REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Posl.br. Pr-1798/2021-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja SE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Igor Vujičić, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika Republika Hrvatska-Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu građansko-upravni odjel Pula-Pola Rovinjska 2A, OIB 52634238587, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 7. srpnja 2025., u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, a objavljene dana 31. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade štete iznos od 7.247,30 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23.11.2020. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07.te godine te da mu nadoknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 3.131,81 eura sve u roku od 15 dana.

II. Sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 252,70 eura zahtjev tužitelja se odbija.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen u stalnom radnom odnosu u PP Pula, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske na radnom mjestu policajca. Nadalje navodi kako mu se dana 24.05.2020. dogodila povreda na radu kada je prilikom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka bez svoje krivnje doživio prometnu nezgodu u službenom vozilu kojim je upravljao. Navodi kako je toga dana sa svojim kolegom ĐE po dojavi bio na putu za [adresa] jer je dojavljeno da je u tijeku pljačka obiteljske kuće pa na jednom raskrižju prije nego što se uključio na cestu s prednošću prolaska je na njih velikom brzinom naletio drugi osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] koji nije poštivao pravila prvenstva prolaska te je svojim vozilom udario u službeno vozilo policije u prednji bočni dio te je nakon toga bez zaustavljanja pobjegao sa lica mjesta i više se nije vraćao. Tužitelj navodi da je u opisanom štetnom događaju pretrpio nematerijalnu i materijalnu štetu koja se ogleda u pretrpljenim fizičkim bolovima, strahu, umanjenoj životnoj aktivnosti te tuđoj pomoći i njezi. Navodi da je bio zbog prometne nezgode na bolovanju a danas da su mu zaostale trajne posljedice, da mu se zdravstveno stanje pogoršalo iako prije prometne nezgode nikada nije imao problema sa kralježnicom te da će se najvjerojatnije morati podvrći operativnom zahvatu. U konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj potražuje naknadu štete u iznosu od 7.500,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2.U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja niti činjenicu da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio određene tjelesne ozljede. Tuženik nadalje navodi da se predmetna prometna nezgoda dogodila tijekom redovnog radnog vremena tužitelja ali da policijski poslovi službenika po svojem redovnom tijeku stvari podrazumijevaju svakodnevno izlaganje opasnostima koje mogu ugroziti život i zdravlje što za posljedicu nema odgovornost poslodavca. Tuženik tvrdi da nije odgovoran za nastalu štetu tužitelju jer da je šteta uzrokovana protupravnim djelovanjem treće osobe koja nije vezana za opasnu djelatnost pa da stoga nema njegove odgovornosti. Također ističe da se prometna nezgoda nije dogodila uslijed policijskog postupanja prema počinitelju prekršaja već je počinitelj prekršaja oduzeo prednost policijskom vozilu koje je bilo zaustavljeno na raskrižju prije uključivanja u drugu ulicu. Tuženik smatra da je do štete došlo radnjom treće osobe za koju tuženik ne odgovara pa predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i potražuje naknadu parničnog troška.

3.U dokaznom postupku pročitan je zahtjev za mirno rješenje spora, prijava o ozljedi na radu, rješenje HZZO-a na strani 10 spisa, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju na strani 13-23 spisa, pročitan je prekršajni spis Pp-1061/2022 ovoga suda, izvršen je uvid u zdravstveni karton tužitelja te u medicinsku dokumentaciju OB Pula na strani 68 spisa, pročitani su dopisi PP Pula, pročitana su izvješća, zapisnik o ispitivanju alkoholiziranost, zapisnici o ispitivanju svjedoka i službene bilješke policije, zapisnik o očevidu, izvršen je uvid u CD snimke, pročitan je iskaz svjedoka CE te iskaz tužitelja saslušanog kao parnične stranke, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka specijaliste neurologa dr. SEO, pročitana je usmena dopuna vještačkog nalaza od 07.07.2025. godine.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

5. Saslušanjem tužitelja kao parnične stranke te svjedoka ZE kao i uvidom u zapisnik sa očevida sud je utvrdio slijedeće pravno relevantne okolnosti štetnog događaja koji se tužitelju dogodio u obavljanju redovnih radnih zadataka.

Naime, utvrđeno je da je dana 24.05.2020. došlo do prometne nezgode u [adresa] u [adresa] oko 19,49 sati. U prometnoj nezgodi sudjelovao je tužitelj

-djelatnik policije kao vozač policijskog vozila registarske oznake [registarska oznaka] a kao suvozač bio je njegov radni kolega policajac CE u istom automobilu. Tužitelj i CE su nesporno u vrijeme štetnog događaja bili zaposleni u stalnom radnom odnosu PP Pula na radnom mjestu policajac. Toga dana kretali su se u pravcu [adresa] jer su dobili dojavu da je u tijeku provala u obiteljsku kuću u [adresa] pa su sve jedinice koje su se nalazile u blizini [adresa] upućene na to mjesto.

6. Kada su došli na raskrižje s kolnikom ulice Katikulići 86 na njih je naletjelo drugo osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] koji se kretao od smjera sjeveroistoka u smjeru jugozapada. To vozilo nije poštivalo prednost prolaska na raskrižju cesta iste važnosti te nije propustilo vozilo kojim je upravljao tužitelj a koji se nalazilo s njegove desne strane obzirom da je u konkretnom slučaju (nema semafora niti prometne signalizacije) važilo pravilo desne strane. Uslijed toga je došlo do kontakta prednjeg desnog bočnog dijela osobnog automobila R13787B i prednjeg dijela službenog vozila policije kojim je upravljao tužitelj. Nepoznato vozilo kretalo se velikom brzinom te se uopće nije zaustavljalo niti je pokušavao kočiti. Na vozilu tužitelja su u tom trenutku bili uključeni uređaji za davanja svjetlosnih i zvučnih signala jer su bili upućeni u naselje Medulin u ulicu Vrčevan gdje se po prijavi odvijala provala u obiteljskoj kući. Nakon sudara nepoznati vozač je napustio lice mjesta i nije se vratio.

7. Tužitelj i njegov kolega CE obavijestili su svoje nadređene da ne mogu stići na mjesto gdje se odvijala provala jer da im se dogodila prometna nezgoda. Nedugo nakon toga došla je policija i napravila očevid a tužitelj i njegov kolega odvedeni su u OB Pula obzirom da su zadobili fizičke ozljede. U bolnici su pregledani te otpušteni uz odgovarajuću terapiju. Tužitelj je odmah nakon udarca osjetio glavobolju i trnce po cijelom tijelu te mu je opće stanje bilo loše. Drugi dan nakon ozljeđivanja tužitelj je počeo osjećati bolove u vratu dobio je vrtoglavice i glavobolje te se javio kod svoje liječnice opće prakse koja mu je otvorila bolovanje koje je trajalo tri mjeseca. U tom razdoblju tužitelj je obavio tri ciklusa fizikalnih terapija te uzimao propisanu terapiju.

Tužitelj i danas iako je prije prometne nezgode bio potpuno zdrav osjeća često glavobolje, vrtoglavice, trnce. Unatrag mjesec dana bila mu je oduzeta cijela lijeva strana tijela te je prebačen u bolnicu gdje je utvrđeno da je dobio tia attack što je znak da bi možda mogao dobiti moždani udar. Uslijed toga je na neko vrijeme izgubio i vid ali se nakon nekog vremena oporavio. Uzima propisanu liječničku terapiju a prema uputama liječnika će nevjerojatnije morati obaviti operativni zahvat. U trenutku prometne nezgode tužitelj je bio vezan sigurnosnim pojasom.

Kasnije je policija pronašala nepoznatog počinitelja koji je prouzrokova predmetnu prometnu nezgodu u kojoj je nastradao tužitelj.

8. Policijska uprava Istarska je o svemu sastavila i prijavu o ozljedi na radu te je tužitelju opisani štetni događaj priznat kao ozljeda na radu a za vrijeme bolovanja je dobivao punu plaću. Osim toga pravomoćnim rješenjem HZZO-a od 28.09.2020. tužitelju je predmetna nezgoda priznata kao ozljeda na radu te mu se u svezi navedene dijagnoze šifra MKB-US16 priznaju sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu. Dakle, sam poslodavac tužitelja kao i HZZO predmetni štetni događaj su priznali kao ozljedu na radu.

9. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da je tužitelj bio zaposlen u stalnom radnom odnosu u PP Pula na radnom mjestu policajca. Također ne osporava da je za vrijeme obavljanja redovnih radnih zadataka zadobio ozljedu na radu koja mu je nesporno i priznata. Međutim tuženik smatra da za predmetnu ozljedu na radu nije odgovoran jer da su poslovi policijskog službenika u redovitom opsegu podložni opasnostima koji mogu ugroziti život i zdravlje policijskog službenika. Drugim riječima tvrde da je posao policijskog službenika inkorporiran određen stupanj opasnosti za koje tuženik ne odgovara.

Tuženik smatra da je do predmetnog štetnog događaja došlo protupravnim djelovanjem treće osobe koja nije vezana za opasnu djelatnost zbog koje je predviđena odgovornost poslodavca. Isto tako tvrde da se nezgoda nije dogodila uslijed policijskog postupanja tužitelja prema počinitelju prekršaja već se nezgoda dogodila slučajno radnjom treće osobe koju poslodavac nije moga predvidjeti, izbjeći ili otkloniti.

10. U konkretnom slučaju valja primijeniti odredbe Zakona o zaštiti na radu i to čl. 25. u kojem se navodi da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11. U konkretnom slučaju sud smatra kako tuženik kao poslodavac u ovom slučaju neosnovano ističe prigovor da je predmetni štetni događaj nastao radnjom treće osobe na koju on nije mogao utjecati niti je tu radnju mogao predvidjeti. Naime, tužitelj je spornoga dana radio svoje redovne radne zadatke te je zajedno sa svojim kolegom odlazio na potencijalno mjesto počinjenja kaznenog dijela provale u obiteljsku kuću. To što se na tom putu dogodila prometna nezgoda od strane treće osobe ne znači ekskulpaciju tuženika za prouzročenu štetu tužitelju. Sud smatra da se radi o profesionalnom riziku za kojeg odgovara poslodavac a ne o vanjskom događaju koji poslodavac nije mogao predvidjeti i posljedice koje nije mogao izbjeći ili otkloniti koje bi ga zbog toga oslobodile odgovornosti za odštetu radniku.

12. Imajući u vidu činjenicu da je sam poslodavac posljedice prometne nezgode tužitelju priznao kao ozljedu na radu, da mu je pravomoćnim rješenjem HZZO od 28.09.2020. također priznato pravo na zdravstveno osiguranja s osnova ozljede na radu te činjenicu da se po mišljenju suda ne radi o šteti koja se nastala od treće osobe već o profesionalnom riziku za kojeg po mišljenju suda odgovara poslodavac sud je primjenom odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu u svezi s čl. 1063. i čl. 1067. ZOO- a obavezao tuženika da tužitelju u cijelosti naknadi pretrpljenu štetu.

13. U pravcu utvrđivanja obima i visine pretrpljene štete kod tužitelja sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku specijalista neurolog dr. SEO.

Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je imao određene primjedbe koje su otklonjene usmenom dopunom i saslušanjem vještaka od 07.07.2025. pa je tužitelj u konačnici prihvatio osnovni nalaz i usmenu dopunu. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

Sud smatra da je nalaz i mišljenje vještaka jasan i potpun te u skladu s ostalim izvedenim dokazima. U danom nalazu nema proturječnosti ili nedostataka slijedom čega je sud meritorne činjenice utvrđivao na temelju tog dokaza.

14. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka dr. Radolović Prenc sud je utvrdio da je tužitelj u opisanoj prometnoj nezgodi zadobio trzajnu ozljedu vratne kralježnice, posttraumatski cerikobrahijalni sindrom (bol vrata sa trnjenjem ruke), protrusio disci CV – CVI (pomak diska između petog i šestog vratnog kralješka), dorsopositio CIV (blaži pomak četvrtog vratnog kralješka za 2 mm unatrag) i psihičku reakciju na traumu.

Neposredno nakon ozljeđivanja tužitelj je obrađen u OB Pula od strane neurologa i fizijatra radi bolova u vratu, vrtoglavica, mučnina, povraćanja i trnjenja u rukama. Nakon toga je obavio nekoliko tretmana fizikalne terapije uslijed kojeg se samo djelomično oporavio. Tužitelj i danas osjeća bol u vratu, trnu mu ruke, ima vrtoglavice, glavobolje, smetnje vida pri naglim pokretima glave zbog čega je 2023. bio ponovno hospitaliziran u bolnici. Liječenje tužitelja se nastavlja i danas te mu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja prijeti i operativni zahvat.

15. Zbog opisanih trauma tužitelj je trpio fizičke bolove i to bolove jakog intenziteta u trajanju od četiri do pet sati, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od dva tjedna i bolove lakšeg intenziteta u trajanju od četiri mjeseca.

Tužitelj je pretrpio i primarni strah jačeg intenziteta u trajanju od jedan dan u vrijeme samog štetnog događaja. Potom je trpio strah srednjeg intenziteta u naredna dva tjedna od ozljede u vidu brige za liječenje i eventualne posljedice koje će mu zaostati. Taj strah se s protekom vremena u naredna tri do četiri mjeseca utvrđuje kao strah lakšeg intenziteta. Tužitelj zbog toga nije tražio pomoć liječnika psihijatra.

Kao posljedica trzajne ozljede vratne kralježnice u mladog do tada zdravog čovjeka kod tužitelja su zaostale trajne tegobe u vidu bolova u vratu sa širenjem prema glavi i ruci, trnjenjem, vrtoglavicama, smetnjama vida a sve radi uganuća vratne kralježnice i pomaka hrskavičnog diska od petog do sedmog vratnog kralješka. U odnosu na ranije zdravo stanje tužitelja nakon ozljede na radu sud je utvrdio da je tužitelju zaostalo trajno umanjenje životne i radne aktivnosti u iznosu od 8 % u odnosu na ranije potpuno zdravo stanje.

Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega nakon prometne nezgode jer mu je bilo preporučeno mirovanje i izbjegavanje bilo kakvih fizičkih napora zbog toga je morao imati pomoć za odlaske na liječničke preglede i fizikalne terapije u trajanju od pet do šest sati dnevno prvih sedam dana i naredna dva mjeseca po tri do četiri sata dnevno a koja tuđa pomoć se ogledala u pomoći za odlazak na terapije, nabavku lijekova, obavljanja higijenskih navika, pribave hrane.

16. Temeljem odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO) tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu. U slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisnu od naknade imovinske štete a i kad nje nema. Sud je pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanim fizičkih boli, pretrpljenog straha, umanjenu životne aktivnosti cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

17. Temeljem svega navedenog sud je utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada po osnovi neimovinske štete u sveukupnom iznosu od 6.500,00 EUR dok je sa preostalim dijelom zahtjeva tužitelj odbijen kao previsoko postavljen.

18. Temeljem članka 1095. ZOO-a sud je utvrdio da tužitelju pripada naknada za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 747,30 EUR. Sud je utvrdio da je tužitelju nakon prometne nezgode bila neophodna tuđa pomoć i njega 7 dana po šest sati dnevno te još dva mjeseca po četiri sata dnevno. Tuđa pomoć i njega ogledala se u pomoći tužitelju kod obavljanja higijenskih navika, pomoć u kućanskim poslovima te pomoć kod odlaska na kontrolne preglede i fizikalne terapije.

Do tog iznosa sud je došao cijeneći gore opisani obim i vrijeme koje je tužitelju bilo potrebno za tuđom njegom i pomoći te cijenu neto sata njegovateljice koja pruža tuđu pomoć i njegu u iznosu od 20,00 kn / 2,65 EUR (dom za starije i nemoćne osobe Alfredo Štiglić) (7 dana x 6 sata x 2,65 EUR = 111,30); (60 dana x 4 sata x 2,65 EUR = 636,00 EUR) odnosno sveukupno 747,30 EUR.

19. Sud je tužitelju na ime sveukupne štete imovinske i neimovinske dosudio iznos od 7.247,30 EUR dok je sa preostalim dijelom tužbenog zahtjev u iznosu od 252,70 EUR zahtjev tužitelja odbijen.

20. Na dosuđeni iznos naknade štete sud je tužitelju temeljem čl.29 u svezi s čl.1103 ZOO-a dosudio zateznu kamatu od dana podnošenja van sudskog zahtjeva točnije od 23.11.2020. do isplate.

21.Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

22.Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška temeljem odredbe čl. 154. st.5. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku koji je trošak odmjeren u skladu sa važećim odredbama odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora. Naime, tužitelj je u ovom postupku uspio sa 96,6 % a tuženik sa 3,4 % pa je sud odlučio da će tuženik u cijelosti tužitelju naknaditi trošak jer tužitelj nije uspio u postupku u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

23. Tužitelju priznat trošak sastava tužbe, zastupanje na sedam ročišta za glavnu raspravu te sastava dva podneska u sveukupnom iznosu od 1000 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 eura i pripadajući PDV 25% tužitelju na ime odvjetničkog troška pripada iznos od 2.500,00 eura. Tom iznosu valja pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenja u iznosu od 631,81 eura ili sveukupno 3.131,81 eura.

U Puli, 31. srpnja 2025.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku