REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: P-190/2024-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BH OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po Zajedničkom odvjetničkom uredu Milenko Ščetar i Vesna Rajić odvjetnicima iz Križevaca, protiv tuženika Republike Hrvatske OIB: 52634238587, Trg Svetog Marka 2, Zagreb, zastupane po zastupniku po zakonu Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 4. srpnja 2025. godine u prisutnosti tužiteljice osobno i po punomoćnici, zastupnika po zakonu tužene, a koja presuda je objavljena dana 1. kolovoza 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] Oranica Jarek u Mjestnoj Rudini s 174 čhv i kčbr. [katastarska čestica] Voćnjak kod Škole u Kalniku s 118 čhv, upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je tuženik REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Trg Svetog Marka 2, 10 000 Zagreb, dužna trpjeti upis prava vlasništva u korist tužiteljice BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i to brisanjem vlasništva na navedenima nekretninama sa imena Republike Hrvatske, i istovremenim upisom na ime i vlasništvo tužiteljice BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sve to u roku od 15 dana.

II. Općinski sud u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel u Križevcima će nakon pravomoćnosti presude izvršit uknjižbu prava vlasništva prema odredbama ove presude, a na prijedlog tužiteljice.

III. Tuženik REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Trg Svetog Marka 2, 10 000 Zagreb, dužan je tužiteljici BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], platiti troškove ovog postupka u iznosu od 2.257,72 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena teče od dana presuđenja tj. 1. kolovoza 2025. godine pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 27. veljače 2024. godine podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi da na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenim kao kčbr. [katastarska čestica] Oranica Jarek u Mjestnoj Rudini s 174 čhv i kčbr. [katastarska čestica] Voćnjak kod Škole u Kalniku s 118 čhv, dolazi upisana kao vlasnica Republika Hrvatska. Prije podnošenja ove tužbe tužiteljica se obratila Općinskom državno odvjetništvu u Bjelovaru, radi mirnog rješenja spora, ali je ista dobila odgovor da nije vidljivo na koji način su predmetne nekretnine prešle iz društvenog vlasništva u privatno vlasništvo i postale vlasništvo prednika tužiteljice, temeljem čega proizlazi da je zahtjev tužiteljice za priznanje vlasništva neosnovan. Tužena se samo formalno vodi u zemljišnoj knjizi kao vlasnica nekretnina iz točke 1. ove tužbe, jer je stvarni vlasnik istih tužiteljica BH, obzirom da je navedene nekretnine kupio njen djed još prije od oko 80 godina, te tužiteljica navedenu nekretnine uživa zajedno sa svojim prednicima preko 80 godina, i nitko niti nju, niti njene prednike nije smetao u posjedu. Na navedenim nekretninama i to na kčbr. [katastarska čestica]. je sagrađena gospodarska zgrada još 1965. godine, a na kčbr. [katastarska čestica] je sagrađena 1960 godine i nalazi se dio kuće tužiteljice. Iako se tužiteljica vodi u posjedovnom listu kao posjednica smo u dijelu navedenih nekretnina, ona ih u naravi uživa u cijelosti. Tužiteljica ističe kako je ona nekretnine koje je naslijedila od svojih prednika preuzela u posjed, na način kako su ih uživali i njeni prednici, s time da se ističe da tužiteljicu, a niti prednike tužiteljice koji su navedene nekretnine posjedovali prije nje, nitko nije smetao u posjedu, niti ih uznemiravao. Tužiteljica si želi srediti zemljišno knjižno stanje i uskladiti ga s faktičnim stanjem na terenu, zbog čega podnosi ovu tužbu i predlaže da sud nakon provedenog postupka, i očevida sa mjerničkim vještakom, donese presudu kojom će utvrditi da je tužiteljica vlasnik predmetnih nekretnina te je tuženik dužan trjpjeti upis vlasništva istih u korist tužiteljice i to brisanjem prava vlasništva tuženika, uz istovremeni upis istih na ime i vlasništvo tužiteljice. Potražuje trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti. Tuženik osporava da bi se tužiteljica sa prednicima nalazila u posjedu predmetne nekretnine više od 80 godina jer to ne proizlazi iz dokaza priloženih uz tužbu. Također tužiteljica je u katastru upisana kao posjednica predmetnih nekretnina u ½ dijela dok je u drugoj polovici kao posjednik upisana FH iz [adresa]. Nadalje prednik tužiteljice VH, tek je 1976. godine upisan kao posjednik predmetnih nekretnina time da nije vidljivo temeljem koje osnove, odnosno nije vidljivo da je posjed predmetnih nekretnina stekao temeljem valjane pravne osnove. Do tada predmetna je nekretnina bila upisana na Zadružni dom Kalnik te nije vidljivo temeljem koje je osnove ista u katastru zemljišta upisana na ĐH. Ističe se da je kao prednik na ½ dijela nekretnina sada upisanih na tužiteljicu 1988. godine upisana TH, a 2001. tužiteljica BH i to temeljem ugovora o darovanju od 09. kolovoza 2001. Dakle predmet ugovora o darovanju bila je samo ½ predmetnih nekretnina. Nadalje ističe se da se kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima pod brojem Z-11959/2021 vodi pojedinačni zemljišnoknjižni postupak na čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji postupak je pokrenut na prijedlog predlagatelja ZH iz [adresa], a u kojem postupku isti tvrdi da je on posjednik i izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine, pa je sporno tko se nalazi u posjedu predmetne nekretnine. Na prijedlog za ispravak zk. stanja u odnosu na predmetnu nekretninu Republika Hrvatska kao vlasnik podnijela je prigovor. Slijedom navedenog tužiteljica nije dokazala valjanu pravnu osnovu temeljem koje je njen prednik VH stekao pravo na posjed spornih nekretnina, odnosno da su se iste nalazile u njegovom posjedu prije 1976. godine. Budući da tužiteljica nije dokazala valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava na posjed predmetnih nekretnina od strane prednika, ista dosjelošću nije mogla steći pravo vlasništva na toj nekretnini, budući da od 1976. godine pa do 17. studenoga 1999. (kada je odlukom Ustavnog suda RH U-I-58/1997 ukinuta tada važeća odredba čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) odnosno ponovno od 08. listopada 1991. godine pa do podnošenja tužbe nije proteklo vrijeme od 40 godina potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u slučaju kada se posjed ne temelji na valjanoj pravnoj osnovi (izvanredna dosjelost). Naime prema važećoj sudskoj praksi pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu moglo se steći ako je posjednik u poštenom posjedu drži nekretninu kroz zakonom propisano vrijeme računajući do 17. studenoga 1999. Ukoliko do tog dana na nekretninama u društvenom vlasništvu dosjelošću nije stečeno pravo vlasništva, dosjelost se računa od 08. listopada 1991. godine pa do dana podnošenja tužbe. Budući da ni do 17. studenoga 1999., ni od 08. listopada 1991. pa do podnošenja tužbe nije proteklo vrijeme od 40 godina potrebno za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan te tuženik predlaže da se njen tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Potražuje trošak.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis i to i to izvadci iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista, odluka o zahtjevu za mirno rješenje spora /list 5-10/, izvatci iz zemljišne knjige, uvjerenje, povijest promjena /list 22-27/, ugovor o darovanju, izvadak iz zemljišne knjige /list 32-38/, izvršen je uvid u predmet ovog suda posl. br. Z-11959/2021, održan je očevid na licu mjesta sa mjerničkim vještakom Šteficom Tukša /73/, saslušani su svjedoci FH /102-103/, ŠH /103/, IH /104/, MH /104/, NH

/108-109/ i tužiteljica /list 109-110/.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka ocjene svakog dokaza posebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti sud je našao da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, te ga je stoga usvojio u cijelosti.

5. St. 3. čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 ; dalje ZV) koji je stupio na pravnu snagu 1.1.1997. god. bilo je (a i sada) propisano da samostalni i pošteni posjednik nekretnine stječe dosjelošću tu nekretninu u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a st. 4. iste zakonske norme propisano da samostalni pošteni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske stječe vlasništvo dosjelošću nekretnine koju je neprekidno samostalno posjedovao dvostruko dulje vremena negoli posjednik iz st. 3. istog Zakona, dakle kroz četrdesetogodišnje razdoblje.

5.1. St. 2. čl. 160. navedenog Zakona bilo je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici aktualnog posjednika predmet sagledavanog posjedovanja posjedovali kao pošteni samostalni posjednici.

5.2. St. 4. čl. 388. prethodno označenog Zakona bilo je propisano (i bilo propisano sve dok ta zakonska norma nije dokinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17.11.1999. god.) da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. god. bile društveno vlasništvo, kao i za stjecanje prava nad tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

6. Iz navedene zakonske regulativi važeće od 1.1.1997. god. do 17.11.1999. god. proizlazi da se vrijeme poštenog, samostalnog, neprekinutog posjedovanja koje je prethodilo stupanju na snagu netom reproduciranih normi imalo bez ma kakvih ograničenja uračunavati, kako onima koji su posjedovali nekretnine evidencijski zabilježene (u zemljišnoj knjizi upisane) kao vlasništvo fizičkih osoba, tako i onima koji su posjedovali (i dosjedali) na nekretninama iz fonda nekretnina društvenog vlasništva (dakle i onog posjedovanja koje je vršeno kroz razdoblje kada je na pravnoj snazi bila prohibicija stjecanja dosjelošću nekretnina iz fonda državnog/društvenog vlasništva).

7. Među strankama nije sporno da je tuženik upisani vlasnik predmetnih nekretnina, niti da su za iste kao posjednici upisane tužiteljica i FH. Nije sporno niti da je u ovom postupku 22. veljače 2010. tužiteljica podnijela prema tuženiku Zahtjev za mirno rješenje spora i priznanje prava vlasništva, za koji je dopisom zastupnika po zakonu tuženika obaviještena da na ne postoji mogućnost nagodbe kojom bi joj se priznalo pravo vlasništva istih.

8. Nije sporno niti da je prednik tužiteljice VH, 1976. godine upisan kao posjednik predmetnih nekretnina koja je do tada bila upisana na Zadružni dom Kalnik te da je prednik na ½ dijela nekretnina sada upisanih na tužiteljicu, 1988. godine upisana TH, a 2001. tužiteljica BH i to temeljem ugovora o darovanju od 09. kolovoza 2001., niti da su predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama do 28. listopada 2009. bile upisane kao "OPĆENARODNA IMOVINA".

9. Sporno je da li su ispunjene zakonske pretpostavke da bi tužiteljica stekla pravo vlasništva istih.

10. Iz Zk. izvatka za ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] /5/ proizlazi da je upisani vlasnik nekretnina koje su predmet ovog postupka čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] tuženik, a d je na istom upisana zabilježba otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka predlagatelja NH i prigovor tuženika.

11. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 1375 /6-7/ proizlazi da je upisani posjednik za navedene nekretnine tužiteljica BH, dok iz prijepisa posjedovnog lista broj 184 /8-9/ proizlazi da je upisani posjednik za navedene nekretnine, ovdje svjedok FH.

12. Mjernički vještak Štefica Tukša izvršila je identifikaciju predmetnih nekretnina na očevidu od 13. studenog 2024. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je ista identificirala predmetne nekretnine, u naravi dio dvornog mjesto na kojem je kuća i zgrade u [adresa] i to: zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na čkbr. [katastarska čestica] oranica Jarek u Mjestnoj Rudini sa 174 čhv, dok je ista čestica u katastarskom operatu evidentirana dijelom u posjedovnom listu broj 184 na ime FH, [adresa] kao voćnjak sa 313 m2 i dijelom u p.l. 1373 na ime BH [adresa] kao voćnjak sa 313 m2 i zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na čkbr. [katastarska čestica] voćnjak kod Škole u Kalniku sa 118 čhv, dok je ista čestica u katastarskom operatu evidentirana dijelom u posjedovnom listu broj 184 na ime FH, [adresa] kao voćnjak sa 213 m2 i dijelom u p.l. 1373 na ime BH [adresa] kao voćnjak sa 213 m2, a predmetne nekretnine u naravi čine jednu cjelinu, dvorno mjesto na kojem je kuća i gospodarske zgrade, dok je u sjevernom dijelu čkbr [katastarska čestica] dijelom posuta kamenom. Površine predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi odgovaraju površinama istih u katastarskom operatu, dok je stvarno stanje na terenu s obzirom na prikaz istih na katastarskom planu unutar dozvoljenog odstupanja. Predmetne nekretnine predočene na licu mjesta tužiteljici, prema njenom iskazu u cijelosti su u posjedu tužiteljice.

13. Sud je ovakav nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio jer smatra da je izrađen nepristrano i objektivno od stručne osobe po pravilima struke na temelju vjerodostojne dokumentacije, a na isti stranke nisu imale primjedbi.

14. Tužiteljica, saslušana kao stranka na ročištu od 4. srpnja 2025. iskazivala je:

„Ja sam bila prisutna na očevidu od 12. studenog 2024. godine i poznate su mi predmetne nekretnine, ja sam iste dobila putem darovnog ugovora od moje majke GH/ TH, a ona se sada preziva B, a ona je iste naslijedila nakon smrti mog oca ĆH. Ja znam da je moja obitelj bila u posjedu nekretnina od kada ja pamtim, sjećam se još pradjeda EH i njegovog brata F koji su živjeli u toj kući, nakon njih je tamo živio moj djed LH i baka V, a nakon njih je nekretnine naslijedio moj otac ĆH. Ja znam da je moja obitelj bila u posjedu i dijela jarka, kanala koji se nalazi u sklopu naše nekretnine, na sjevernoj strani, prema ambulanti, znam da je nekada tamo bio duboki kanal, a i ljudi su kada mi nismo pazili u taj kanal bacali smeće, bez naše suglasnosti, tako da je to i ružno izgledalo, pa sam ja bila suglasna da se taj kanal zatrpa da to više ne moram gledati i da se ta nekretnina privede funkciji. Tamo se nalazio i bunar koji je moja obitelj koristila, ali u vrijeme kada se ja sjećam više nije bio u funkciji, i ljudi više nisu dolazili po vodu, tamo se nalazila i trešnja koju smo mi kao djeca brali, a sada je to zasipano i to je ravna površina, a to se zemljište proteže iza naše ograde koju smo izgradili upravo iz razloga da nam domaće životinje koje smo uzgajali ne bi završile u kanalu, a logičnije je bilo ogradu napraviti gore nego u jarku ili s druge strane jarka. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da je točno što je svjedok NH iskazivao da smo se mi dogovorili da se cijela čkbr. [katastarska čestica] upiše na mene iako sam ja nju već prodala svjedoku što se vidi iz ugovora, no obzirom da isti nije mogao kroz ZK ispravni postupak riješiti vlasništvo na dijelu te nekretnine, dogovorili smo se da ja u ovom postupku riješim vlasništvo nakon čega bi nakon parcelacije prepustila dio nekretnine svjedoku za koju mi je on već platio cijenu. Mogu reći da su se moj djed LH i baka V prezivali remenar. Na posebno pitanje ZPZ tuženika da kada mi se pokaže Ugovor o kupoprodaji nekretnina iz predmeta Z-11959/21 /list 23-25 spisa/ mogu reći da je to Ugovor o kojem sam ja govorila u svojem iskazu, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka NH.“

15. FH saslušana kao svjedok iskazivala je:

„Ja sam bila prisutna na očevidu od 13. studenog 2024. godine i poznate su mi sporne nekretnine, znam da su iste u dugogodišnjem posjedu tužiteljice, ja sam rođena i odrasla na [adresa], bila sam susjeda tužiteljica na predmetnoj nekretnini, čak smo i u daljnjem rodu i znam da je tužiteljica i njezini prednici njena baka uživala predmetne nekretnine od kada se ja sjećam dakle preko 30 godina. U odnosu na nekretninu koja se nalazi iza betonske ograde što je bilo vidljivo na očevidu znam da istu također dugi niz godina uživaju tužiteljica i njeni prednici, tamo je nekada bio kanal, a koristi i nadalje i taj dio nekretnine. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da se ne sjećam da bi na tom dijelu iza ograde bio bunar, a koliko je meni poznato tužiteljicu i njene prednike nitko nije ometao u posjedu, niti isti osporavao, niti nije imala bilo kakvih sporova vezano za te nekretnine. Na posebno pitanje ZPZ tuženika odgovaram da je majka tužiteljice bila GH, baka V, otac ĆH, a ne sjećam se kako joj se zvao pok. djed, jer je umro prije nego što sam ga ja upoznala. KH je bio moj tata, a ja sam u katastru upisana kao posjednik nekretnina u ½ dijela iza KH, a ja u naravi nisam u posjedu te nekretnine već je u posjedu iste tužiteljica. Pojašnjavam da sam ja i nadalje sa svojom kućom i štagljom prva susjeda od tužiteljice iako tamo više ne živim, a dijeli nas ograda i bunar. Ja ne znam napamet broj čestice. Ja sam moj dio nekretnine voćnjak iza kuće prodala NH, ali nisam mogla prodati i dio koji je u vlasništvu i posjedu tužiteljice. Na posebno pitanje pun. tužiteljice navodim da sam ja bila na očevidu i poznate su mi te nekretnine i ja ni na koji način ne polažem nikakva prava na nekretnine koje su predmet ovog postupka.„

16. ŠH saslušana kao svjedok iskazivala je:

„Ja sam bila prisutna na očevidu od 13. studenog 2024. godine i poznate su mi predmetne nekretnine, znam da iste uživaju tužiteljica i njeni prednici još od kada se ja sjećam dakle preko 70 godina, a u posjedu tužiteljicu i njene prednike nitko nije smetao niti uznemiravao. Na dijelu iza ograde je također bilo njihovo zemljište tamo je bio kanal odnosno kao provalija pa su zbog toga i stavili ogradu. Ja mislim da je sada taj dio zasipan, a sve uz suglasnost tužiteljice. Na nekretnini prednika tužiteljice, iza ograde se nekada nalazio zdenac koji je koristilo cijelo selo, ali svi su znali da je to u vlasništvu obitelji KH. Mogu reći da je svjedokinja FH susjeda tužiteljica, ona ima imanje odmah do njezinog predmetnog imanja. Na posebno pitanje ZPZ tuženika odgovaram da ne znam tko sada uživa dio nekretnine iza ograde, a znam da je to od obitelji tužiteljice, tamo preko je trg, ja mislim da se trg ne proteže skroz do ograde jer je taj dio njihov. KH je tata od JH, a on nikada nije uživao predmetne nekretnine jer su to uživali članovi obitelji tužiteljice, a on je s druge strane ograde do ceste.“

17. PH saslušana kao svjedok iskazivala je:

„Ja sam bila prisutna na očevidu od 13. studenog 2024. godine io poznate su mi predmetne nekretnine, znam da iste uživa tužiteljica za sada, a ja sam preko 60 godina na [adresa] i znam da su oduvijek te nekretnine uživali njezini djed i baka i ostali prednici, a ne znam da su imali vezano za te nekretnine bilo kakvih sporova jedino sad, odnosno do ovog predmetnog postupka. Znam da su tužiteljica i njeni prednici uživali i zemljište koje se nalazilo iza ograde, tamo je bio jarak, ali nisu mogli ogradu staviti u jarak pa su ju stavili na svoje iznad jarka. Tamo je i bio bunar, kroz taj kanal je bio put, pa smo na bunaru od prednika tužiteljice napajali krave i sl. cijelo selo je koristilo taj bunar. Osim tužiteljice i njenih prednika nitko nije uživao taj dio nekretnine, a tamo je sad još uvijek jarak i zaraslo je. Na posebno pitanje ZPZ odgovaram tuženika odgovaram da je Đ bio susjed tužiteljice sa južne strane, a T je bio brat od Đ, a on se priženio dalje u selo gore. Roditelji tužiteljice su bili ĆH i GH, djed je bio EH, a baka je bila DH.“

17. MH saslušana kao svjedok iskazivala je:

„Ja sam bila prisutna na ročištu od 13. studenog 2024. godine i poznate su mi sporne nekretnine, znam da iste uživa tužiteljica i njeni prednici i to od kada ja pamtim, ja sam tamo rođena dakle preko 60 godine, taj predio smo znali Remenarovim ledinama, a iza ograde se nalazio jarak i bunar koji su također pripadali prednicima tužiteljice, zvali smo taj dio remenarov jarak, odnosno Remenarov grunt, i svi smo znali da je to u posjedu obitelji tužiteljice. Znam da Općina zatrpava taj jarak dugi niz godina uz suglasnost tužiteljice, a svima na [adresa] je u interesu da se taj jarak zatrpa jer je donji dio jarka bio smetlište svašta se bacalo u njega, pa je u interesu svih da se jarak zatrpa. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da su BH i njeni prednici živjeli na tim nekretninama, ja se sjećam i djeda i pradjeda od BH, a ispred zida iza sušione, su nekada prednici tužiteljice imali vrt i koristili su nekretnine sve do zadnjeg metra, koliko se moglo koristiti zbog jarka. Znam da međa nije bila uz obradu nego da je bila iza ograde. Koliko je meni poznato tužiteljice i njene prednike do ovog spora nitko nije smetao niti posjed osporavao, i nisu imali nikakvih sporova. Na posebno pitanje ZPZ tuženika odgovaram da su otac i majka tužiteljice bili ĆH i HH, djed je bio LH, baka V, a pradjed je bio EH. Đ je moj susjed i susjed od tužiteljice ispod ceste, a ne znam tko bi bio VH. Kada me se pita što se kraj predmetnih nekretnina nalazi danas, mogu reći da se tamo nalazi trg, a na pitanje da li postoji kakva ograda odgovaram da je trg je popločen, a dio koji je vlasništvo tužiteljice nije popločen samo je nasipan, a nasipala ga je valjda općina. Vjerojatno je to bilo uz njihovu suglasnost je mi je logično da ako je to njihovo vlasništvo da ih se to i pita.“

18. NH saslušan kao svjedok iskazivao je:

„Ja sam bio prisutan na ročištu od 13. studenog 2024. godine i poznate su mi predmetne nekretnine, ja sam vlasnik susjednih nekretnina, tako da sam i susjed tužiteljice i poznato mi je da obitelj tužiteljice uživa predmetne nekretnine preko 40 godina od kada ja znam za sebe, znam da je te nekretnine uživao otac tužiteljice ĆH čijeg se prezimena ne mogu sjetiti, odnosno ĆH, nakon njegove smrti je nekretnine tužiteljice uživala baka tužiteljice V, a sada iste tužiteljica sa svojom obitelji. Ja sam sa tužiteljicom dogovorio kupoprodaju jednog dijela predmetnih nekretnina, čak smo sačinili i ugovor, pa sam ja temeljem tog ugovora platio porez i pokušao prenijeti vlasništvo dijela nekretnina na sebe u ZK ispravnom postupku ovog suda broj Z-11959/21. Kako je na navedeno prigovorila RH isto nismo mogli provesti u ZK ispravnom postupku zbog čega sam ja dogovorio sa tužiteljicom i o tome sačinio i izjavu, da ona u ovom postupku riješi pitanje vlasništva predmetnih nekretnina te da kasnije nakon izrade parcelacijskog nalaza dio nekretnine proda meni sve temeljem već potpisanog ugovora. Ja sam i tužiteljici isplatio cijenu za dio predmetne nekretnine i to na njen tekući račun 11.9.2019. godine. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da se ja ne protivim da se tužiteljica upiše kao vlasnica cijele čestice čkbr. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina]. Mogu reći, što mi je poznato kao bivšem načelniku Općine Kalnik da općina nikada nije polagala nikakva prava na predmetnu nekretninu koju uživa BH, trg na [adresa] je izveden sukladno važećoj građevinskoj dozvoli i glavnom projektu potvrđenom od strane ureda za prostorno uređenje Koprivničko križevačke županije, trg je popločen točno do međe sa mojim zemljištem i međe sa nekretninom koju uživa tužiteljica, a za navedenu nekretninu smatram da se radi o vanknjižnom vlasništvu tužiteljice. Kako je predmetna nekretnina u katastru bila upisana i na tužiteljicu i na FH, a koja ne polaže nikakva prava na predmetnu nekretninu, ali se vodi kao katastarski vlasnik, ja sam Ugovor obzirom da sam podatke o nekretninama za kupoprodaju istraživao putem katastra sklopio i sa FH iako ona ne uživa predmetnu nekretninu sve kako bi isto bilo što jasnije i čistije, a to da FH ne uživa predmetnu nekretninu je vidljivo iz ugovora i iz činjenice da sam cijenu za nekretninu platio samo tužiteljici sa čime je FH bila suglasna. Meni je poznato da se na predmetnom zemljištu nalazio kanal, koji se protezao još od kuće CH, oca LH, preko nekretnine tužiteljice i moje nekretnine, te je Općina Kalnik u svrhu uređenja predmetnog prostora položila cijevi u taj kanal i isti zatrpala sve kako bi tu česticu iznivelirao i doveo u funkciju, i kako bi nakon što se cijeli kanal zatrpa mogao se realizirati jedan drugi projekt Općine Kalnik. Navedeno je izvedeno uz suglasnost vlasnika odnosno posjednika predmetne nekretnine, tu mislim na tužiteljicu i mene. Kada mi se predoči Ugovor o kupoprodaji nekretnina iz predmeta Z-11959/21 /list 23-25 spisa/ mogu reći da je to Ugovor o kojem sam ja govorio u svojem iskazu.

19. U ovoj parnici je odlučno pravno pitanje da li su tužiteljica /ili njeni prednici/ bili posjednici predmetne nekretnine kroz prethodno izdvojeno razdoblje (1/1/1997 – 7/11/1999) i to posjednici koji su, u smislu izložene zakonske regulative, imali okončano dosjedanje na predmetnoj nekretnini,.

20. Iz iskaza saslušanih svjedoka, čiji je iskaz sud prihvatio jer su iskazali istovjetno, logično i uvjerljivo prema vlastitim saznanjima proizlazi slijedeće:

- da upisana posjednica istih, FH koja nije osobno zainteresirana za ishod spora izjavljuje da ne polaže nikakva prava na nekretnine koje su predmet ovog postupka;

- da svjedoci ŠH, preko 70 g., PH, preko 60 g., MH, preko 60 g., i FH, preko 30 g., koje su osobno nezainteresirane za ishod spora suglasno izjavljuju da su tužiteljica i njeni prednici bili u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina, u vremenskom razdoblju potrebnom za dosjelost, da se spornom dijelu čestice, iza ograde, koji je sada posut šljunkom prije nalazio kanal koji je općina nasula, koji se nazivao čak i „Remenarov Jarak“, bio u dugogodišnjem pojedu prednika tužiteljice i to još pradjeda tužiteljice EH, Djeda Vilima, bake V, oca ĆH i majke TH;

21. Iz iskaza svjedoka NH čiji je iskaz sud prihvatio jer je iskazivao logično i uvjerljivo, u skladu s priloženom dokumentacijom, proizlazi da je svjedok sa tužiteljicom dogovorio kupoprodaju jednog dijela predmetnih nekretnina, sačinio i ugovor, platio porez i pokušao prenijeti vlasništvo dijela nekretnina na sebe u ZK ispravnom postupku ovog suda broj Z-11959/21. Kako je na navedeno prigovorila RH isto nije mogao provesti u ZK ispravnom postupku zbog čega je dogovorio sa tužiteljicom i o tome sačinio i izjavu, da ona u ovom postupku riješi pitanje vlasništva predmetnih nekretnina te da kasnije nakon izrade parcelacijskog nalaza dio nekretnine proda njemu sve temeljem već potpisanog ugovora.

22. Sud navedeno ne smatra preprekom da tužiteljica u ovom postupku ostvari pravo vlasništva i na dio nekretnine za koji je dogovorila prodaju svjedoku i već primila isplatu cijene za istu, jer se ne radi o raspolaganju koje je u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.

23. Obzirom da iz odredba čl. 18. st. 5. ZV-a proizlazi da se posjed smatra poštenim osim ako se ne dokaže suprotno, a tuženik na navedenu okolnost nije predložio niti jedan dokaz, niti je dokazao da je tužitelj nepošteni posjednik, sud je temeljem priloženih isprava/posjedovnih listova i Uvjerenja o povijesti promjena za predmetne katastarske čestice/ i iskaza saslušanih svjedoka, činjenice da je na istima sagrađen dio kuće tužiteljice, prije više od 50 godina, utvrdio da su tužiteljica i njeni prednici bili u samostalnom, poštenom posjedu spornih nekretnina preko 40 godina do 17. studenog 1999. godine.

24. Iz navedenih razloga je tužiteljica u smislu čl.159. st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 – 94/17; dalje ZV), stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću.

25. Temeljem odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a, tužitelj osnovano od tužene potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na trošak sastava tužbe u vrijednosti 100 bodova (Tbr.7. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 22. 09. 2024. u vrijednosti 100 bodova (Tbr.8. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 27. prosinca 2024. u vrijednosti 100 bodova (Tbr.8. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 22. listopada 2024. godine u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 13. studenog 2024. godine u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 12. svibnja 2025. godine u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 4. srpnja. 2025. godine u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u vrijednosti od 50 bodova (Tbr. 9. t.3. i 54 OT), što iznosi 750 bodova x 2,00 EUR/bod, što iznosi 1.500,00 eura, trošak PDV 25% (Tbr. 42. i 54 OT) u vrijednosti od 375,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu, svaki 66,36 eura i trošak geodetskog vještačenja s očevidom u iznosu od 250,00 eura, tako da ukupan trošak tužitelja u ovom postupku iznosi 2.257,72 eura. Ovaj trošak tužitelju je dužan naknaditi tuženik u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja odnosno od 1. kolovoza 2025. godine pa do plateža.

U Križevcima, 1. kolovoza 2025.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).