Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-276/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Stojić, odvjetnici iz Slatine, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, radi utvrđenja, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Virovitici Stalna služba u Slatini poslovni broj P-535/2023-16 od 23. veljače 2024., u sjednici vijeća 31. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja ĆJ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici Stalna služba u Slatini poslovni broj P-535/2023-16 od 23. veljače 2024. pod točkom II. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici Stalna služba u Slatini poslovni broj P-535/2023-16 od 23. veljače 2024. pod točkama I. i III. izreke i predmet u navedenom dijelu vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ĆJ za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 781,25 eur.

III. O zahtjevu tužene za naknadu troška žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. U t v r đ u j e s e da je tužitelj ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] – oranica Gubavac sa 1007 čhv te je tužena dužna trpjeti prijenos prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnim i posjedovnim knjigama u korist tužitelja, po pravomoćnosti ove presude.

II. O d b i j a s e tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] – oranica Lještak sa 11188 m2 te je tuženica dužna trpjeti prijenos prava vlasništva na predmetnim nekretninama, u zemljišnim i posjedovnim knjigama, u korist tužitelja, po pravomoćnosti ove presude."

III. Nalaže se tužitelju da tuženoj plati parnične troškove u iznosu od 127,16 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena počev od 24.2.2024. godine do isplate u roku od 15 dana."

2. Tužitelj navedenu presudu pobija u dijelu pod točkama II. i III. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže u pobijanom dijelu ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška. Za sastav žalbe potražuje naknadu troška u iznosu od 781,25 eur.

3. Tužena navedenu presudu pobija u dijelu pod točkom I. izreke zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a iz sadržaj žalbe proizlazi kako upire i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ističući kako nije utvrđena odlučna činjenica o vremenu u kojem su prednici ČJ posjedovali spornu kčbr. [katastarska čestica] oranicu Gubavac upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a samim time i početak tijeka dosjedanja, koja činjenica se smatra odlučna za pravilnu primjenu materijalnog prava. Predlaže presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja ili ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 50,00 eur.

4. Žalba tužitelja u odnosu na odluku o glavnoj stvari nije osnovana, dok je žalba tužene osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem vlasništva na zemljištima (pobliže opisanim u točkama I. i II. izreke) za koje nekretnine tvrdi da je njihov faktični vlasnik i isključivi posjednik, a da su iste samo formalno upisane kao vlasništvo i posjed tužene.

U odnosu na žalbu tužitelja na točku II. izreke

6. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Presuda ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

6.1. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio niti bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio i utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je iste pravilo cijenio u smislu odredbe čl. 8. ZPP.

8. U odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] – oranica Lještak sa 11188 m2 tužitelj tvrdi da ju je stekao Ugovorom o kupovini i prodaji koji je 10. lipnja 2021. zaključio sa svojim pravnim prednikom LJ, koji je ovu nekretninu 1985. naslijedio iza svoje pokojne majke LJ rođ. OJ, koja ju je stekla od ĆJU, pa temeljem navedenog tvrdi da se sa svojim pravnim prednicima nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine više od 100 godina.

9. U odnosu na predmetnu nekretninu prvostupanjski sud pravilno utvrđuje:

- da se u zemljišnoj knjizi na zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] – oranica Lještak sa 11188 m2 vodi kao vlasništvo Republike Hrvatske;

- da se u posjedovnom listu broj: 627 k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] k. o. Gornji

Miholjac vodi kao posjed Republike Hrvatske;

- da je iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 21.10.2021. utvrđeno da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od nastanka katastarskog operata 1955. godine bila upisana u posjed KJ, a zatim je rješenjem broj: 04-73/524 iz 1963. upisana u posjed PIK-a Podravska Slatina. Iste godine, novim rješenjem broj: 04-73/914-63 upisana je u posjed Osnovne škole Gornji Miholjac. Poslije toga je iz posjeda Osnovne škole upisana u posjed FJ, što je u katastru evidentirano 1976. Potom slijedi provedba Ugovora o zamjeni nekretnina kojim je katastarska čestica broj: [katastarska čestica] upisana u posjed Viagra d.d. Slatina 2000. godine, a zatim je 2002. godine prema zahtjevu Općinskog državnog odvjetništva upisana u posjed Republike Hrvatske.

- da je uvidom u Zamjendbeni ugovor u svrhu arondacije zaključen između IPK Osijek – RO Ratarstvo, OOUR Višnjica i FJ, Emilov, iz [adresa] od 20. studenog 1988. utvrđeno je da je ČJU zamijenio svoje nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] s IPK Osijek OOUR Višnjica te da su mu oni na ime zamjene predali nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Nakon navedene zamjene predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – oranica Lještak prešla je u pošteni posjed IPK Osijek OOUR Višnjica;

- da je iskazima saslušanih svjedoka utvrđeno da je katastarska čestica [katastarska čestica] Lještak bila u posjedu OOUR Višnjica te da je nakon prestanka postojanja IPK Osijek OOUR Višnjica tijekom više godina bila u posjedu i obrađivana od strane susjeda i drugih osoba;

- da je tužitelj s Republikom Hrvatskom 5. lipnja 2018. zaključio izvansudsku nagodbu kojom je potvrdio da drži u posjedu bez pravne osnove poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da ima dospjeli dug s osnova korištenja navedenog poljoprivrednog zemljišta za 2016. i 2017. .

[katastarska čestica]

– oranica Lještak k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo i posjed Republike Hrvatske, (a koju činjenicu je potvrdio izvansudskom nagodbom zaključenom sa tuženom 2018.), ipak nakon toga (10.6.2021.) sklopio s LJ Ugovor o kupovini i prodaji predmetne kč. br. [katastarska čestica], u kojem LJ tvrdi da je isti faktični vlasnik i isključivi posjednik predmetne nekretnine iako tužitelju nije predao isprave iz kojih bi proizlazilo njegovo vlasništvo premetne nekretnine.

11. Slijedom svega navedenog na utvrđene odlučne činjenice prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo, utvrđujući kako tužitelj nije dokazao pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] – oranica Lještak sa 11188 m2, niti temeljem pravnog posla u smislu odredbe čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZVDSP), a niti dosjelošću temeljem odredbe čl. 159. ZVDSP.

12. Stoga je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena kao neosnovana žalba tužitelja jer je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i potvrđena presuda prvostupanjskog suda pod točkom II. izreke.

U odnosu na žalbu tužene na točku I. izreke

13. U odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] – oranica Gubavac sa 1007 čhv, tužitelj tvrdi da je stekao temeljem Ugovora o kupovini i prodaji koji je 2. studenog 2020. zaključio sa ČJ, koja je ove nekretnine naslijedila iza svoga pokojnog oca HJ, koji je isti naslijedio iza svoje majke BJ rođ. ŽJ. BJ je kč. br. [katastarska čestica] naslijedila iza svoje pokojne majke ŽJ rođ. Ć, slijedom čega tvrdi da se sa svojim pravnim prednicima nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od 100 godina.

14. U odnosu na predmetnu nekretninu prvostupanjski sud utvrđuje:

- da se u zemljišnoj knjizi na zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] – oranica Gubavac sa 1007 čhv vodi kao vlasništvo Republike Hrvatske;

- da je u posjedovnom listu broj: 627 k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] – oranica Brvčice sa 3622 m2 kao posjednik upisana Republika Hrvatska;

- da je prema povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 11. prosinca 2022. utvrđeno da je kč. br. [katastarska čestica] od nastanka katastarskog operata 1955. godine bila upisana u posjed ĐJ koju isti prenosi u posjed NJ na temelju rješenja broj: Z-380 iz 1963. Potom je rješenjem Komisije za arondaciju broj: 04-73/3077-63 ista čestica upisana u posjed IPK Osijek 1965., a zatim je 1995. upisana u posjed Republike Hrvatske (promjena posjednika);

- da se prema rješenju Općinskog suda – Zemljišnoknjižnog odjela u P. Slatini od 24. prosinca 1963. kč. br. [katastarska čestica] sa 1007 čhv vodi na imenu LJU koje je nekretnine vanknjižni vlasnik ... iz [adresa] te se ista arondira između ostalih čestica i uknjižuje se kao društveno vlasništvo i kao korisnik se upisuje PIK Podr. Slatina. OJU iz [adresa], u ime naknade za pripojeno zemljište daje se novčani iznos od 54.000,00 dinara.

15. Svoje utvrđenje o ispunjenju pretpostavki za stjecanje vlasništva dosjelošću u pogledu trajanja i kvalitete posjeda tužitelja i njegovih prednika, prvostupanjski sud u bitnome utvrđuje samo na temelju iskaza svjedokinje ČJ (koja je tužitelju prodala spornu nekretninu) utvrđujući da je tužitelj stekao vlasništvo temeljem odredbe čl. 159. ZVDSP.

16. Kako tužitelj prema činjeničnim navodima svoje tužbe zahvaća razdoblje od preko 100 godina, nije jasno na temelju kojih razloga prvostupanjski sud utvrđuje da je tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću temeljem odredbe čl. 159. ZVDSP, jer u pobijanoj presudi ne utvrđuje kada je dosjedanje započelo, po kojem od pravnih prednika tužitelja, da li je riječ o redovnoj ili izvanrednoj dosjelosti, kao ni kada je to dosjedanje dovršeno, zbog čega u presudi izostaju razlozi i o navedenim odlučnim činjenicama da bi se uopće mogla ispitati pravilnost primjene materijalnog prava.

17. Odlučujući na navedeni način prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP zbog kojih se pobijana presuda ne može ispitati jer su razlozi o odlučnim činjenicama ostali nejasni i proturječni.

18. Slijedom svega navedenog, pobijanu presudu valjalo je ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i predmet u navedenom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

19. Kako još uvijek nije izvjestan konačni uspjeh stranaka u sporu, to je odluku o trošku sadržanu pod točkom III. izreke po žalbi tužitelja valjalo ukinuti te će ista biti donesena u nastavku postupka kada se odluči o osnovanosti preostalog dijela njegova zahtjeva.

20. U ponovnom postupku prvostupanjski sud otkloniti će počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja je utvrđena ovom odlukom, pri čemu će voditi računa kako se pri uračunavanju vremena prednika do stjecanja vlasništva redovnom dosjelošću može doći samo pod pretpostavkom da je tužitelj (kao slijednik) imao istinit, zakonit i pošten posjed i da je njihov prednik imao istinit, zakonit i pošten posjed. U slučaju stjecanja izvanrednom dosjelošću može se steći vlasništvo uračunavanjem prednika u svim ostalim situacijama kada je bilo na strani prednika ili na strani tužitelja (kao sljednika) postojao samo pošten posjed. Rok za stjecanje dosjelošću isteći će u onom trenutku kada istekne bilo koji od predviđenih rokova (bilo za redovno bilo za izvanredno dosjedanje) zbog čega će prvostupanjski sud u nastavku postupka u smislu gore navedenog navesti jasne i neproturječne razloge u pogledu početka i kraja dosjedanja tužitelja u pogledu sporne nekretnine, vodeći pri tome računa i o ostalim žalbenim navodima tužene kojima osporava pravnu osnovanost zahtjeva tužitelja. Nakon što prvostupanjski sud postupi po ovoj uputi biti će u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku u ovome postupku.

21. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom u pogledu odluke o glavnoj stvari, to je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP).

22. O zahtjevu tužene za naknadu troška žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. i 4. ZPP).

U Velikoj Gorici 31. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos