Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
K-29/2019-48
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, po sucu pojedincu Blaženki Lugar Vladić uz sudjelovanje Barbare Mateša kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika HJ, zbog kaznenog djela iz članka 278. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje: KZ/11) povodom optužnice prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu (u daljnjem tekstu ODO u Karlovcu), broj K-DO-550/2017 od 12. travnja 2018., nakon provedene javne rasprave dovršene dana 28. srpnja 2025. u nazočnosti zamjenice ODO u Karlovcu JJ, okrivljenika HJ, uz braniteljicu, odvjetnicu Đurđu Lipošćak, iz Ogulina, dana 31. srpnja 2025. u odsutnosti stranaka objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08
okrivljenik HJ, sin H i AJ, rođ. J, rođen **.**.1942. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac dvoje djece, umirovljenik, neosuđivan
oslobađa se od optužbe
da bi točno neutvrđenog dana u srpnju 2016. u Karlovcu, a kako bi udovoljio uvjetima u postupku za otkup potraživanja od trgovačkog društva H-Abduco d.o.o. iz Zagreba, na točno neutvrđeni način izradio neoriginalno pismo namjere Karlovačke banke d.d. od 17. srpnja 2016. iz kojeg je neistinito proizlazilo da će mu Karlovačka banka isplatiti iznos od 8.200,000,00 kn po kreditu do 25. kolovoza 2016., te na isto stavio neoriginalni pečat banke i potpisao imenom i prezimenom djelatnice banke CJ, iako je bio svjestan da navedeno ne odgovara istini, te da mu Karlovačka banka d.d. u tom trenutku nije odobrila takav kredit, nakon čega je tako sastavljeno pismo namjere proslijedio na daljnji postupak trgovačkom društvu HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o., u čijem vlasništvu se nalazi tvrtka H-Abduco d.o.o. iz Zagreba, dakle, izradio lažnu ispravu i takvu ispravu uporabio kao pravu,
pa da bi time počinio kazneno djelo krivotvorenja, -krivotvorenjem isprave, opisano i kažnjivo po članku 278. stavak 1. KZ/11.
II. Na temelju članka 149. stavak 1. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP/08 kao i nužni izdaci okrivljenika te nužni izdaci nagrade branitelja padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. ODO u Karlovcu optužnicom broj K-DO-550/2017, od 12. travnja 2018. okrivljenom HJ stavlja na teret počinjenje kaznenog djela krivotvorenja - krivotvorenjem isprave, opisano i kažnjivo po članku 278. stavak 1. KZ/11.
2. Nakon što je okrivljenik pozvan da se očituje o optužbi, izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnim aktom ODO u Karlovcu, te je svoju obranu iznio na početku dokaznog postupka.
3. Okrivljenik HJ navodi kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, niti ima bilo kakvih saznanja o predmetnim krivotvorenim pismima prema Karlovačkoj banci, a kako je to navedeno u optužnici. Naime, poznaje iz lova SJ i bilo mu je poznato da je on htio kupiti neki ribnjak u Rudi preko neke agencije,da je spominjao iznos od 1.000.000,00 EUR i koliko je njemu poznato, taj posao je propao. Međutim, on osobno nikada nije niti bio u Karlovačkoj banci, niti je tamo donio bilo kakvo pismo namjere vezano za neki poslovni odnos. Navodi kako ne poznaje zaposlenicu Karlovačke banke CJ niti mu je poznata KJ, a isto tako predmetnog SJ poznaje samo preko lova te s njim nije bio u nikakvom poslovnom odnosu, već je on naime imao u zakupu lovišta gdje je on obavljao lov, a i ta lovišta, koliko mu je poznato, izgubio je prije otprilike 5 godina, a zbog neplaćanja. Okrivljenik dodaje kako ga čudi što je uopće pokrenut kazneni postupak, obzirom je i pred policijom isto tako naveo da s predmetnim djelom nema nikakvih poveznica. Na posebno pitanje obrane navodi da je predmetnom SJ u više navrata tijekom 6-7 godina posuđivao novac, ukupno 350.000,00 EUR, za što mu je on kao garanciju dao kuću u [adresa] i neki poslovni prostor, odnosno tu garanciju je dao njegov poslovni prijatelj VJ, međutim, nikada nije izrealizirano povrat uloženih sredstva te su navedene nekretnine i dalje u postupku ovrhe. Navodi da je tijekom 2016. boravio u [adresa], iako je često vani, međutim, o tom konkretnom poslu, odnosno podizanju kredita kod Karlovačke banke u iznosu od 8.200.000,00 kn nema nikakvih saznanja. Isto tako navodi da je zajedno sa SJ i došao u Karlovac radi davanja iskaza u policiji, ali mu ni on tada nije spominjao o čemu se radi, a poznato mu je da ga je tada zastupao odvjetnik Davor Galetović iz Zagreba te odvjetnica Kocijančić. Isto tako vezano za predmetne dokumente koji su donijeti u Karlovačku banku, a koji se spominju u optužnici, ne zna tko je iste donosio. Još jednom je istaknuo da ne zna tko je djelatnica Karlovačke banke CJ. Nadalje na posebno pitanje obrane još je istaknuo da je 20-ak godina radio u Njemačkoj kao liječnik, tamo je i zarađivao cca 200.000,00 EUR godišnje, nakon toga je prodao ordinaciju i tri kuće koje je imao, tako da od tuda potječe novac koji je, a kako je već naveo, u više navrata proteklih 6-7 godina posudio predmetnom SJ. Također dodaje kako se sjeća da je također i jednom kolegi s kojim je lovio, posudio 20.000,00-ak EUR, a radi se o ŽJ iz [adresa]. Kad su mu na uvid predočeni dokumenti koje je navodno krivotvorio, a radi se o pismu namjere od 17. srpnja 2016. i od 26. srpnja 2016., navodi da se na istome nalazi potpis CJ koji on nije nikada vidio, niti potpisao istu, odnosno isto nije pečatirao neoriginalnim pečatom banke. Na posebno pitanje tužiteljstva ističe da sa SJ nije nikada zajedno došao u Karlovačku banku, niti je poslovao niti dostavljao dokumentaciju poduzeću Heta resolution Hrvatska d.o.o., niti mu je ista poznata. Nadalje na posebno pitanje tužiteljstva isto tako navodi kako nije imao nikakav poslovni odnos sa tvrtkom Meduza d.o.o., niti bilo kakva međusobna potraživanja. Također na posebno pitanje tužiteljstva navodi da je najmanje 3 puta zajedno sa SJ bio kod odvjetnika Galetovića, a vezano za kupnju predmetnog ribnjaka, jer su oni htjeli posuditi od njega milijunski iznos za kupnju predmetnog ribnjaka, obzirom su naveli da je njegova vrijednost oko 5.000.000,00 EUR, ali da ga mogu kupiti za 1.000.000,00 EUR te je on trebao dignuti u Njemačkoj na svoje ime, garantirajući svojom imovinom u Njemačkoj, iznos od 1.000.000,00 EUR koji bi onda dao SJ, a radi kupnje predmetnog ribnjaka. Navodi da je tada mogao podignuti vrlo pogodan kredit u Njemačkoj, a isti bi vraćao SJ, u to vrijeme kamatna stopa je bila negdje 2,4%, a on od toga ne bi imao nikakvu zaradu, odnosno dobit. Na posebno pitanje obrane još dodaje kako nije imao nikakav poslovni interes u tome, već je iz čisto prijateljskih razloga prvotno prihvatio navedeni dogovor sa SJ, s obzirom da su zajedno bili u lovu, on je financijski opskrbljen, jer u Pragu ima 2 kuće sa 40 stanova od čega živi, te osim prijateljskih razloga nije imao nikakav financijski interes u predmetnoj kupoprodaji spornog ribnjaka, a navedeni posao nije se niti izrealizirao, on je odustao od podizanja kredita u Njemačkoj pa pretpostavlja da su onda SJ i Galetović preko Karlovačke banke pokušali pribaviti novčana sredstva za kupnju istog.
3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci CJ, SJ, KJ, TJ, te su pročitani dopis Karlovačke banke d.d. od 2. rujna 2016., list 3 spisa, dopis Karlovačke banke d.d. od 26. srpnja 2016., list 4 spisa, pismo namjere od 17. srpnja 2016., list 5 spisa, zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika HJ s pripadajućom AV snimkom, list 25 do 30 spisa, a na kraju je pročitan izvadak iz KE, list 6 spisa.
3.1. Svjedok CJ je ostala u cijelosti kod svog iskaza koji je iznijela pred ODO u Karlovcu dana 23. ožujka 2018. u kojem je navela da je u Karlovačkoj banci d.d. zaposlena kao direktor sektora gospodarstva od 05. srpnja 2016., a koju funkciju je obnašala prilikom ispitivanja pred ODO u Karlovcu. Navodi kako joj poznato da je SJ iz [adresa], bivši vlasnik ribnjaka Vrnjika, od tvrtke HETA Resolution Hrvatska d.o.o., odnosno od tvrtke H-ABDUCO d.o.o., a koja je u njenom vlasništvu, namjeravao otkupiti ribnjak, a koji su isti stekli temeljem ovrhe, te da je gospodin SJ zajedno s okrivljenikom HJ pristupio u Karlovačku banku tražeći neobvezujuće pismo namjere kao dokaz koji bi mogli priložiti tvrtci HETA da je podnesen zahtjev za odobrenje kredita, odnosno sredstava iz kojih će se izvršiti taj otkup, a banka je izdala neobvezujuće pismo namjere temeljem kojeg bi u slučaju ispunjenja svih ostalih uvjeta mogla pristupiti ugovaranju, odnosno financiranju otkupa navedenog potraživanja. Navodi da koliko joj je poznato naknadno nisu zaprimili nikakvu potrebnu dokumentaciju od SJ, međutim, Karlovačkoj banci je s datumom 17. srpnja 2016. od strane tvrtke HETA dostavljeno pismo namjere iz kojeg proizlazi da je banka HJ odobrila isplatiti iznos od 8.200.000,00 kn iz kredita za otkup potraživanja od tvrtke H-ABDUCO, te su odmah obavijestili tvrtku HETA da se svakako ne radi o originalnom pismu namjere, odnosno da je isto krivotvoreno i da nije sastavljeno, a niti potpisano u Karlovačkoj banci, odnosno ona nikada nije stavila potpis na ovakav sadržaj pisma namjere, a osim toga, na istome je vidljivo da je pečat banke neoriginalan i stavljen na način i na mjesto gdje inače ne bi trebao biti. Navodi kako je banka s datumom 26. srpnja 2016. uputila dopis HJ u kojem su ga obavijestili da je zahtjev za odobrenje kredita za financiranje otkupa zaprimljen, ali su također od istoga tražili da im dostavi potrebnu dokumentaciju kako bi mogli ići u redovnu obradu zahtjeva, pa se s obzirom na datum ovog dopisa jasno može iščitati da ovaj dokument od 17.7.2016. nije autentičan i da se odnosi na znatno raniji datum u kojem se već potvrđuje plasman stranci, što je neživotno i nelogično, te su o svemu tome obavijestili tvrtku HETA. Dodaje kako za Karlovačku banku nisu nastupile nikakve štetne posljedice obzirom da se oni niti u jednom trenutku nisu obvezali isplatiti ta sredstva bez potrebne prethodne obrade, a štetne posljedice nisu nastupile niti za tvrtku H-ABDUCO koji su također na vrijeme saznali da se radi o neoriginalnoj dokumentaciji. Navodi kako je u konkretnom slučaju banka uvijek surađivala s HJ i predugovor koji im je dostavljen glasio je na HJ, a misli i da je okrivljenik došao s SJ po pismo namjere u njihovu banku. Na raspravi pred ovim sudom navodi kako misli da je u inkriminirano vrijeme bila direktor sektora, ali nije bila ovlaštena potpisivati bilo kakve obvezujuće ugovore, a ukoliko se radilo o njezinom potpisu na nekom neobvezujućem dokumentu, ta se dokumentacija čuvala vrlo kratko, godinu dana. Navodi kako je već četiri godine u mirovini, a na pitanje suca da li je upoznata da li je upravo okrivljenik i na koji način dostavio sporno pismo, navodi da se toga više niti ne može sjetiti, ne može uopće iskazati da li je ikada pristupio okrivljenik u Karlovačku banku i dostavio bilo kakvo pismo ili sudjelovao u kakvom postupku ishođenja kredita, a vezano za pečat banke, navodi da su razni odjeli također imali pečate. Navodi da obvezujuće pismo namjere je vrlo rijetko, izdaju se garancije, a neobvezujuće nemaju nikakvu važnost, a u konkretnom slučaju nije niti nastala nikakva šteta po banku, s obzirom da se nije krenulo u plasman kredita jer su izvijestili tvrtku HETA o nedostacima, odnosno nepravilnostima.
Nakon što je tužiteljstvo pročitalo predmetno pismeno namjere, s lista 5 spisa, te na pitanje tužiteljstva, svjedokinja navodi kako bi navedeno pismeno namjere bilo obvezujuće, međutim kada joj se isto predočilo, vidi se da je žig obrnut, a potpis bi mogao biti njezin, ali sadržajno nije isto nikada izdala takvo pismeno namjere. Na pitanje tužiteljstva tko bi se trebao okoristiti tim pismom namjere, navodi da to ne zna, a na daljnje pitanje odgovara da se takva pisma niti u pravilu ne izdaju, već da se traže dodatne garancije. Na pitanje suda da li poznaje SJ i da li je nešto surađivao oko tog kredita, navodi kako istog poznaje još iz Privredne banke, a na daljnje pitanje tužiteljstva tko je TJ, navodi da je isti došao iz Privredne banke i da je član uprave. Na pitanje suda vezano za kredit da li SJ ima kakvih interesa, navodi kako to zaista ne zna. Na pitanje obrane što može reći o tome da iz tog vremena poznaje SJ, navodi kako njega više poznaje iz PBZ-a kada su ga kreditirali, tada je to funkcioniralo normalno i svi krediti su uredno vraćeni, a na daljnje pitanje da li je SJ dolazio rješavati problem svog ribnjaka, ista navodi da je isto moguće, gospodina HJ se ne sjeća, možda je dolazio sa SJ, više se stvarno ne sjeća. Na pitanje obrane kakva je kvaliteta tog obvezujućeg odnosno neobvezujućeg pisma namjere, navodi da je to po njoj jedan nepotreban dokument, generalno što se tiče bankarskog poslovanja je nepotrebno, ali neke institucije traže da se to izdaje, osobito u građevini, tada se uz garanciju tražilo i neobvezujuće pismo namjere. Na pitanje obrane da li može potvrditi da se na istom nalazi njezin potpis, navodi kako isto ne može sigurno tvrditi, budući ima mrenu na oku, ne može sto posto tvrditi da je potpis njezin.
3.2. Svjedok SJ navodi koliko on može reći o predmetnom događaju i o okrivljenom, njemu nije nikada niti bio potreban bilo kakav kredit, čovjek ima novaca i nije sigurno predmetno pismo vezano za traženje kredita Karlovačkoj banci donio, niti je bio u trgovačkom društvu H Abduco d.o.o. Navodi kako mu je poznato da je ta firma preuzela potraživanja od Hypo Banke i da je vršila prodaju nekretnina koja je ona imala u vlasništvu, a siguran je kako okrivljenik nije s tim imao nikakav kontakt i nije nikada bio u navedenom trgovačkom društvu. Na pitanje obrane da li je on osobno ikada bio sa okrivljenikom u prostorijama Karlovačke banke, navodi da niti on, niti dr. HJ, odnosno okrivljenik nisu bili u Karlovačkoj banci, niti sa njim, niti sam, niti su uopće o tome nekada razgovarali, a na daljnje pitanje da li je on osobno s nekim iz banke pričao o kreditu koji je njemu bio potreban, navodi da nikada nije s nikim razgovarao u banci. Na pitanje da li poznaje CJ, navodi da je istu vidio prije jedno 20-ak godina, misli da je tada radila u Privrednoj banci i tada ju je prvi puta vidio, a na daljnje pitanje navodi kako mu nije ništa poznato o predmetnom pismu, to je pismo netko donio u H Abduco i taj netko može dati odgovor, a on garantira da to okrivljeniku nije bilo potrebno, niti su pričali išta o Karlovačkoj banci.
3.3. Svjedok KJ ostala je u cijelosti kod svog iskaza koji je iznijela pred ODO u Karlovcu dana 06. travnja 2018., u kojem navodi da je zaposlena u trgovačkom društvu H-Abduco d.o.o. sa sjedištem u [adresa], a u kojoj grupi se nalazi i trgovačko društvo Heta Asset Resolution Hrvatska, odnosno oni su njihovi vlasnici, a radi na poslovima pravnika u pravnoj službi, te je njihovo društvo preuzelo potraživanja Hypo banke, a njihova je djelatnost naplata istih, prodaja nekretnina i slično, te su preko svojih stranica objavili oglas o prodaji tražbine, a radilo se o dva ribnjaka i to ribnjak Vrnjika i društvo Biop d.o.o. u vlasništvu obitelji SJ iz [adresa], a nakon toga na njihovu adresu došla je ponuda od strane HJ, a ne može se točno izjasniti na koji način, odnosno da li poštom ili eventualno e-mailom. Navodi kako joj je poznato da je HJ prilikom dostavljanja dokumentacije, a koja je potrebna da bi mogli izvršiti sve propisane provjere, između ostalog dostavio i dopis Karlovačke banke od 26. srpnja 2016. iz kojeg proizlazi da je Karlovačka banka zaprimila zahtjev za odobrenje kredita za financiranje otkupa potraživanja u iznosu od 8.200.000,00 kuna, te je prvotno bilo dogovoreno da će se sredstva za otkup financirati dijelom iz pozajmice društva Meduza d.o.o. HJ, a koja sredstva će biti pribavljena kreditom banke, dok će određeni iznos biti financiran iz vlastitih sredstava HJ. Navodi kako je otkup odobren od strane njihove uprave i ugovor je zaključen, ovjeren kod javnog bilježnika i potpisan od strane HJ, a u međuvremenu su obaviješteni da se financiranje više neće vršiti iz pozajmice Meduze, već iz kredita koji će biti HJ odobren od strane Karlovačke banke i tada im je on dostavio potvrdu Karlovačke banke od 26. srpnja 2016. kojim ga obavještavaju da su zaprimili njegov zahtjev za odobrenje kredita za financiranje otkupa potraživanja u gore navedenom iznosu, te kako je rok za uplatu navedenog iznosa već bio istekao, HJ im se obratio s prijedlogom da se sačini aneks ugovora s istim uvjetima i da mu se produlji taj rok uplate, a u prilogu čega im je dostavio pismo namjere Karlovačke banke od 17. srpnja 2016. iz kojeg je proizlazilo da će banka HJ isplatiti iznos od 8.200.000,00 kuna za otkup potraživanja i to do 25. kolovoza 2016. iz kojeg razloga je aneks odobren i zaključen 23. kolovoza 2016., s rokom uplate do 25. kolovoza 2016., međutim, niti nakon isteka tog roka sredstva nisu uplaćena. Navodi kako su potom kontaktirali Karlovačku banku, upoznali je s dokumentacijom koju im je dostavio HJ, nakon čega su obaviješteni da je pismo namjere od 17. srpnja 2016. krivotvoreno, odnosno da nije ni sastavljeno niti potpisano od strane djelatnika Karlovačke banke, a s obzirom da ugovor nije iskonzumiran, za njihovo trgovačko društvo nije nastala šteta, te su povratno izviješteni da će Karlovačka banka poduzeti sve pravne korake, odnosno podnijeti i kaznenu prijavu protiv HJ. Dodaje da koliko se sjeća, HJ je u ovom predmetu zastupala odvjetnica Lidija Kocijančić, pa čak misli da im je i ovaj sporni dopis dostavljen preko njegove odvjetnice. Na raspravi pred ovim sudom svjedokinja navodi da je radila kao pravnik u pravnom odjelu navedenog trgovačkog društva H Abduco d.o.o., poznato joj je da je bio raspisan tender vezano za potraživanja za ribnjak koji je bio prethodno u vlasništvu nekoga iz obitelji SJ, odnosno radilo se o potraživanju koje je ima Hypo banka koja je njima prodala potraživanja prema ribnjaku Vrnjika odnosno obrt za uzgoj slatkovodne ribe [obrt], vlasništvo SJ, te je TD Biop d.o.o. koji je isto u vlasništvu SJ. Navodi kako je bio još netko, nije SJ bio stopostotni vlasnik, a od strane HJ je stigla ponuda na tender da se isto otkupi, te su i krenuli tada u taj postupak. Sjeća se da je prvotno bilo dogovoreno da će dio novčanih sredstava biti osobno od HJ, a dio preko pozajmice koje će društvo Meduza d.o.o. dati HJ, a onda je došlo do izmjene da cjelokupni iznos će biti financiran od strane gospodina HJ kroz kredit Karlovačke banke i tada, s obzirom je radila kao pravnik u pravnom odjelu, od strane kolega iz financijskog sredstava zaprimljen je sporni dopis, odnosno pismo namjere kojim Karlovačka banka potvrđuje da će isplatiti HJ iznos od 8,2 mil. kn iz kredita i još navodi točan datum 25. kolovoz 2016., a za otkup potraživanja od njihove firme, temeljem ugovora od 23.6.2016. Navodi da je predmetno pismo namjere bilo sporno, s obzirom da se nije radilo o uobičajenom odnosno klasičnom sadržaju pisma namjere, uobičajenog pisma namjere i u odnosu na to da je prethodno zaprimljena potvrda od 26.7.2016., što je pobudilo sumnju u vjerodostojnost tog dokumenta, a na pitanje suda vezano za okrivljenog, navodi da sa istim nije bila u nikakvom neposrednom kontaktu, niti ima saznanja je li on osobno dostavio predmetno pismo, kolege iz financijskog sektora koji su postupali od početka tog natječaja tendera, mogli bi imati saznanja, odnosno pisani trag o dostavi istog. Po predmetnom nije bilo daljnjih postupanja, s obzirom da nije bilo nikakve isplate i banka je već obavijestila o nevjerodostojnosti istog pisma namjere, a rok iz aneksa je istekao, a novi nije zaključivan. Na pitanje tužiteljstva tko bi se okoristio s tim pismom namjere, s ugovorom da je realiziran u konačnici, navodi da je u konačnici došlo do realizacije predmetne transakcije, gospodin HJ bi postao vjerovnik predmetnih tražbina, a koje tražbine su bile osigurane založnim pravom prvog reda, a možebitno i drugog reda na vrijednim nekretninama, a misli da se u konkretnom slučaju radilo o dva ribnjaka i na taj način gospodin HJ kao novi vjerovnik temeljem zakonskih ovlaštenja imao bi pravo u zemljišnim knjigama provesti promjenu vjerovnika na način da umjesto H Abduco d.o.o. na upisanim hipotekama bude HJ kao novi vjerovnik, čime bi u slučaju eventualne prodaje predmetnih nekretnina, kao vjerovnik prvog isplatnog reda imao pravo iz postignute kupoprodajne cijene nadmiriti svoju tražbinu po upisanoj hipoteci ili čak eventualno prijaviti se kao potencijalni kupac predmetnih nekretnina i svoju tražbinu iskoristiti za prebijanje kupoprodajne cijene u cijelosti ili djelomično, ovisno o cijeni koja bi bila postignuta. Na pitanje obrane vezano za zastupanje HJ u ovom predmetu, navodi da je bilo spomenuto ime odvjetnice Lidije Kocijančić, a na daljnje pitanje navodi da se ne sjeća da joj je putem iste odvjetnice dostavljeno pismo namjere, a ako je isto izjavila u prethodnom iskazu, ostaje kod svega.
3.4. Svjedok TJ navodi koliko ima saznanja o predmetnom događaju, u to vrijeme on je bio nadležni član uprave tadašnjoj djelatnici Karlovačke banke CJ i vezano za navedeno pismo namjere, kada ga je o istom izvijestila gospođa CJ, da se na njemu ne nalazi njezin potpis, kao dakle neposredno nadležni, o tome je obavijestio TD HETA Aset Resolution Hrvatska d.o.o. i to su njegova saznanja o predmetnom događaju i nakon toga je interno obaviještena i njihova pravna služba i to istovremeno. Na pitanje tužiteljstva navodi da mu HJ kao klijent nije osobno poznat, ali mu je poznato da se obraćao Sektoru gospodarstva koji obrađuje predmete i to s gospođom CJ, a vezano za ishođenje kredita i poznato mu je da mu je gospođa CJ uputila dopis da nije dostavio cjelokupnu dokumentaciju, komunikacija je bila oko kredita, a koliko je njemu poznato, do realizacije istog nije došlo. Na pitanje obrane da li mu je poznat SJ, navodi da u vezi ovog predmeta, isti mu nije poznat, a gospodina osobno ne poznaje, a to ime i prezime mu je poznato, budući je dugo u bankarstvu, ukoliko govorimo o tom čovjeku koji je gospodarstvenik iz [adresa].
3.5. Dopisom Karlovačke banke d.d. od 02. rujna 2016. upućenom trgovačkom društvu Heta Asset Resolution Hrvatska d.o.o. iz Zagreba, proizlazi da je pismo namjere datirano s danom 17. srpnja 2016. krivotvorina, odnosno da nije sastavljeno niti potpisano u Karlovačkoj banci d.d.
3.6. Uvidom u dopis Karlovačke banke d.d. od 26. srpnja 2016. upućenom HJ na njegovu kućnu adresu vidljivo je kako istim obavještavaju da su zaprimili njegov zahtjev za odobravanje kredita za financiranje otkupa potraživanja od trgovačkog društva H-Abduco d.o.o. Zagreb, te u kojem istoga traže da im dostavi aneks o naplatnom ustupu potraživanja s novim rokom isplate ugovorenog iznosa do 25. kolovoza 2016.
3.7. Uvidom u pismo namjere od 17. srpnja 2016. za koje je utvrđeno da se radi o krivotvorini, proizlazi da je Karlovačka banka d.d. okrivljeniku HJ odobrila isplatiti iznos od 8.200.000,00 kuna iz kredita do 25. kolovoza 2016. za otkup potraživanja od trgovačkog društva H-Abduco.
3.8. Na kraju iz priležećeg izvatka iz KE, vidljivo je da se okrivljenik HJ ne vodi u evidencijama Ministarstva pravosuđa kao osuđivana osoba.
4. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući i ocjenjujući svaki od izvedenih dokaza kako pojedinačno, tako i dovodeći iste u vezu međusobno, ovaj sud smatra kako nije dokazano da bi okrivljenik HJ počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnim aktom nadležnog državnog odvjetništva. Naime, okrivljenik u cijelosti poriče počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, a iskazi ispitanih svjedoka, kao i materijalna dokumentacija nisu dovoljno uvjerljivi i nesporni da bi se na temelju istih na nedvojben način utvrdila odgovornost okrivljenika za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optužnicom.
4.1. Dakle, nije sporno da je trgovačko društvo H-Abduco zaprimilo sporno pismo namjere od 17. srpnja 2016. iz kojeg proizlazi da je Karlovačka banka d.d. okrivljeniku odobrila isplatu iznosa od 8.200.000,00 kn iz kredita do 25. kolovoza 2016., a za otkup potraživanja od predmetnog trgovačkog društva H- Abduco, te da sporno pismo namjere nije sastavljeno, niti potpisano u Karlovačkoj banci. Međutim, sporno je, je li okrivljenik izradio sporno pismo, te isti uporabio u poslovnom odnosu prema trgovačkom društvu HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA d.o.o., u čijem je vlasništvu i tvrtka H- Abduco d.o.o.
4.2. Naime, okrivljenik u svojoj obrani spori da bi izradio sporno pismo, te isto dostavio na daljnji postupak prema trgovačkom društvu HETA d.o.o., odnosno da bi osobno dolazio sa SJ u Karlovačku banku radi realizacije spornog kredita, a u odnosu na kupnju ribnjaka, dodajući da niti ne zna tko je CJ, te da su poslove vezane uz kupnju predmetnog ribnjaka SJ obavljali putem odvjetnika Davora Galetovića. Dodaje da je SJ htio od njega posuditi milijunski iznos, a da je on odnosno okrivljenik trebao dignuti u Njemačkoj kredit na iznos od jedan milijun eura koji bi onda dao SJ radi kupnje ribnjaka, a kredit koji bi on dizao u Njemačkoj, vraćao bi SJ, ali da se navedeni posao nije izrealizirao, on je odustao od podizanja kredita, te pretpostavlja da su onda SJ i Galetović preko Karlovačke banke pokušali pribaviti novčana sredstva za kupnju ribnjaka. Isto tako, u svom iskazu SJ ističe da on sa okrivljenikom nije bio u prostorijama Karlovačke banke i smatra da okrivljeniku nije sigurno bilo potrebno predmetno pismo vezano za traženje kredita u Karlovačkoj banci. Navodi da CJ poznaje dok je još radila u Privrednoj banci, a o spornom pismu nema saznanja, a odgovor o istom može dati onaj tko ga je donio u H- Abduco d.o.o.
5. Potom, u svom iskazu svjedokinja CJ navodi kako nije sporno da pismo namjere kojim se Karlovačka banka obvezuje HJ isplatiti iznos od 8.200.000,00 kn iz kredita, a za otkup potraživanja od tvrtke H- Abduco d.o.o. nije sastavljeno, niti potpisano u Karlovačkoj banci. Potvrđuje da ona nije stavila potpis, te da je pečat neoriginalan, stavljen na mjestu gdje inače ne bi trebao biti. Svjedokinja na raspravi ističe da ona nije bila ovlaštena potpisivati obvezujuće ugovore, a da li ima saznanja je li upravo okrivljenik i na koji način dostavio sporno pismo, navodi da se više toga ne sjeća i ne može o tome iskazivati, te da su i razni odjeli imali pečati, dodajući kako neobvezujuće pismo namjere nema nikakvu važnost, s time da se obvezujuće pismo namjere u pravilu niti ne izdaju, već se traže garancije, dodajući da što se tiče bankarskog poslovanja, neobvezujuće pismo namjere je nepotrebno.
6. Svjedokinja KJ također u svom iskazu navodi da je okrivljenika u predmetnoj kupoprodaji zastupala odvjetnica Kocijančić, da čak misli da isti sporni dopis dostavljen preko predmetne odvjetnice, a predmetno pismo bilo je sporno jer se nije radilo o uobičajenom, odnosno klasičnom sadržaju pisma namjere, navodeći da s okrivljenikom nije bila u nikakvom neposrednom kontaktu, niti ima saznanja je li on osobno dostavio predmetno pismo, a od početka tog postupka postupali su kolege iz financijskog sektora. Zaključno navodi da nakon obavijesti o nevjerodostojnosti predmetnog pisma, te istekom roka iz aneksa, novi ugovor nije zaključivan, tako da nije došlo do nikakve štete. Isto tako, svjedok TJ navodi da je o spornom pismu saznao od gospođe CJ, da se na njemu ne nalazi njezin potpis, te da su kao njezin neposredni nadležni, o tome obavijestili TD HETA d.o.o., dok mu okrivljenik kao osobno kao klijent nije poznat, već mu je poznato da se obraćao Sektoru gospodarstva vezano za ishođenje kredita do čije realizacije nije došlo, dok SJ ne poznaje osobno, ali mu je poznato da se radi o gospodarstveniku iz [adresa].
7. Naime, člankom 278. stavak 1. KZ/11. propisano je da će se kazniti tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava ili takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao pravu ili na drugi način učini dostupnom drugome radi uporabe, a člankom 87. stavak 15. KZ/11. propisano je da je isprava svaki predmet koji sadrži zapis, znak ili sliku koji je podoban ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose, a ovako provedenim postupkom nije nedvojbeno dokazano da je upravo okrivljenik HJ izradio predmetnu lažnu ispravu, odnosno neoriginalno pismo namjere Karlovačke banke d.d. od 17. srpnja 2016. iz kojeg bi neistinito proizlazilo da će mu Karlovačka banka isplatiti iznos od 8.200.000,00 kn po kreditu do 25. kolovoza 2016., na način da je na isto stavio neoriginalni pečat banke, te potpisao imenom i prezimenom djelatnice banke CJ, a potom takovu ispravu, odnosno neoriginalno pismo namjere uporabio kao pravu, s obzirom da ga je proslijedio na daljnji postupak trgovačkog društvu HETA d.o.o., svjestan da mu predmetni kredit nije odobren. Naime, u tom dijelu ni jedan od izvedenih dokaza nije u dovoljnoj mjeri uvjerljiv i nesporan da bi iz istih nedvojbeno bilo utvrđeno da je upravo okrivljenik sačinio odnosno izradio, te dostavio sporno pismo namjere, te ga upotrijebio u daljnjem postupku prema trgovačkom društvu HETA d.o.o., s obzirom je predmetno pismo i zaprimljeno od strane H- Abduco d.o.o. koji je vlasništvo trgovačkog društva HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA u postupku kupnje predmetnog ribnjaka kojeg su stekli temeljem ovrhe od bivšeg vlasnika SJ. Svjedokinja KJ navodi da ona osobno nije bila u nikakvom neposrednom kontaktu sa okrivljenikom, niti ima saznanja da li je on osobno dostavio predmetno pismo, a isto tako i svjedokinja CJ, tada zaposlenica Karlovačke banke d.d. koja je uočila neoriginalnost predmetnog pisma i o tome izvijestila tada svog nadređenog ĆJ koji u svom iskazu također navodi da okrivljenika osobno ne poznaje niti ima neposrednih saznanja o predmetnom događaju, već da ga je o činjenici da se u predmetnom pismu namjere ne nalazi njezin potpis, izvijestila upravo tadašnja djelatnica CJ. Isto tako, ovako provedenim postupkom nije dokazano niti da je predmetno pismo namjere od 17. srpnja 2016. isprava podobna ili određena da služi kao dokaz neke činjenice koji ima vrijednost za pravne odnose, s obzirom u svom iskazu CJ potvrđuje da isto što se tiče bankarskog poslovanja je nepotrebno, s obzirom da se pri realizaciji takovih kredita traže druge garancije. Ovaj sud nema razloga sumnjati u istinitost iskaza ispitanih svjedoka KJ, CJ, te ĆJ, s obzirom su isti propisno upozoreni na posljedice lažnog iskazivanja, te su iznosili saznanja koja su dobili u sklopu svog posla kao zaposlenici Karlovačke banke, odnosno trgovačkog društvo H- Abduco d.o.o., te sa okrivljenikom nisu u nikakvom srodstvu, niti svađi, niti imaju bilo kakvu povezanost s istim, dok je nesporno da je svjedok SJ bio u poslovnom odnosu sa okrivljenikom HJ i bio je upoznat sa poslovanjem vezano za otkup predmetnog ribnjaka koji je trgovačko društvo HETA d.o.o. otkupilo od Hypo banke, a koje je bilo prethodno vlasništvo njegove obitelji, te zainteresiran za realizaciju spomenute kupoprodaje.
8. S obzirom na sve naprijed navedeno, kad se čitav inkriminirani događaj sagleda u cjelini, a to je da je trgovačko društvo H- Abduco d.o.o. u vlasništvu trgovačkog društva HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA koje je preuzelo potraživanja Hypo Banke, a bave se naplatom potraživanja, prodajom nekretnina i slično, te su konkretno i prodavali tražbine dva ribnjaka, između ostalog jedan vlasništvo obitelji SJ iz [adresa], te da su zaprimili ponudu od strane HJ za otkupom predmetnog ribnjaka na način da će sredstva za otkup HJ financirati dijelom iz pozajmice društva Meduza d.o.o., pribavljenih kreditom banke, a dio iz vlastitih sredstava, što je u bitnom i suglasno s obranom okrivljenika koji navodi da je s SJ bio u pregovorima vezano za kupnju predmetnog ribnjaka na način da je SJ htio od njega posuditi milijun eura za koji bi on dignuo kredit, ali u Njemačkoj i novac dati SJ radi kupnje ribnjaka, a kredit bi vraćao upravo SJ i da su zbog istog posla bili kod odvjetnika Galetovića, ali da je odustao od predmetnog kredita pa da smatra da su novčana sredstva onda pokušana biti pribavljena za kupnju ribnjaka preko Karlovačke banke. Međutim vezano za izradu spornog pisma namjere Karlovačke banke od 17. srpnja 2016., te uporabom istog na način da je proslijeđeno trgovačkom društvu HETA, nema niti jednog nespornog dokaza da je upravo okrivljenik HJ sačinio i uporabio, stoga i nije dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, pa je stoga i oslobođen od optužbe.
9. Sukladno članku 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju teret proračunskih sredstava.
10. Slijedom svega navedenog i odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Karlovcu 31. srpnja 2025.
Sudac
Blaženka Lugar Vladić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu ovome sudu. O žalbi odlučuje županijski sud.
Dostavljeno:
1.ODO u Karlovcu na broj K-DO-550/2017
2.Okrivljenik HJ, Armadi 3147/3, 155 00 Praha 5, Češka
3.Braniteljica okrivljenika, odvjetnica Đurđa Lipošćak, iz Ogulina
