K-241/2025-18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Barbari Kraljević, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Ivšak, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog TT zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. u vezi s čl. 24. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-388/2024 od 25. travnja 2024., nakon javno provedene i zaključene rasprave 31. srpnja 2025. u prisutnosti okrivljenika, njegove braniteljice Maje Smrké, odvjetnice u Splitu, te više savjetnice u ODO Split ET, **.**.2025. objavio je i

a)

p r e s u d i o  j e

Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 36/24., 72/25., dalje: ZKP/08),

u t v r đ u j e  s e  d a  j e

OKRIVLJENI: TT, zvani " T", OIB: [osobni identifikacijski broj],  sin E  i Z,  rođene Č, rođen **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem  u [adresa]  na  adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, brodomonter sa srednjom školom, umirovljenik, s mirovinom od oko 1.000,00 eura mjesečno, neoženjen, bez djece, suvlasnik kuće na adresi prebivališta u [adresa],  vlasnik  osobnog  vozila,  sudionik Domovinskog  rata,  odlikovan  Spomenicom Domovinskog rata i Medaljom za hrabrost, nalazi se na liječenju u Županijskoj specijalnoj bolnici Insula na otoku Rabu,

I. 31. ožujka 2023. oko 08,00 sati u mjestu Otok Dalmatinski, na adresi [adresa], u dvorištu kuće svoje nevjeste oštećene ZT, u stanju teške kronične duševne bolesti paranoidne shizofrenije, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog djelovanja niti upravljati svojim postupcima, u nakani da kod nje izazove ozbiljan strah za život i zdravlje, držeći u ruci predmet nalik na nož, vičući joj rekao da mu ona non-stop zove policiju i da ga je već dva puta strpala na psihijatriju, a zatim joj još izgovorio riječi: "doći ću ja tebi glave, sve ću ja vas četnike poklati, počeo je rat",

dakle, u neubrojivom stanju drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

II. čime je počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnju – djelo opisano u čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. i čl. 24. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, dalje: KZ/11).

III. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, utvrđuje se da je okrivljeni TT protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. i čl. 24. st. 2. KZ/11 počinio u stanju neubrojivosti.

IV. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

b)

R J E Š E N J E

I. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, okrivljenom TT određuje se psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju 6 (šest) mjeseci.

II. Ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu okrivljenik ne započne liječenje na slobodi, ono će biti zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO-388/2024 od 25. travnja 2024. protiv okrivljenog TT zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. i čl. 24. st. 2. KZ/11. Ta optužnica potvrđena je rješenjem broj Kov-297/2024 od 4. veljače 2025.

2. Na ročištu od 31. srpnja 2025., prije početka rasprave, u smislu čl. 552. st. 2. ZKP/08, stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr. Sanja Batina, nakon obavljenog psihijatrijskog razgovora s okrivljenikom, izjasnila se da je on raspravno sposoban.

2.1. Nakon toga je otvorena rasprava te je okrivljenik prilikom očitovanja o optužbi izjavio da nije počinio inkriminirano protupravno djelo i da će svoju obranu dati na kraju dokaznog postupka.

3. U dokaznom postupku ispitane su svjedokinja oštećenica ZT i stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr. Sanja Batina. Suglasnošću stranaka, na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, pročitani su nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Denisa Sabljara od 6. listopada 2023. (listovi 38-45 spisa) i nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. Sanje Batine od 11. ožujka 2024. (listovi 111- 117 spisa). U dokazne svrhe pročitani su zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od 1. travnja 2023., ali samo na okolnost podnositelja kaznene prijave te vremena i mjesta podnošenja kaznene prijave (listovi 2-3 spisa), prva stranica rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju broj R1 Ob-258/2020 od 8. veljače 2023. (na listu 8 spisa), medicinska dokumentacija za okrivljenika (listovi 9-15 spisa) i službena zabilješka Policijske postaje Sinj od 31. ožujka 2023. o neposrednom opažanju policijskih službenika prilikom dolaska na intervenciju (list 16 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitani su uvjerenje iz kaznene evidencije (listovi 32-33 spisa) i potvrda iz prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 19-20 spisa), nakon čega je okrivljenik ispitan.

4. Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele da nemaju primjedbi na provedene dokaze niti drugih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je, analizirajući svaki dokaz zasebno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći ih metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio da je okrivljeni TT u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, na način kako je to činjenično i pravno opisano pod dijelom a) toč I. izreke.

6. Zakonska obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11 ostvaruje onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, a djelo je počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj.

7. Tijekom postupka nije bilo sporno da je oštećenica ZT okrivljenikova nevjesta, pa samim time ona kao član njegove obitelji (srodnik po tazbini drugog stupnja) predstavlja blisku osobu u smislu čl. 87. st. 9. u vezi sa st. 8. KZ/11.

8. Međutim, s obzirom na to da je okrivljenik negirao počinjenje terećenog djela, bilo je sporno je li okrivljenik kritične prigode oštećenici ZT uputio prijetnje koje su predmet inkriminacije.

9. Ispitan u prethodnom postupku pred Općinskim državnim odvjetništvom u Rijeci okrivljenik se branio šutnjom.

9.1. Okrivljeni TT u obrani na raspravi negira počinjenje protupravnog djela. U bitnom tvrdi da u kritično vrijeme uopće nije bio na adresi [adresa], već na bolničkom liječenju, no ne sjeća se u kojoj bolnici. Posebno je istaknuo da ga je ZT, supruga njegovog brata B, već jednom otjerala u Psihijatrijsku bolnicu na Rabu i da je njoj u interesu da on što duže boravi na Rabu i ondje umre te da ZT i njezin suprug B rade protiv njegovih interesa.

9.2. Na poseban upit braniteljice kakav je odnos imao s oštećenicom ČT prije spornog događaja, okrivljenik je naveo da bi se pozdravili prilikom susreta i da ranije nisu imali nikakvih problema, a na njezino daljnje pitanje je li prije spornog događaja dolazio u kuću u kojoj stanuju oštećenica i njegov brat B, okrivljenik je odgovorio da ih je povremeno posjećivao, no da je brat zloban prema njemu.

10. Okrivljenikova obrana dijametralno je suprotna navodima iz iskaza svjedokinje oštećenice ZT koja je na raspravi detaljno i uvjerljivo opisala inkriminirani događaj.

10.1. Oštećenica ZT je tako u bitnom navela da ju je okrivljenik u kritičnom događaju koji se zbio 31. ožujka oko 08,00 sati doslovce "zaskočio" kad je izišla iz kuće u dvorište. Držao je neki predmet nalik nožu, ali nije ga usmjeravao prema njoj, te joj je vičući govorio da mu ona non-stop zove policiju i da ga je već dva puta strpala na psihijatriju, a onda joj je zaprijetio riječima: "doći ću ja tebi glave", i dalje držeći taj predmet u ruci. Opisala je da je taj predmet bio duljine 20-30 cm i da je u jednom trenutku "zasjajio" poput metala. Nakon što joj je okrivljenik izgovorio prijetnju "doći ću ja tebi glave", u strahu se zaključala u kuću, a onda joj je okrivljenik, stojeći ispred ulaznih vrata, nastavio prijetiti kazavši joj: "sve ću ja vas četnike poklati, počeo je rat". Nakon tih prijetnji počela se tresti i pala je na pod u hodniku kuće, nije mogla disati, od straha se nije mogla pomaknuti tako da nikoga nije mogla pozvati u pomoć.

10.2. Oko 09,00 sati pozvala je policiju koja je izišla na mjesto događaja vrlo kratko nakon njezinog poziva, a sutradan je pristupila u Policijsku postaju Sinj i podnijela na zapisnik kaznenu prijavu protiv okrivljenika zbog izgovorenih prijetnji. Opisani događaj odvio se na adresi njezine obiteljske kuće u [adresa], na adresi [adresa]. Inače, okrivljenik stanuje u kući udaljenoj 200-300 metara od njezine. Izjasnila se da se panično boji svog djevera TT i da je njemu potrebno liječenje, a ne kažnjavanje. U vrijeme kada joj je okrivljenik izgovorio ove prijetnje, na tom mjestu bili su samo njih dvoje.

11. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza svjedokinje oštećenice ZT sud smatra da je ona vrlo uvjerljivo iskazivala o opisanom događaju i da je vrlo precizno opisala tijek događanja, pa sud njezin iskaz prihvaća kao istinit i vjerodostojan.

11.1. Osim toga, svjedočenje oštećenice ZT u dijelu u kojem navodi da je tog dana oko 09,00 sati nazvala policiju koja je vrlo kratko nakon njenog poziva došla na mjesto događaja potkrijepljeno je sadržajem pročitane službene zabilješke Policijske postaje Sinj od 31. ožujka 2023. (list 16 spisa) koju su sastavili policijski službenici na temelju svog neposrednog opažanja. Iz te zabilješke proizlazi da je policija 31. ožujka 2023. u 09,05 sati, postupajući po dojavi ZT, upućena na intervenciju na adresu [adresa], i da su policijski službenici na adresi [adresa] (a to je nesporno adresa okrivljenikovog prebivališta) ispred obiteljske kuće zatekli okrivljenog TT koji je bio u rastrojenom stanju te je nesuvislo pričao. S obzirom na ovakva utvrđenja, sud ocjenjuje potpuno iskonstruiranom i neistinitom obranu okrivljenika u dijelu u kojem tvrdi da je u kritično vrijeme bio na bolničkom liječenju.

11.2. Sud je čitanjem zapisnika o zaprimanju kaznene prijave od 1. travnja 2023. (list 2-3 spisa) utvrdio da je oštećenica ZT tog dana u Policijskoj postaji Sinj podnijela kaznenu prijavu, čime je potkrijepljen i taj navod iz iskaza oštećenice ZT. Dovodeći u relaciju iskaz oštećenice, koja se na raspravi nije mogla prisjetiti je li se događaj zbio 2022. ili 2023. godine, sa sadržajem ove isprave, nedvojbeno je utvrđeno da se inkriminirani događaj zbio upravo 31. ožujka 2023.

12. Stoga, prihvaćajući iskaz oštećenice ZT kao istinit i uvjerljiv, a koji je pritom u važnim kontrolnim činjenicama podržan i sadržajem naprijed izloženih isprava, sud utvrđuje da se događaj zbio upravo na način kako oštećenica to u svom svjedočenju opisuje, odnosno da je okrivljenik doista inkriminiranog dana svojoj nevjesti ZT izrekao prijeteće riječi, a što korespondira s činjeničnim opisom protupravnog djela navedenim u dijelu I. izreke.

13. S obzirom na sadržaj izvedenih dokaza, sud nije prihvatio obranu okrivljenika, ocjenjujući je kao nelogičnu, neuvjerljivu i evidentno usmjerenu na njegovu ekskulpaciju.

14. Prijetnja općenito mora biti, s obzirom na okolnosti pod kojima je izrečena, objektivno prikladna da kod adresata izazove strah, a nije važno kako ju je potonji subjektivno doživio, niti je li počinitelj zaista imao namjeru ostvariti je. Prema ocjeni ovog suda navedene riječi prijetnje smrću oštećenoj ZT ("doći ću ja tebi glave, sve ću ja vas četnike poklati, počeo je rat"), i to još u okolnostima kada okrivljenik u ruci drži predmet nalik nožu, bez ikakve sumnje bile su objektivno prikladne da kod oštećenice izazovu strah, uznemirenost i osjećaj ugroženosti. Slijedom toga je u činjeničnom opisu djela iz optužnice ispušten kao suvišan tekst koji glasi: „a što je kod njegove nevjeste izazvalo ozbiljan strah za vlastiti život i zdravlje".

15. Sud je u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem intervenirao u činjenični opis djela sadržan u optužnici na način da je precizirao vrijeme (sat) počinjenja protupravnog djela te je ispustio kao nedokazane riječi: "neće meni nitko stavljati mišji otrov u hranu, ti si me trovala hranom", koje riječi niti ne predstavljaju obilježja terećenog djela. Ujedno, sud je u činjeničnom opisu precizirao prijeteću izjavu okrivljenika, i to s obzirom na onaj redoslijed prijetećih riječi kako ih je svjedokinja oštećenica ZT reproducirala u svom iskazu na raspravi. Najzad, sud je precizirao i pravni opis protupravnog djela na način da je umjesto teksta: "u neubrojivom stanju bliskoj osobi ozbiljno prijetio da će je usmrtiti" unio tekst: "u neubrojivom stanju drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi", a što je u skladu sa zakonskim tekstom pravnog opisa i s pravnom kvalifikacijom iz optužnice (čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11). Opisanom intervencijom Sud nije dirao u kvalifikaciju djela niti je unosio navode o činjenicama koje predstavljaju obilježja protupravnog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, tako da nije došlo do povrede objektivnog identiteta između optužbe i presude, a time ni do prekoračenja optužbe.

16. Prema nalazu i mišljenju kojeg je stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr. Sanja Batina iznijela na raspravi, okrivljenik TT je preko 30 godina u hospitalnom i ambulantnom tretmanu psihijatra te je u niz navrata bolnički liječen u različitim psihijatrijskim institucijama (Klinika za psihijatriju KBC Split, PB Rab, KBC Vrapče i Bolnica za osobe lišene slobode u Zagrebu). Okrivljenik boluje od teške kronične duševne bolesti paranoidne shizofrenije i navedeno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela počinio je u stanju neubrojivosti.

16.1. Vještakinja je mišljenja da postoji opasnost da bi zbog navedenih težih duševnih smetnji zbog kojih je tempore criminis nastupila njegova neubrojivost, okrivljenik mogao počiniti teže kazneno djelo, s tim da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo liječenje na slobodi, koju okrivljenik uredno provodi na bolničkom liječenju u Županijskoj specijalnoj bolnici Insula Rab od ožujka 2024. pa do dana održavanja rasprave. Vještakinja je pritom istaknula da se pri davanju mišljenja o potrebnom obliku liječenja okrivljenika, osim medicinskim kriterijima, rukovodila i socijalnim okolnostima u kojima neubrojiva osoba živi, njegovoj socijalnoj sredini te odnosu osoba iz te sredine prema duševnim smetnjama ispitanika.

17. Sud u cijelosti prihvaća ovakav nalaz i mišljenje vještakinje psihijatrice dr. Sanje Batine kao stručan, uvjerljiv i argumentiran.

18. Provedenim sudskopsihijatrijskim vještačenjem, kako je to već prethodno spomenuto, utvrđeno je da okrivljenik zbog težih duševnih smetnji u vrijeme ostvarenja obilježja protupravnog djela nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja niti vladati svojom voljom, dakle, bio je neubrojiv.

19. Što se tiče okrivljenikove sposobnosti za krivnju, ovdje treba navesti sljedeće. Krivnja pretpostavlja psihički normalne osobe. To znači da određeni počinitelj, da bi bio kriv, mora biti sposoban za jedno s pravom usklađeno ponašanje (ubrojivost), mora postojati određeni psihološki odnos prema određenom djelu (kao namjera odnosno nehaj) i mora uvidjeti nedopustivost svog djela (svijest o protupravnosti). Sve tri navedene vrijednosti, kada one kumulativno postoje, čine pojam krivnje. To znači da svaka od tih vrijednosti može biti temelj za isključenje krivnje. Zato neubrojiva osoba nije kriva.

20. Neovisno o tome što okrivljenik u vrijeme izvršenja protupravnog djela nije bio ubrojiv, treba kazati da i kod neubrojive osobe postoji volja kao psihički proces stvaranja želje da se nešto učini, samo što je ta njezina volja za nepravom u trenutku donošenja odluke bila rezultat određenog biopsihološkog stanja uslijed kojeg ona nije mogla ispravno, smišljeno rasuđivati ni odlučivati, za razliku od voljnog, misaonog procesa zdrave, ubrojive osobe, koja se pak u unutarnjim dvojbama za i protiv djela, slobodno opredijelila za nepravo. Stoga namjeru kod neubrojivih osoba treba cijeniti prema objektivnim pokazateljima njihovog ponašanja te takvo ponašanje ocjenjivati u sklopu uobičajenog razumnog ponašanja prosječne osobe.

20.1. Dakle, u konkretnom slučaju, kada prosječna odrasla osoba prijeti drugoj osobi na način opisan u izreci, onda se objektivno može zaključiti da je takva osoba svjesna protupravnosti svog ponašanja i da je svjesna svih okolnosti djela. Konačno se može objektivno zaključiti i to da takva prosječna osoba sve navedeno poduzima s ciljem da zastraši oštećenicu i da postupa s izravnom namjerom.

21. Stoga su se u ponašanju okrivljenog TT ostvarila zakonska obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11.

22. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja protupravnog djela – KZ/11, koji propis se naknadno mijenjao (izmjene i dopune su objavljene u Narodnim novinama broj 114/23 i 36/24), ali te izmjene za okrivljenika nisu blaže, pa ih nije trebalo primjenjivati.

23. Dakle, kako je sud nakon provedene rasprave utvrdio da je okrivljenik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo, da je opasan za okolinu te da postoje uvjeti za njegovo psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (dalje: ZZODS), trebalo je, na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, pod dijelom a) izreke donijeti presudu kojom se utvrđuje da je on počinio protupravno djelo i da ga je počinio u stanju neubrojivosti te pod dijelom b) izreke rješenjem odrediti psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju šest mjeseci.

24. Prema prethodno citiranoj zakonskoj odredbi okrivljenik se upozorava da će psihijatrijsko liječenje na slobodi biti zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

25. Što se tiče odluke o troškovima postupka, odredbom čl. 554. st. 1. ZKP/08 (posljednja rečenica) propisano je da će sud u presudi izreći da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ovoga Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava. Stoga je na taj način i odlučeno pod toč. IV. dijela a) izreke.

26. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 31. srpnja 2025.

S U T K I NJ A

Barbara Kraljević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

- okrivljenik TT, putem Županijske specijalne bolnice Insula na Rabu

- braniteljica Maja Smrké, odvjetnica u Splitu

- u spis

Po pravomoćnosti dostaviti:

- oštećenica ZT, [adresa]

- Županijski sud u Splitu, sucu nadležnom za donošenje odluke o upućivanju na psihijatrijsko liječenje na slobodi prema ZZODS-u (uz dopis i klauzulu pravomoćnosti)