Poslovni broj: R1-327/2021-50

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jasni Baričević, u izvanparničnom postupku predlagateljice DA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Marku Ferriu, odvjetniku iz Rijeke, Jedrarska ulica 5/I, protiv protustranaka pod 1) ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Vesni Matoković, odvjetnici iz Rijeke i Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru, pod 2) EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po posebnom skrbniku ZA i po punomoćnici Vesni Matoković, odvjetnici iz Rijeke i pod 3) ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], New Jersey 07024-2121, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 31. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je predlagateljica povukla prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina u odnosu na protustranku pod 3) ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

II. Suvlasnička zajednica nekretnine, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 781 m2 (Moročić, dvorište površine 647 m2, stambena zgrada, Dinjiška Moravčići 65 površine 134 m2), upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu predlagateljice DA, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 3/6 dijela, protustranke pod 1) ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 2/6 dijela i protustranke pod 2) EA, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/6 dijela,

r a z v r g a v a  s e

civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka.

III. Nalaže se protustranci pod 1) ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi predlagateljici DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu od 489,96 €, te protustranci pod 2) EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 244,98 €, u roku od 15 (petnaest) dana, dok u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa, zahtjev predlagateljice za naknadom troška se odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se predlagateljici DA, OIB: [osobni identifikacijski broj] da protustrankama pod 1) ZA, OIB: 38738694657i pod 2) EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], zajedno naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 796,32 eura, u roku od 15 (petnaest) dana, dok u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa, zahtjev protustranaka pod 1) i 2) za naknadom troška, se odbija kao neosnovan.

V. 1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja na nepoduzimanje poslova većih popravaka dogradnje, nadogradnje ili preuređenja na nekretnini koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižnom odjelu Pag, dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], označene kao D, dvorište, stambena zgrada, Dinjiška, Moravčići 65, ukupne površine 781,00 m2, bez izričite suglasnosti predlagatelja,

određuje se privremena mjera

privremene zabrane protivniku osiguranja na poduzimanje poslova većih popravaka, dogradnje, nadogradnje ili preuređenja nekretnine na nekretnini koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižnom odjelu Pag, dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], označene kao Morović, dvorište, stambena zgrada, Dinjiška, Moravčići 65, ukupne površine 781,00 m2, bez izričite suglasnosti predlagatelja, odnosno zabrana takvog ilisličnog postupanja

2. Ova privremena mjera ostaje na snazi do proteka roka od petnaest dana od stjecanja uvjeta za ovrhu u ovosudsnom predmetu poslovni broj R1-327/21.

3. Ako protivnik osiguranja postupi protivno ovom rješenju, izreći će mu se, na prijedlog predlagatelja osiguranja, novčana kazna u iznosu od 5.000,00 eura, te će mu se zaprijetiti novim novčanim kaznama u većim iznosima, ako ponovno postupi protivnom obvezama iz ovog rješenja.

Sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, izricati protivniku osiguranja novčane kazne, koje će biti naplaćene po službenoj dužnosti i prijetiti mu novim kaznama, sve dok ne postupi u skladu s obvezama iz ovog rješenja.

4. Ovo rješenje proizvodi pravne učinke rješenja o ovrsi.

5. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja isplati prouzročeni trošak ovog postupka osiguranja, uvećan za pripadajuću zateznu kamatu koja teče na isti iznos, od dana donošenja ovog rješenja do dana konačne isplate, po stopi koja odgovara, za svako polugodište, uvećanju kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tripostotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Ranije, u parničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem P- 1707/2017, tužiteljica (ovdje predlagateljica) DA, dana 6. listopada 2017., protiv tuženika pod 1) ZA, pod 2) EA i pod 3) ĆA (ovdje protustranaka pod 1) do 3), podnijela je tužbu kojom traži da se utvrdi suvlasnicom za 2/6 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tuženici dužni priznati i trpjeti, fizičku diobu ove nekretnine izdvajanjem tužiteljici određenog fizičkog dijela koji odgovara njenom suvlasničkom udjelu od 2/6 dijela (glavni tužbeni zahtjev), te podredno da se utvrdi suvlasnicom za 2/6 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tuženici dužni priznati, te trpjeti civilnu diobu prodajom nekretnine i isplatom tužiteljici novčanog iznosa koji odgovara udjelu od 2/6 dijela, postignute kupoprodajne cijene, sve u roku od 15 dana, uz namirenje parničnih troškova.

U tužbi tužiteljica navodi da je tuženici pod 2) oduzeta poslovna sposobnost, te skrbnik istoj da je određen u osobi ZA, tuženika pod 1).

Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je upisana u zk ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo tužiteljice za 2/6 dijela, te tuženika pod 1) i 2) svakog za po 1/6 dijela i tuženika pod 3) za 2/6 dijela. Kuća izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je legalizirana Rješenjem Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata, prostornog uređenja i gradnje, Zadarske županije, Ispostave Pag, Klasa: UP/I-361-03/13-11/1689 od 22. listopada 2015.

Tuženik pod 1) ZA bez privole tužiteljice da poduzima građevinske radove nadogradnjom nadstrešnice, adaptacijom i rekonstrukcijom zgrade, koji radovi svakako da predstavljaju poslove izvanredne uprave za što da mu je potreba suglasnost svih suvlasnika. Isto tako tuženik pod 1) ZA, tužiteljici da osporava pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini, te posljedično tome da joj osporava i pravo na diobu nekretnine sukladno veličini njenog suvlasničkog dijela. S obzirom da tuženik tužiteljici osporava vlasništvo predmetne nekretnine kao i pravo na diobu iste, to da predlaže sudu donijeti presudu kojom će usvojiti osnovanim glavni tužbeni zahtjev, podredno eventualni tužbeni zahtjev, a kako je to pobliže opisano i naznačeno u tužbi.

Isto tako, a obzirom da tuženik pod 1) ZA na predmetnoj nekretnini poduzima radnje nadogradnje, adaptacije i rekonstrukciju predmetne nekretnine bez suglasnosti ostalih suvlasnika, da predlaže tuženiku pod 1) izreći privremenu mjeru kojom će mu se zabrati poduzimanje bilio kakvih građevinskih ili drugih radova na predmetnoj nekretnini do okončanja ovog postupka, uz prijetnju izricanja novčane kazne

2. Tuženici pod 1) i 2) u dostavljenom odgovoru na tužbu od 7. prosinca 2017. (l.s.14-17) navode da u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, kao i prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovanim. Ne spore da je tužiteljica suvlasnica za 2/6 dijela predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da su tuženici pod 1) i 2) suvlasnici svaki za po 1/6 dijela, te tuženik pod 3) za 2/6 dijela, a što da je razvidno i iz zk izvatka priloženog uz podnesenu tužbu. Isto tako da ne spore da je kuća sagrađena na predmetnoj čestici legalizirana citiranim Rješenjem Upravnog odjela za provedbu dokumenata, prostornog uređenja i gradnje, Zadarske županije, Ispostave Pag, Klasa: UP/I-361-03/13-11/1689 od 22. listopada 2015., a što da proizlazi iz priloženog Rješenja, dok predmetni postupak legalizacije da su pokrenuli tužiteljica osobno i kao punomoćnica tuženika pod 1) do 3), te ishodili citirano Rješenje. Tuženik pod 1) da ističe da su proizvoljni navodi tužiteljice da bi isti bez njene privole poduzeo građevinske radove nadogradnjom nadstrešnice, adaptacijom i rekonstrukcijom zgrade i da bi ti radovi bili poslovi izvanredne uprave jer iz priloženih fotografija da je razvidno da se nadstrešnica nalazila u okućnici, i preko 12 godina, tužiteljica za tu nadstrešnicu da nije imala nikakvih prigovora, već da ju je koristila svaki put prilikom boravka u kući u [adresa]. Zbog dotrajalosti postojeće nadstrešnice i prijetnje da se sruši, da je dao napraviti montažnu nadstrešnicu, držeći da tim radom, kao i drugim radovima, održava nekretninu uporabljivom i otklanja opasnost od rušenja. Tim postupanjem da nije dirao u vanjske gabarite kuće, dok sama nadstrešnica da se može ukloniti u bilo kojem trenutku, kao i ona i prethodna. Nadalje, tuženici pod 1) i 2) navode da su netočni i neistiniti navodi tužiteljice da joj tuženik pod 1) osporava pravo suvlasništva ne predmetnoj nekretnini, jer tužiteljica po svojoj volji i mogućnostima koristi nekretninu, najčešće u doba godišnjih odmora (mjesec kolovoz), te izvršava sva prava koja proizlaze iz prava vlasništva (posjedovanje, uporaba, korištenje i raspolaganje svojom stvari). Isto tako,da raspolaže ključevima kuće, bira vrijeme boravka u istoj i koristi je samostalno. Tužiteljica niti jednom tvrdnjom da ne obrazlaže na koji to način je onemogućena u svojem pravu suvlasništva od strane tuženika pod 1), niti prilaže ijedan dokaz, npr. da je tražila sudsku ili kakvu izvansudsku zaštitu prava vlasništva ili posjeda.

Ističe da jedini on ulaže u predmetnu nekretninu, održava je u stanju podobnom za korištenje, radi čega da je promijenio ploče na krovu, sanirao fasadu, promijenio oluke, izvršio čišćenje kanalizacije, septičke jame, sanirao plafon, postavio dovod vode u okućnici, popravio dotrajale suhozide oko kuće.Također da podmiruje fiksne troškove vode i odvoza smeća, a za održavanje i ulaganje u kuću, nikad da nije od ostalih suvlasnika, pa tako ni tužiteljice potraživao povrat, unatoč činjenici da tim pravom raspolaže. S tuženikom pod 3) da je u dobrim odnosima, te o stanju nekretnine, redovito da ga obavještava i ima njegovu suglasnost i uputu izvršiti popravke, jer im obojici da je u interesu da kuća ne propadne i da ostale obiteljsko naslijeđe. Tužiteljica, činjenicama iznesenim u tužbi, da nije dokazala da postoji pravni interes za vođenje parničnog postupka, jer među strankama da ne postoji spor o predmetu diobe, ili spor o pravu suvlasništva, odnosno o veličini suvlasničkih udjela. Pored toga, tuženici pod 1) i 2) da smatraju da predmetnu nekretninu nije moguće stvarno niti pravno fizički podijeliti izdvajanjem za tužiteljicu određenog fizičkog dijela koji odgovara njenom udjelu od 2/6, jer takva dioba, osim što kuću je nemoguće fizički podijeliti, da nije opravdana niti sa stajališta razumnog gospodarenja, tj. da se ne bi mogla izvršiti bez većih preinaka i troškova, slijedom čega da predlažu tužiteljicu s tužbenim zahtjevom odbiti kao neosnovanim. Isto tako, tužiteljica da nema ni pravni interes, tj. osobito ozbiljan razlog za razvrgnućem premetne nekretnine isplatom, jer glede pitanja ozbiljnog razloga, sudska praksa da je zauzela stajalište da postojanje takvog razloga treba tumačiti vrlo restriktivno i u osobito posebnim okolnostima. Usvajanjem ovog tužbenog zahtjeva tužiteljice, zasigurno da bi isto bilo u nevrijeme, čime da bi bila počinjena šteta ostalim suvlasnicima. U pogledu prijedloga za određivanjem privremene mjere, tuženici pod 1) da smatra da isti nije osnovan, budući da nisu ispunjene kumulativne pretpostavke predviđene odredbom čl. 364. Ovršnog zakona, radi čega da predlaže i ovaj prijedlog tužiteljice odbiti.

3. Tijekom parničnog postupka, a radi identifikacije predmetne nekretnine i davanja prijedloga diobe, sud je proveo očevid na licu mjesta 1. listopada 2018. u nazočnosti tužiteljice s punomoćnikom i tuženika pod 1) s punomoćnicom, te sudskim vještakom mjernikom NA dipl. ing. geod. i vještakom građevinske struke VA dipl. ing. građ.

Tijekom očevida utvrđeno je da predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja kuću koja da se sastoji od hodnika, kuhinje, tri sobe, kupaone, te konobe i dvorišta, pa kako je tužiteljica na očevidu predložila geometrijsku diobu predmetne nekretnine, na način da joj se na ime njenog suvlasničkog dijela od 1/3 dijela izdvoji jugoistočni dio kuće (u naravi dvije prostorije s dvorištem) jer da je izvanknjižni vlasnik nekretnine do predmetne nkeretnine, postojeći prilazni put da ostane zajednički, a čemu su se usprotivili tuženici pod 1) i 2) navodeći da nije moguće predmetnu nekretninu tako fizički podjeliti bez većih ulaganja, sud je naložio vještacima izraditi skicu lica mjesta i dostaviti nalaz i mišljenje sukladno utvrđenom i iznesenom na očevidu.

Iz priložene skice sudkog očevida vještaka mjernika JA (l.s.38) razvidan je položaj predmetne nekretnine u prostoru, te je vještak na skici posebnim likom i točkama A-B-C-D-A u površini od 253 m2 i obojen žutom bojom, označio dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji bi pripao tužiteljici na ime njenog suvlasničkog dijela, dok je likom i točkama C-D-E-F-C u površni od 75 m2 i obojen plavom bojom, označio zajednički put.

Vještak građevinske struke VA dipl. ing. građ, u dostavljenom nalazu i mišnjenju od 10. rujna 2020. (l.s.77-95), je naveo da je moguće izvršti diobu kuće sukladno prijedlogu tužiteljice, ali da se dobiju dvije samostalne uporabljive stambene jedinice da je nužno poduzeti niz aktivnosti i radova (specificirane na str. 13 vještva), utvrdivši da troškovi tih aktivnosti i radova iznose cca 268.500,00 kuna.

4. Na nalaz i mišljenje vještaka tužiteljica je prigovorila u podnesku od 7.10.2020. (l.s.123) navodeći da su specificirani troškovi precijenjeni, a većim dijelom da su nepotrebi i neobrazloženi, pa kada se odbiju troškovi koji se odnose na nepotrebne radove, da ostaju samo nužni troškovi koji da iznose cca 66.000,00 kuna. I tuženici pod 1) i 2) su prigovorili nalazu građevinskog vještaka (l.s.120-121) navodeći da ovakav prijedlog diobe nije ekonomski prihvatljiv u odnosu na tržišnu tržišnu vrijednost nekretnine jer da se radi o ulaganju od gotovo 40.000,00 eura, u starinu čija kupoprodajna cijena prema stanju na tržištu nekretnina ne može doseći niti dvostruku vrijednost ulaganja u isto, a o čemu da bi sud trebao voditi računa. Ovakva dioba da nije opravdana ni sa stajališta razumnog gospodarenja jer ista da uključuje velike preinake i enormne troškove. Procjena vještaka da je aproksimativna i da ne obuhvaća kompletan troškovnik radova sa dokaznicama mjera prema cijenama radova i usluga koje se mogu postići na otoku Pagu. Isto tako da se postavlja pitanje uređenja suvlasništva na zajedničkim djelovima konobi, krovu itd., o čemu vještak da ne iskazuje. U konačnici, ovakvom diobom i ostali sudionici ovog postupka da se stavljaju u neravnopravan i nepovoljan položaju jer bi istim tužiteljica dobila novoizgrađeni dio kuće koji je u najboljem stanju u odnosu na preostali dio koji bi pripao tuženicima.

5. Tužiteljica podneskom zaprimljenim 17. kolovoza 2021. (l.s.145) je izvijestila da tuženik ZA nadalje nastavlja s radovima dogradnje i adaptacije postojeće građevine, kao što su betoniranje dvorišta, izgradnja ogradnih zidova, ugradnja prozora, rušenje unutar objekta, štemanje zidova, te da vrši izmjenu elektroinstalacija i dovozi drvenu građu za buduću gradnju ili nadogradnju. U prilog tome da prilaže crno- bijele fotografije.

Nadalje, kako je tužiteljica zatražila razrješenje vještaka građevinske struke zbog neažurnosti u vještačenju, sud je rješenjem od 14. lipnja 2021. razriješio vještaka građevinske struke VA dipl. ing. građ. i imenovao novog vještaka građevinske struke ĐA dipl. ing. građ., koji je u dostavljenom nalazu i mišljenju od 20. srpnja 2021. (l.s.135-142) naveo da je za izradu nalaza koristio parametre ranije utvrđene od strane vještaka građevinske struke VA, kao i skicu sudskog očevida vještaka mjernika JA, tako da je utvrdio da je predmetna zgrada - kuća ozakonjena u prostoru pravomoćnim i ovršnim Rješenjem o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/13-11-1989, Ur.br. 2198/1-11-5/3-15-13-ZV od 22. listopada 2015., izdano od Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Zadarske županije, ispostave Pag, a prema kojem je zgrada ozakonjena kao dovršena, samostojeća, stambena, manje zahtjeva zgrada, koja se sastoji od jedne etaže - prizemlja i u kojoj se nalazi jedna stambena jedinica, koja se sastoji od konobe i stana koji ima kuhinju, hodnik, tri spavaće sobe i kupaonicu, te korisna površina zgrade da iznosi 96,75 m2, a korisna vrijednost površine zgrade da iznosi 81,50 m2. Također, vještak je u nalazu prikazao tlocrt postojećeg stanja s prikazom podjele prema prijedlogu tužiteljice, s prikazom nužnih uvjeta koji bi trebali biti zadovoljeni da bi predmetnih zahvat bio moguć, navodeći da svaki od dijelova nekretnine koji bi diobom nastao, da bi trebao biti oformljen kao samostalna uporabna cijelina, pa s obzirom da se mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima Rješenjem o izvedenom stanju ozakonjene zgrade, i to tim više što se povećava broj stambenih jedinica, predmetni zahvat da spada u rekonstrukciju, zašto bi trebala biti ishođena građevinska dozvola za rekonstrukciji. Glavnim projektom, na temelju kojega bi građevinska dozvola bila ishođena, da bi trebalo biti dano tehničko rješenje unutarnje organizacije prostora, u skladu s važećim prostornim planom, a s kojim da moraju biti suglasni svi suvlasnici. Shodno utvrđenom, smatra da fizička dioba nekretnine nije moguća, jer dio koji bi po prijedlogu tužiteljice pripao njoj, kao ni preostali dio nekretnine, da ne predstavljaju zasebne samostalne uporabne cijeline. Isto tako prenamjena prostora na način da se oforme nove samostalne uporabne cijeline, da nije moguća, jer uvjet tome da bi se moglo pristupiti takvom zahtjevu, da je ishođenje pravomoćne i izvršne građevinske dozvole za rekonstrukciju građevine, a ista nije ishođena, radi čega zaključuje da fizička dioba nekretnine nije moguća, niti je moguće procijeniti troškove ulaganja.

6. Nakon provedenog vještva, sud je Rješenjem od 27. rujna 2021. obustavio ovaj parnični postupak u ovoj pravnoj stvari, te odlučio da će se po pravomoćnosti toga rješenja predmet proslijediti vanparničnom odjelu na odlučivanje, obrazlažući to činjenicom da među strankama nije sporna diobena masa, kao ni suvlasnički udjeli stranaka, već da je sporan način diobe, odnosno način razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, a to da se riješava prema pravilima izvanparničnog postupka.

7. Tijekom izvanparničnog postupka predlagateljica je podneskom od 25. rujna 2023. izvijestila sud da povlači prijedlog u odnosu na protustranku pod 3) ĆA, obzirom da isti više nije suvlasnik predmetne nekretnine jer svoj suvlasnički udio, ugovorom o darovanju darovao njoj za 1/6 dijela i protustranici pod 1) ZA za 1/6 dijela, priloživši tome Darovni Ugovor.

Kako u izvanparničnom postupku nije potrebna suglasnost protustranke pod 3) o povlačnju prijedloga predlgateljice u odnosu na istog, ovaj sud je rješenjem utvrdio da je predlagateljica povukla prijedlog za razvrgnuće u odnosu na protustranku pod 3), kako je i naznačeno i toč. I. izreke ovog rješenja.

8. U daljnjem tijeku izvanparničnog postupka, a obzirom na nalaz i mišljenje vještaka od 20. srpnja 2021.(l.s.135-142), sud je proveo novi očevid na licu mjesta 25. listopada 2023., a sve kako bi vještak građevinske struke mogao dati procjenu vrijednosti predmetne nekretnine.

Na očevidu održanom dana 25. listopada 2023. punomoćnik predlagateljice je precizirao postavljeni prijedlog da razvrgnuće suvlasništva između predlagateljice i protustranaka na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se uspostavi etažno pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu predlagateljice, stambene zgrade na nekretnini i geometrijsku diobu okućnice u skladu sa suvlasničkim dijelom predlagateljice, te podredno, da se razvrgnuće predmetne nekretnine provede civilnom diobom predmetne nekretnine.

U odnosu postavljen prijedlog diobe nekretnine etažiranjem, vještak je naveo da je već ovom postupku izradio nalaz i mišljenje u kojem je utvrdio da fizička dioba predmetne nekretnine uspostavom etažnog vlasništva nije moguća iz razloga što se radi o postojećoj stambenoj zgradi, a koja je Rješenjem o izvedenom stanju ozakonjena s jednom stambenom jedinicom, te da je za promjenu broja i veličine stambenih jedinica, što je lokacijski uvjet, potrebno ishoditi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju postojeće zgrade. Neovisno o tome da li je i na koji način prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji moguće ishoditi predmetnu dozvolu, za isto da je potrebna suglasnost svih suvlasnika na predmetnoj nekretnini, koji uvjet, s obzirom na sadašnju kakvoću nekretnine, da trenutno nije ispunjen.

Na ovo očitovanje vještaka, punomoćnik predlagateljice je predložio da se vještak pisano očituje o prvo-postavljenom zahtjevu pozivom na odgovarajuće odredbe prostorno planske dokumentacije, jer iz danog očitovanja vještaka da proizlazi da je uspostava etažnog vlasništva moguća uz ishođenje građevinske dozvole, a to da znači da je potonji zahtjev u skladu s prostorno - planskom dokumentacijom. U odnosu na navod vještaka da je za to potrebna suglasnost svih suvlasnika, da ističe da ista može biti zamijenjena odlukom suda u smislu odredbe čl. 68. st. 2 i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

9. Nakon provedenog očevida, u podnesku zaprimljenom dana 3. studenog 2023. (l.s.279-285), predlagateljica je navela da ustraje kod prijedloga za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere od dana 6. listopada 2017., izmijenjenog prijedlogom od dana 18. kolovoza 2020.

Opća pretpostavka za osiguranje nenovčane tražbine privremenom mjerom, u smislu odredbe čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona, da je vjerojatnost postojanja same tražbine. Uvidom u javne registre – zemljišnu knjigu, koja u smislu odredbe čl. 230. Zakona o parničnom postupku, u vezi s odredbom paragrafa 21. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku te uvezi s odredbom čl.119. Zakona o izvanparničnom postupku, dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, da je moguće na objektivan način utvrditi da je predlagatelj vlasnik kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižnom odjelu Pag, za 1/2 idealna dijela.

Protustranke u ovoj pravnoj svari, izrijekom da su priznale predmetnu odlučnu činjenicu, te se ista ne mora dokazivati, u skladu s odredbom čl. 221. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u vezi s odredbom paragrafa 21. st.1. Zakona o izvanparničnom postupku te u vezi s odredbom čl. 119. Zakona o izvanparničnom postupku. Ističe da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari, u skladu s odredom čl. 46. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. Međutim, svaki suvlasnik, u skladu s odredbom čl. 38. st. 1. istog Zakona, da smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja, a osobito za poduzimanje poslova većih popravaka, dogradnje, nadogradnje ili preuređenje, suvlasniku je potrebna, u skladu s odredbom čl. 41. st. 1 istog Zakona, suglasnost svih suvlasnika. Konkretno, protustranke da poduzimaju, bez suglasnosti i/ili odobrenja predlagatelja, veće radove adaptacije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja na naprijed označenoj nekretnini, što da su protustranke izrijekom priznale u odgovoru na tužbu, da su poduzele građevinske radove izgradnje nadstrešnice, zamjene krovnih ploča, sanacije fasade, zamjene oluka, sanacije stropa, ugradnje dovoda vode u okućnici, obnove zidova okućnice. Isto tako u podnesku od 2.09.2020., protustranke da priznaju da su poduzele građevinske radove postavljanja stiropora fasade, betoniranja terase, u površini od 50,00 m2, postavljanja vanjskog sudopera s dovodom vode, izgradnje zidova od kamena i betona na istočnoj strani kuće, u duljini od 10 m, na koje je postavljena željezna ograda, zamjena prozora i dr. Stoga, imajući u vidu da protustranke izrijekom priznaju poduzimanje većih radova adaptacije, dogradnje, nadogradnje i preuređenje na naprijed označenoj nekretnini, to predmetne odlučne činjenice, u skladu s odredbom čl. 221. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u vezi s odredbom paragrafa 21. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku, te u vezi s odredbom čl. 119. Zakona o izvanparničnom postupku, da nije potrebno dokazivati. Ističe da su svi naprijed opisani radovi, koje protustranke poduzimaju na prijepornoj nekretnini bez suglasnosti i/ili odobrenja predlagatelja, da su foto- dokumentirani, a što da je priloženo u spis.

Nadalje, posebna pretpostavka za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, smislu odredbe čl. 346. st.1 toč. 1. i 2. Ovršnog zakona, da jest vjerojatnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Konkretno, kada se ima u vidu da je postupak u ovoj pravnoj stvari započet 6.10.2017., te u skladu s naprijed iznesenim, da nije sporno da su protustranke nakon toga nastavile s poduzimanje poslova većih popravaka, dogradnje, nadogradnje ili preuređenja naprijed označene nekretnine, to da je očito da potonji sprječavaju ili znatno otežavaju ostvarenje označene nenovčane tražbine predlagatelja, u smislu odredbe čl. 346. st. 1 toč. 1. Ovršnog zakona, time što mijenjaju postojeće stanje stvari. Isto tako oštećenja vanjskog zida, da nisu sanirana u skladu s pravilima struke i/ili na temelju odgovarajućeg stručnog nadzora, već da su protustranke iste samo prikrile postavljanjem stiropora fasade, pa stoga da je jasno da prijepornoj nekretnini prijeti nenadoknadiva šteta, u vidu opasnosti od urušavanja, ako protustranke nastave s poduzimanjem bespravnih građevinskih radova, bez odgovarajućeg stručnog nadzora. Pucanje unutarnjih zidova materijalno da je i dokumentirano jer u sudskom spisu da priležu odgovarajuće fotografije potonjeg, te u smislu odredbe čl. 346. st. 1 toč. 2. Ovršnog zakona, predlagatelj da je učinio vjerojatnom i opasnost nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Posebno da ističe da predlagatelj osiguranja, u skladu s odredbom čl. 344. st. 2. Ovršnog zakona, u vezi s odredbom čl. 346. st. 2. istog Zakona, ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno opasnost od nastanka nenadoknadive štete koja prijeti, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a u konkretnom slučaju, predloženom zabranom da poduzimaju poslova većih popravaka, dogradnje, nadogradnje ili preuređenja predmetne nekretnine, protustranke da ne bi trpjele nikakvu štetu, tako da je ostvarena i ova pretpostavka za određivanje predložene mjere osiguranja.

Također, uređenim zahtjevom da je zatraženo razvrgnuće prava (su)vlasništva uspostavom etažnog prava vlasništva na stambenoj zgradi prijeporne nekretnine, u smislu odredbe čl. 53. te 71. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u vezi s odredbom čl. 73. st. 2. istog Zakona, te geometrijskom diobom okućnice iste, u smislu odredbe čl. 42. istoga Zakona, odnosno alternativno razvrgnuće prava (su)vlasništva civilnom diobom, u smislu odredbe čl. 50. st. 4. istoga Zakona. U cilju ocjene je li zahtjev za razvrgnuće prava (su)vlasništva uspostavom etažnog prava vlasništva na stambenoj zgradi prijeporne nekretnine osnovan, da je potrebno utvrditi je li predloženi način razvrgnuća moguć, u smislu mogućnosti ostvarenja dvije samostalne uporabne cjeline, i dopušten, u smislu s prostorno planske dokumentacije. 10. Protustranke pod 1) i 2) u dostavljenom podnesku 20. studenog 2023. godine su istakle da se i dalje u cijelosti protive prijedlogu za određivanje privremene mjere kao neosnovanom iz razloga navedenih u odgovoru na tužbu i razloga navedenih u podnesku od 1. rujna 2020.

11. Građevinski vještak ĐA, ing. građ. u dostavljenom Nalazu i mišljenju od 23. siječnja 2024. (l.s.291-339) je ponovio da fizička dioba nekretnine nije moguća iz razloga jer dio koji bi po prijedlogu predlagateljice pripao njoj, kao ni preostali dio, da ne predstavljaju zasebne samostalne uporabne cjeline. Prenamjena prostora na način da se oforme nove samostalne jedinice, odnosno nove samostalne uporabne cjeline, da nije moguća iz razloga što uvjet tome da bi se moglo pristupiti takvom zahvatu, je ishođenje pravomoćne i izvršne građevinske dozvole za rekonstrukciju građevine, a ista da nije ishođena. Ovo da je detaljno obrazložio u svom ranije dostavljenom nalazu i mišljenju, pri čemu da ostaje i danas i to da je ujedno njegovo očitovanje na posebno trženje predlagateljice na očevidu. Tržišna vrijednost predmetne nekretnine da iznosi 131.000,00 eura.

12. U podnesku zaprimljenom 6. ožujka 2024. (l.s.344-346) predlagateljica je po punomoćniku prigovorila nalazu i mišljenju vještaka, u bitnom navodeći da se vještak nije očitovao na pitanja određena raspravnim rješenjem od dana 25. listopada 2023., odnosno dostavljeno očitovanje da je u cijelosti nejasno, te u većoj mjeri proturječno.

Obzirom na postavljeni prvotni zahtjev, vještak da je trebao ispitati uvjete prostorno - planske dokumentacije za razvrgnuće prijeporne nekretnine uspostavom etažnog prava vlasništva. Očitovanje vještaka u svezi toga da je nejasno, te u bitnome proturječno, jer nešto ili je dopušteno prostorno - planskom dokumentacijom, pod propisanim uvjetima, ili nije dopušteno prostorno - planskom dokumentacijom. Iz očitovanja vještaka da proizlazi da bi prenamjena stambenog objekta u dvije stambene jedinice bila moguća, ne citirajući odgovarajuće odredbe i/ili uvjeti iz prostorno planske dokumentacije, ali da je za to potrebno zatražiti građevinsku dozvolu, pa obzirom da potonja nije zatražena, da zaključuje da je prenamjena ipak nemoguća. Predlagateljica da smatra da je zadatak bio tumačenje i citiranje odgovarajućih odredbi i uvjeta iz prostorno planske dokumentacije, radi utvrđivanja postoje li na prijeporu fizički uvjeti, poput minimalne propisane površine čestice i/ili koeficijenta izgrađenosti i/ili dr., za prenamjenu stambenog objekta u dvije stambene jedinice, a što isti da nije učinio. Nadalje, obračunata površina prijepora da ne odgovara obračunatoj površini iz snimka izvedenog stanja manje zahtjevne stambene zgrade br. 108OZ13, izrađenom po ŠA, dipl. ing. arh., koji čine sastavni dio rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije, Ispostave Pag, klasa: UP/I-361-03/13-11/1689, od dana 22. listopada 2015., pa predlaže očitovanje vještaka i u svezi toga.

13. Vještak je u dostavljenom očitovanju od 30. travnja 2024. (l.s.349-350) naveo da su pisani nalaz i mišljenje jasni i jasno da je obrazloženo iz kojih razloga dioba predmetne nekretnine uspostavom etažnog vlasništva nije moguća, te u skladu sa time nije moguća ni geometrijska dioba okućnice u suvlasničkim dijelu predlagateljice. Predlagateljica na očevidu da je zatražila da ispita da li je moguće ishoditi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju zgrade prema njenom prijedlogu, no kako njegov zadatak kao vještaka nije ispitati mogućnost eventualne diobe predmetne nekretnine prema njezinoj kakvoći i načinu uporabe u budućnosti, već dati mišljenje o tome je li moguća dioba nekretnine uspostavom etažnog vlasništva postojeće zgrade prema njenoj kakvoći sada i u sadašnjem stanju, to jest na dan očevida i prema trenutnom načinu uporabe, da je utvrdio da ista nije moguća, a razlozi zašto ista nije moguća detaljno da su obrazloženi u nalazu i mišljenju.

Razlike između površina u snimci izvedenog stanja i površina iz nalaza i mišljenja da nema. U snimci izvedenog stanja da je obračunata brutto građevinska površina od 132,65 m2, a ista da je obračunata i u nalazu i mišljenju. Dodatno, za potrebe izrade nalaza i mišljenja i utvrđenja korisnih vrijednosti površina, u nalazu i mišljenju da je obračunata i korisna vrijednost površina u iznosu od 81,50 m2 (Sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina NN 105/2015, Prilog. 1).

Nadalje, vještak smatra da njegov zadatak nije tumačiti i upuštati se u analizu prostorno - planske dokumentacije u onim slučajevima kad je prema stanju spisa, vidljivo da analiziranje prostorno - planske dokumentacije nije ni od kakvog utjecaja na njegov nalaz i mišljenje i na stručno mišljenje. Takva analiza da ne može promijeniti nalaz i mišljenje prema onome kako je sada dano i prema stanju kakvoće na dan održavanja očevida. Ponavlja kako je u točki 11. nalaza i mišljenja iz siječnja 2024. godine, naveo „Fizička dioba nije moguća iz razloga jer dio koji bi po prijedlogu njoj pripao, kao ni preostali dio, ne predstavljaju zasebne samostalne uporabne cjeline“. Pored tako utvrđenog stanja nekretnine, da je suvišno i potpuno irelevantno ispitivanje uvjeta prostorno - planske dokumentacije kao i sugeriranje, onako kako to upire predlagateljica, da bi trebao dati očitovanje u odnosu na fizičke uvjete za prenamjenu stambenog objekta u dvije stambene jedinice i druga očitovanja koja bi se ticala hipotetskih situacija koje se ne tiču aktualnog stanja nekretnine o kojoj se raspravlja. Aktualno stanje nekretnine o kojoj se raspravlja, ono koje je utvrđeno očevidom, da je takvo da ne dopušta bilo kakvu fizičku diobu nekretnine. Slijedom navedenog, da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od siječnja 2024. godine.

14. Predlagateljica je u podnesku dostavljenom 10. svibnja 2024. (l.s.353-357) prigovorila na očitovanje vještaka u bitnom prigovarajući kao do sada, s tim što je sada prigovorila i da je pogrešno utvrđena korisna vrijednost površine.

Vještak građevinske struke je u dostavljenom očitovanju od 20. kolovoza 2024. (l.s.366-377) naveo da što se tiče prigovora predlagateljice u svezi mogućnosti geometrijske diobe, isti da se ponavljaju, a o tome da se već očitovao u nalazu i mišljenju, kao i očitovanju, pri čemu u cijelosti da ostaje. Što se tiče prigovora da je pogrešno utvrđena korisna vrijednost površine, prigovor da je točan, jer da je pogrešno obračunao površinu kupaonice u iznosu od 5,70 m2, umjesto 11,30 m2, pa ispravna korisna vrijednost površine građevine da iznosi 87,10 m2. Građevinska brutto površina da je u nalazu točno utvrđena, a ista da iznosi 132,65 m2. Kako u izračunu vrijednosti nekretnine, korisna vrijednost površina se koristi jedino kod utvrđenja vrijednosti najma nekretnine, a u svrhu umanjena vrijednosti iste zbog tereta osobne služnosti - prava plodouživanja, to da dostavlja ispravni izračun, pa tržišna vrijednost nekretnine, nakon ispravke korisne vrijednosti površine, da iznosi 137.000,00 eura.

15. Protustranke pod 1) i 2) nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, kao ni na dostavljena očitovanja istog.

U podnesku zaprimljenom 5. ožujka 2025. (l.s.393-394), predlagateljica je istakla da vještak ni potonjim očitovanjem nije odgovorio na prigovore iste, a kako pokušaj sporazumnog rješenja ove pravne stvari nije bio uspješan između stranaka, da predlaže bez daljnjeg raspravljana, odrediti razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, na način da predlagateljica isplati razmjerni dio procijenjene vrijednosti prijeporne nekretnine protustrankama, odnosno da podredno se rješenjem odredi razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice civilnom diobom.

16. Na ročištu održanom dana 6. ožujka 2025. zamjenik punomoćnika predlagateljice je istakao da se ostaje kod prijedloga i svih navoda iznesenih tijekom postupka, te da predlaže da sud u daljnjem tijeku postupi kako je to navedeno u toč. II. podneska predlagateljice od 5. ožujka 2025.

Punomoćnica protustranaka je istakla da u cijelosti ostaje kod svih navoda, da smatra da ne postoje preduvjeti za civilnu diobu, dok vještak građevinske struke ne ukloni nedostatke u vještvu, budući da decidirano nije naveo da nije moguća fizička dioba nekretnine, već da je istakao da je za to potrebno ishoditi odgovarajući akt, konkretno akt za buduću rekonstrukciju predmetne nekretnine. Smatra da bi vještaka trebalo pozvati da se usmeno očituje da li postoje zapreke te fizičke diobe, u smislu nekakvih fizičkih, odnosno tehničkih nemogućnosti. Isto tako, protustranke da se protive civilnoj diobi, smatraju da za diobu isplatom, kako u konačnici predlagateljica navodi u podnesku od 5. ožujka 2025., predlagateljica nema osobito važan razlog za isplatu protustranaka. Predmetna nekretnina da ne predstavlja dom predlagateljice, već istu da koristi čak u manjoj mjeri od protustranke pod 1) koji nekretninu obilazi tijekom godine, a koristi je intenzivno tijekom ljetnih mjeseci, a predlagateljica to da čini samo tijekom ljetnih mjeseci (srpanj ili kolovoz).

17. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14 dalje ZV-a), svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, to mu pravo ne zastarijeva, time da prema odredbi čl. 48. st. 2. ZV-a pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo Zakonom određeno.

Kada se provodi sudsko razvrgnuće, sud sukladno odredbi čl. 48. st. 3. ZV-a odlučuje u izvanparničnom postupku, ako Zakon ne određuje što drugačije. Za istaći je da Zakon o vlasništvu sadrži samo materijalne odredbe, dok se na postupovne odredbe glede provođenja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u izvanparničnom postupku, primjenjuju odredbe Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ 59/23, dalje u tekstu ZVP-a).

18. Prema odredbi čl. 50. st. 1. ZV-a, kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili Zakona.

Prema odredbi čl. 50. st. 2. ZV-a, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st.1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

Geometrijska dioba mora biti i moguća i dopuštena. Ukoliko geometrijska dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

19. Prema odredbi čl. 51. st. 1. ZV-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno Zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

20. Slijedom naprijed iznesenog, tijekom provedenog postupka, među strankama nije bilo spora u pogledu predmeta diobe, niti spora u svezi veličine njihovih suvlasničkih udjela, pa shodno tome, sud je mogao odlučivati o načinu razvrgnuća suvlasništva stranaka na predmetnoj nekretnini, gdje je sam način razvrgnuća sporan. Kao što je naprijed navedeno, ovaj izvanparnični postupak je proizašao iz parničnog postupka, gdje je tada tužiteljica, sada predlagateljica, postavila tužbeni zahtjev da se suvlasnička zajednica stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvrgne fizičkom diobom, tako da se fizički odvoji dio predmetne čestice koji odgovara njenom tada suvlasničkom udjelu, a podredno da se razvrgne civilnom diobom prodajom nekretnine, te isplatom tužiteljici novčanog iznosa koji odgovara njenom suvlasničkom udjelu.

Kasnije, tijekom ovog izvanparničnog postupka, tužiteljica, sada predlagateljica je uređivala i precizirala svoj prijedlog, tako da je na očevidu održanom dana 25. listopada 2023. predložila razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine uspostavom etažnog vlasništva, a podredno razvrgnuće civilnom diobom, da bi ista podneskom od 5. ožujka 2025. predložila da sud odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom na način da predlagateljica isplati razmjerni dio procijenjene vrijednosti prijeporne nekretnine protustrankama, sukladno njihovim suvlasničkim udjelima, te podredno da se odredi razvrgnuće civilnom diobom.

U odnosu na prvotni prijedlog predlagateljice, tada tužiteljice, da se izvrši fizička dioba predmetne nekretnine na način da se na ime njenog suvlasničkog udjela njoj dodijeli jugoistočni dio zgrade, u naravi dvije prostorije sa zemljištem, građevinski vještak VA u dostavljenom nalazu i mišljenju je naveo da je moguća takva geometrijska dioba, ali da je potrebno izvršiti niz aktivnosti i radnji koje su nužne da bi se provela ovakva dioba, izračunavši da procjena nužnih radova i aktivnosti za izvršenje ovakve diobe iznosi tada 268.500,00 kuna.

Kao što je navedeno, stranke su prigovarale ovom vještvu u pogledu izračuna troška nužnih radova i aktivnosti, a kasnije, novoimenovani vještak građevinske struke ĐA, dipl. ing. građ. je također mišljenja da geometrijska dioba nije moguća. Imajući u vidu vještva, sud ovakav prijedlog fizičke diobe predmetne nekretnine ne prihvaća, jer ovakvom diobom zasigurno bi predlagateljica dobila puno vrjedniji dio predmetne nekretnine u odnosu na preostali dio koji bi trebao pripasti protustrankama, pa kako sud treba prilikom diobe voditi računa da stranke razvrgnućem dobiju dio razmjeran svojim suvlasničkim udjelima, a ujedno da je i pravično, a što u konkretnom slučaju ovakvom diobom zasigurno nije, stoga je sud ovaj prijedlog odbio.

21. U pogledu prijedloga da se razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine razvrgne na način da se na stambenoj zgradi uspostavi etažno vlasništvo, a dvorište geometrijski podijeli sukladno suvlasničkim udjelima stranaka, sud je imao u vidu nalaz i mišljenje vještaka ĐA, dipl. ing. građ., kao i njegova očitovanja na istaknute prigovore predlagateljice. Iz priloženog nalaza i mišljenja vještaka, kao i očitovanja istog, razvidno je da razvrgnuće suvlasničke zajednice na stambenoj zgradi uspostavom etažnog vlasništva, nije moguće iz razloga što se radi o postojećoj stambenoj zgradi koja je Rješenjem o izvedenom stanu ozakonjena kao jedna stambena jedinica, te za promjenu broja ili veličine stambenih jedinica, u konkretnom slučaju uspostava dviju samostalnih uporabnih cjelina, da je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju postojeće zgrade, a što da je lokacijski uvjet, pa stoga kako u trenutku davanja nalaza i mišljenja nije ishođena građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće zgrade, vještak zaključuje da ovakva dioba nije moguća. Ovdje je za istaći u pogledu prigovora predlagateljice na vještvo, da ovaj sud u cijelosti prihvaća dana očitovanja vještaka na prigovore predlagateljice, jer smatra da vještak nije bio dužan davati idejno rješenje uspostave dviju samostalnih uporabnih cjelina, odnosno građevinske dozvole za rekonstrukciju postojećeg stanja, već u tom pogledu, predlagateljica je mogla tražiti prekid ovog postupka kako bi u upravnom postupku ishodila takvu građevinsku dozvolu, pa nakon toga nastavila s ovim postupkom razvrgnuća uspostavom etažnog vlasništva. Stoga, sud u je cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, te shodno tome smatra da ovaj prijedlog predlagateljice nije osnovan, niti je isti prihvatio kao način razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine.

22. U pogledu prijedloga predlagateljice da se razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine razvrgne isplatom, na način da predlagateljica isplati protustranke na ime njihovog suvlasničkog udjela na predmetnoj nekretnini i tako postane vlasnica za cijelo, ovaj sud zaključuje, a imajući u vidu naprijed citiranu odredbu čl. 51. st. 1. ZV-a, da tijekom postupka predlagateljica nije učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog na njenoj strani da sud odredi ovakav način diobe, a niti je tijekom postupka predlagateljica isticala bilo kakav razlog da bi sud mogao isti prihvatiti i odrediti ovakav način diobe.

Također, tijekom postupka nije utvrđeno da bi predlagateljica imala pravo na razvrgnuće isplatom, a da je to posebno određeno Zakonom ili kakvim pravnim poslom, pa shodno tome, sud smatra da ni ovaj prijedlog predlagateljice nije osnovan.

23. Slijedom naprijed utvrđenog, sud je mišljenja da jedino pravičan način razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, a imajući u vidu citirane odredbe Zakona, je taj da se razvrgnuće izvrši civilnom diobom, a kako je to i naznačeno u toč. II. izreke ovog rješenja, jer će stranke ovog postupka na taj način, dobiti razmjerno svom suvlasničkom udjelu, novčani iznos nakon provedene prodaje nekretnine na dražbi.

24. U pogledu odlučivanja o predloženoj privremenoj mjeri predlagateljice osiguranja, sud je pri tome imao u vidu odredbe čl. 346. st. 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 37/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu OZ-a), te smatra da je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, da je ista suvlasnica predmetne nekretnine, a što je razvidno iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige za istu, a pored toga, ovu činjenicu protustranke tijekom postupka, predlagateljici nisu pobijale, već naprotiv, istu u cijelosti priznaju. Isto tako, nije sporno da je protustranka pod 1) ZA od početka trajanja ovog postupka poduzimala, odnosno izvodila građevinske radove na predmetnoj nekretnini, a što je ista u odgovoru na tužbu i tijekom postupka kasnije i priznala, navodeći da su to bili nužni radovi radi održavanja predmetne nekretnine.

Međutim, po mišljenju ovog suda, građevinski radovi koje je protustranka pod 1) nesporno izvodila, ne bi zasigurno bili poduzeti radi održavanja predmetne nekretnine, već izvođenjem tih radova, došlo je do promjene postojećeg stanja na predmetnoj nekretnini, te kako određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja ne bi pretrpio znatnu štetu, ovaj sud je sukladno odredbi čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a usvojio predloženu privremenu mjeru predlagateljice, a radi osiguranja nenovčane tražbine, kako je to pobliže i označeno u toč. V. ovog rješenja.

25. U pogledu zatraženog troška predlagateljice, koji se odnosi na trošak nastao tijekom parničnog postupka koji se odnosi za sastav tužbe od 6.10.2017., prijedloga za osiguranje nenovčane tražbine od 18.08.2020., za sastav podnesaka od 9.10.2017., 14.12.2017., 1.10.2017., 18.08.2020., 15.09.2020., 7.10.2020., 4.03.2021., 17.08.2021., sud je isti odbio jer smatra da predlagateljica, ranije tužiteljica, nije imala pravnog interesa, niti osnova za pokretanje parničnog postupka, a s obzirom da protustranke, ranije tuženici, istoj nisu nikada osporavale pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini.

Nadalje, što se tiče popisanog troška tijekom izvanparničnog postupka, a koji se odnosi za sastav podneska od 5.03.2023., 25.10.2023., 3.11.2023., 10.05.2024., 13.06.2024., u tom dijelu sud je odbio predlagateljicu jer u izvanparničnom postupku, stranke same snose trošak zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika, dok je istoj priznao nužne troškove ovog postupka koji se odnose na plaćenu sudsku pristojbu na prijedlog za privremenu mjeru u iznosu od 56,40 eura, plaćeni predujam za uviđaj i vještačenje u iznosu od 1.393,58 eura, te pristojbu na rješenje u iznosu od 19,91 eura, što daje ukupan iznos od 1.469,89 eura, pa kako protustranke u pogledu nužnih troškova participiraju razmjerno svojim suvlasničkim udjelima, to je sud protustranku pod 1) OA obvezao da predlagateljici naknadi trošak u iznosu od 489,96 eura, a protustranku pod 2) EA da naknadi trošak u iznosu od 244,98 eura, a kako je naznačeno u toč. III. ovog rješenja.

U odnosu na zatraženi trošak protustranaka, sud je istima priznao trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu, pristup na ročište održano 14.12.2017., pristup na očevid 1.10.2018., te za sastav podneska od 2.09.2020., 5.10.2020., 6.09.2021., za svaku poduzetu radnju iznos od po 132,72 eura, sukladno Tbr.8. st.1. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje u tekstu Tarifa), Tbr.9. st.1. i st.7. Tarife, što daje iznos od 796,32 eura, a što je predlagateljica dužna naknaditi protustrankama sukladno odredbi čl. 156. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje u tekstu: ZPP-a). Nadalje, u pogledu popisanog troška protustranaka, a koji se odnosi na pristup na očevid 25.10.2023., na ročište 6.03.2025., te sastav podneska od 19.01.2022. i 20.11.2023., sud je isti odbio kao neosnovan, jer kako je već naprijed navedeno da troškove zastupanja u izvanparničnom postupku, stranke snose same, a kako je navedeno u toč. IV. ovog rješenja.

U Zadru, 31. srpnja 2025.

S u t k i nj a

Jasna Baričević

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po punomoćniku Marku Ferriu, odvjetniku iz Rijeke,

2. Protustranci pod 1) po punomoćnicima Vesni Matoković, odvjetnici iz Rijeke i Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru,

3. Protustranci pod 2) po punomoćnici Vesni Matoković, odvjetnici iz Rijeke.

Nakon pravomoćnosti: Porezna uprava, Područni ured Dalmacija, Ispostava Zadar