosti njegovog suvlasničkog dijela u iznosu od 7.600,00 eura. Prema trećem prijedlogu (list 128 spisa) vještak je uzeo u obzir izgrađene zgrade tužitelja i tuženika, njihov položaj na terenu te okolnost da iste nisu provedene kroz katastar i zemljišne knjige, kao i da cijepanje građevinskih parcela bude u skladu s odredbama Urbanističkog plana uređenja Valbandon, koje obvezuju da građevinska zemljišta i nakon parcelacije, cijepanja i razvrgnuća imaju pristup na javnu površinu. U tom slučaju, da bi tuženici dobili izlaz na javni put, tužitelj bi se morao odreći većeg dijela svog zemljišta, što znači da bi mu od kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] pripalo 270 m2, a tuženicima 340 m2, što znači da bi tuženici trebali isplatiti tužitelju razliku do vrijednosti njegovog suvlasničkog dijela.

14.5. U usmenom izlaganju nalaza i mišljenja, vještak je, u odnosu na rješenje o izvedenom stanju koje je tužitelj ishodio za svoj objekt naveo da je u rješenju obuhvaćena i kč. br. [katastarska čestica] koja je u samovlasništvu tužitelja, a koja nije predmet ovog postupka. Da bi tužitelj završio postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade koja se odnosi samo na njegov dio zgrade, mora formirati građevinsku česticu koja će se sastojati od dijela kč. br. [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kojem postupku će morati uključiti i tuženike. Nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju potrebno je izraditi elaborat formiranja građevinske čestice, provesti ga kroz katastar, izvršiti ucrtavanje i evidentiranje zgrade, i upravnim postupkom izvršiti upis u zemljišnim knjigama, sve uz uvjet da se u postupak uključi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja.

14.6. Vještaku je nastavno, po prijedlogu tužitelja, naloženo da sačini i četvrtu varijantu prijedloga diobe, na način da prijedlog iz varijante 1 nalaza i mišljenja, koji je sačinio u izvanparničnom postupku (list 94 u predmetu R1-776/2015), uskladi s postojećim površinama, s obzirom na okolnost da je Općina Fažana u međuvremenu izvršila djelomično izvlaštenje pa ukupna površina nije 330 m2 nego 305 m2. Naime, prema toj varijanti tužitelj dobiva u samovlasništvo dio kč. br. [katastarska čestica], dio kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na način da dobiva dio ispod svoje zgrade te istočni i južni dio okućnice oko zgrade do prometnice, u površini od 176 m2 te dio čestice uz zapadni rub kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u površini od 129 m2, odnosno sveukupno 305 m2. Na dio čestice u površini od 129 m2 tužitelj bi imao pristup preko svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovdje tuženici bi, prema navedenoj varijanti dobili u samovlasništvo dio kč. br. [katastarska čestica], dio kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na način da dobivaju izlaz na prometnicu, dio ispod svoje zgrade s južnim i zapadnim dijelom okućnice i dio prema zatečenom prilazu sa zapadne strane preko zaštićenog zelenog pojasa u ukupnoj površini od 305 m2. Skica navedene varijante prikazana je na listu 217 spisa, pri čemu je dio koji bi ima pripasti ovdje tužitelju označen crvenom bojom, a dio tuženika žutom bojom.

15. Tužitelj je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Kaića te je u skladu s nalazom i mišljenjem, prihvaćajući prijedlog diobe s lista 217 spisa, uskladio tužbeni zahtjev. Tuženici nisu istaknuli konkretne primjedbe na nalaz i mišljenje, ali su naveli da se protive razvrgnuću, smatrajući da je prijedlog neosnovan, s obzirom na to da je suvlasnička zajednica među strankama već razvrgnuta.

16. Sud je nalaze i mišljenja vještaka Tina Verbanca i Franka Kaića prihvatio u cijelosti, cijeneći ih stručnima i objektivnima, izrađenim u skladu s pravilima struke, sukladno dokumentaciji sadržanoj u spisu i povjerenoj im zadaći.

17. Nastavno je sud, u svrhu izrade geodetskog elaborata u ovom postupku, izveo dokaz saslušanjem vještaka Tina Verbanca. Napominje se da je izradu elaborata sud mogao povjeriti i vještaku građevinske struke, ali to nije učinjeno s obzirom na okolnost da je vještak Franko Kaić u međuvremenu preminuo.

17.1. Vještak Tino Verbanac je na upit suda naveo da je moguće izraditi geodetski elaborat sukladno skici vještaka Kaića s lista 217 spisa i provesti ga u katastru i zemljišnim knjigama. Međutim, s obzirom na to da je riječ o zgradi sagrađenoj na dvije čestice, po njegovom mišljenju bi bilo najbolje sačiniti geodetski elaborat prema kojem bi navedene dvije parcele promijenile oblik prema posjedovnom stanju. U taj elaborat trebalo bi uključiti i nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to je po njemu jedino logično rješenje. Sačiniti geodetski elaborat prema skici na listu 217 spisa po njemu nije prihvatljivo jer zgrada ne može biti prikazana na dvije čestice pa u takvom elaboratu ne bi bila upisana zgrada već izgrađeno građevinsko zemljište. Smatra da takvim elaboratom stranke ništa ne dobivaju, ali se načelno on može izraditi provesti.

18. Na iste okolnosti, mogućnost izrade geodetskog elaborata, izveden je dokaz saslušanjem vještaka geodetske struke Branimira Fabla, kojemu je naloženo da prethodno pregleda dokumentaciju sadržanu u spisu.

18.1. Vještak Branimir Fable je u svom nalazu naveo da je provjerom dokumentacije sadržane u spisu i priloženim spisima utvrdio da je doneseno rješenje o izvedenom stanju za tzv. istočni objekt u vlasništvu tužitelja odnosno objekt izgrađen na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Od toga kč. br. [katastarska čestica] nije predmet razvrgnuća, već su predmet razvrgnuća uz kč. br. [katastarska čestica] još kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog proizlazi da je zgrada u vlasništvu tužitelja legalna, dakle riječ je o legaliziranoj poluugrađenoj zgradi i po njegovom mišljenju tužitelj bi prije donošenja elaborata trebao utvrditi građevinsku česticu kako bi se elaborat uskladio sa Zakonom o prostornom uređenju. Utvrđenje građevinske čestice je u nadležnosti urbanističke službe i po vještaku je to prethodno pitanje koje treba riješiti prije izrade elaborata. Tim rješenjem bilo bi utvrđeno što predstavlja cjelinu toj zgradi i u skladu s tim rješenjem bi bilo potrebno izraditi parcelacijski elaborat, jer bez toga nije poznato da li dio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], čini okućnicu zgrade ili ne. Onaj dio nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], koji čini okućnicu (a što treba utvrditi rješenjem urbanističke službe) predstavlja izgrađeno građevinsko zemljište koje se ne može cijepati odlukom suda. Preostali dio koji ne predstavlja okućnicu smatrao bi se neizgrađenim građevinskim zemljištem i takvo zemljište je moguće cijepati odlukom suda, odnosno to je zakonom predviđena iznimka. Na upit je li moguće izraditi geodetski elaborat bez ucrtavanja zgrade u katastar odgovorio je da je u svakom slučaju po njemu potrebno prethodno utvrditi građevinsku česticu u odnosu na objekt koji je legalan. U konkretnom slučaju, nakon rješenja o utvrđenju građevne čestice bi se u ovom postupku odredila parcelacija čestica koje su predmet spora, a tužitelj bi dalje izvan suda mogao objediniti svoju parcelu, s obzirom na to da zgrada zalazi i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zbog svega navedenog, smatra da elaborat treba sačiniti u skladu s rješenjem o utvrđenju građevinske čestice, jer nije moguće geometrijski podijeliti dio zemljišta koji pripada legalnom objektu. Na upit kako se formira okućnica, odgovorio je da postoji zakonom propisani postupak u Zakonu o prostornom uređenju, a zadnja stavka je uređenje okućnice prema pravilima struke, što se dosta široko tumači. U situaciji poluugrađenog objekta, dakle kad se dva objekta međusobno dodiruju, a dodirni zid je granica između jednog i drugog poluugrađenog objekta, granica se obično proteže u pravcu ispred i iza objekata.

19. Sud je prihvatio usmene nalaze i mišljenja vještaka Tina Verbanca i Branimira Fabla, uz napomenu da su isti iznijeli svoje stavove o najprihvatljivijem načinu rješenja spora među strankama. Međutim, stav je ovoga suda da, u situaciji poput predmetne, kada stranke već gotovo dva desetljeća nisu (čak ni van suda) mogle postići dogovor, pretežito zbog izrazito narušenih međusobnih odnosa, te u situaciji kada tužitelj očito nije uspio ishoditi rješenje o utvrđivanje građevinske čestice, jedini način okončanja spora među strankama je da o načinu razvrgnuća odluči sud.

20. Odredbom čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZVDSP) propisano da je sud, kad provodi razvrgnuće, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1., djeljive će pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st. 2.), a ako takva dioba nije moguća, odlučiti će da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (st. 4.).

21. U konkretnom slučaju stranke nisu postigle sporazum o načinu razvrgnuća, a sud je utvrdio da je geometrijska dioba predmetnih nekretnina moguća. U odnosu na prijedloge diobe sačinjene po vještaku Kaiću, sud prihvaća navod tužitelja da je u ovom predmetu najoptimalnija dioba upravo prema varijanti prikazanoj na slici na listu 217, jer ne uključuje nikakvu isplatu, poštuje suvlasničke udjele, u skladu je s već izvršenom diobom zgrada i dvorišta, a osim toga, tavom diobom obje stranke dobivaju izlaz na prometnicu, što je u skladu s Urbanističkim planom uređenja Valbandona, koji obvezuje da građevinska zemljišta i nakon parcelacije, cijepanja i razvrgnuća imaju pristup na javnu površinu.

22. Slijedom navedenog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i odredio geometrijsku diobu suvlasništva na način određen u izreci presude. Po pravomoćnosti presude, tužitelj je ovlašten naložiti izradu i provedbu elaborata, s obzirom na to da u okviru ovog postupka nije predlagao izradu geodetskog elaborata, a na ročištu glavne rasprave održanom 27. lipnja 2025. je na izričit upit suda naveo da više nije u mogućnosti izlagati se dodatnim troškovima te je predložio da sud prihvati tužbeni zahtjev kako je postavljen, opisno određujući geometrijsku diobu.

22.1. Napominje se da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1121/2015-2 od 23. siječnja 2018. izraženo pravno shvaćanje da u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom sud nije dužan (ni ovlašten) naložiti vještaku izradu parcelacijskog elaborata radi provedbe odluke o razvrgnuću.

23. Valja još ukazati da je sud odbio prijedlog tuženika za prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka poslovni broj R1-102/2024 radi uređenja međa između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer nije riječ o prethodnom pitanju bez kojeg nije moguće donijeti meritornu odluku. Iz istog razloga je odbijen prijedlog za prekid postupka do pravomoćnog okončanja upravnog postupka radi ukidanja odnosno poništavanja elaborata ŽZ na temelju kojeg je tužitelj ishodio rješenje o izvedenom stanju.

24. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 50. st. 1. ZVDSP, odlučeno je kao u izreci.

U Puli 1. kolovoza 2025.

Sutkinja

Izabela Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- Tužitelju po punomoćniku, uz sudsku pristojbu za presudu

- 1.tuženiku po punomoćniku

- 2. tuženiku po punomoćnici

- 3. tuženiku po punomoćniku

- 4. tuženici putem e-Oglasne ploče suda