Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-741/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Jošku Biliškovu, odvjetniku iz Zagreba, Trnjanska 73, protiv tuženika Hrvatska radiotelevizija iz Zagreba, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, zastupan po punomoćniku Neviu Svilaru, odvjetniku iz Zagreba, Pavlenski put 17, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 489/2022-34 od 2. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 31. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 489/2022-34 od 2. prosinca 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O zahtjevima stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I Nalaže se tuženiku Hrvatskoj radioteleviziji iz Zagreba, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, isplatiti tužiteljici NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.000,00 eura ( slovima: dvije tisuće eura ) sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe, dana 24. veljače 2022. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu 4.569,77 eura (slovima: četiri tisuće petsto šezdeset devet eura i sedamdeset sedam centi ) sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe 25. veljače 2022. do isplate.

III Svaka stranka podmiruje svoj trošak."

2. Tužiteljica navedenu presudu pobija u dijelu pod točkama II. i III. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome ističe kako je prvostupanjski sud u potpunosti propustio cijeniti okolnost kako je tužiteljica osim naknade štete s osnova povrede prava osobnosti zbog povrede časti i ugleda zatražila i naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, posljedično čemu je neosnovano odbio i dokazni prijedlog izvođenja liječničkog vještačenja radi utvrđivanja posljedica s tog osnova, jer je za isto potrebno stručno znanje s kojim sud ne raspolaže. Posljedično navedenom, smatra kako je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo kada joj nije dosudio cjelokupno zatraženi iznos naknade štete. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu. Potražuje i naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 375,00 eur.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane te ističe da je tužiteljica kao javna osoba koja je na svoju funkciju imenovana od strane političke strane bila dužna otrpiti i oštriju kritiku kao član uprave Gradske plinare Zagreb - Opskrba d.o.o. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu od 250,00 eur.

4. Tuženik navedenu presudu pobija u dijelu pod točkama I. i III. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome osporava zaključak prvostupanjskog suda kako je tužiteljica dokazala osnovanost svog zahtjeva za dosuđenje naknade štete. Predlaže preinačiti presudu u pobijanom dijelu te odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu parničnog troška, podredno ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje i naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 312,50 eur.

5. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže prvostupanjsku presudu potvrditi u pobijanom dijelu od strane tuženika uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 375,00 eur.

6. Žalbe su osnovane.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete za koju tvrdi da joj je nastala zbog objave neistinitih informacija u informativnim emisijama tuženika: Vijestima u 17:00 sati i u Dnevniku u 19:00 sati u kojima je objavljen prilog: "Optužbe zbog rasta cijena plina" u kojem se spominje tužiteljica za koju se navodi da je kriva za poskupljenje plina, da je kao članica uprave Gradske plinare Zagreb - Opskrba d.o.o. napravila propust što je u proljeće, a posebice u šestom mjesecu, čim se dešavala primopredaja vlasti, zaključila štetni ugovor na način da je obećala cijenu plina isporučivati poslovnim korisnicima u količinama koje nisu kupili po tada jeftinima cijenama.

7.1. Tuženik osporava svoju odgovornost smatrajući kako nisu bile ispunjene pretpostavke za dosuđenje naknade štete tužiteljici, posebno ističući kako on ne odgovara za štetu jer je informacija kojom je šteta učinjena - vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti te tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom, što je u konkretnom predmetu slučaj, jer se radilo o izvješću s press konferencije gradonačelnika Grada Zagreba.

8. Ispitujući pobijanu presudu u smislu istaknutog žalbenog razloga počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) jer u pobijanoj presudi nisu navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama dok su razlozi koje iznosi prvostupanjski sud o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni zbog čega se pobijana odluka ne može ispitati, na što osnovano ukazuju stranke u izjavljenim žalbama.

8.1. Osnovano tužiteljica u žalbi ističe kako je u činjeničnim navodima tužbe kao i tijekom postupka istaknula da naknadu neimovinske štete potražuje s osnova povrede prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, ali i zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje u odnosu na koju povrede je radi dokazivanja iste predložila i izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem, pozivajući se pri time na medicinsku dokumentaciju kao osnov svog traženja. Navedeni dokazni prijedlog prvostupanjski sud je odbio navevši kako „provođenje psihijatrijskog vještačenja nije relevantno u medijskim sporovima jer je emisija Vijesti u 17:00 sati gledana na raspravi.“ Iz ovakvog obrazloženja prvostupanjskog suda nije jasno zašto smatra da u ovom konkretnom „medijskom“ sporu nije potrebno izvesti predloženi dokaz, to tim više što je tužiteljica kako u tužbi tako i na ročištu prije zaključenja glavne rasprave jasno naznačila osnovu svog traženja istaknuvši da naknadu štete potražuje i zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje. Zbog navedenog izostaju razlozi o odlučnim činjenicama na kojima tužiteljica temelji svoje potraživanje naknade neimovinske štete, čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju osnovano ukazuje u svojoj žalbi.

8.2. Nadalje, odlučujući o razlozima kojima je tuženik dokazivao razloge za svoje oslobođenje od odgovornosti za štetu (nakon što je pravilno utvrdio da su objavljene informacije objektivno podobne povrijediti zaštićena prava na čast, ugled i dostojanstvo tužiteljice), obrazloženje prvostupanjskog suda svodi se na zaključak da nije iznijeta točna informacija, da objavljena informacija nije dana u dobroj vjeri te ne predstavlja vjerno izvješće s tiskovne konferencije gradonačelnika, već je njezin smisao promijenjen uredničkom obradom pa stoga ne postoje razlozi za oslobođenje odgovornosti tuženika u smislu čl. 21. st. 4. alineja 1. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22).

8.3. Pri tome u pobijanoj presudi izostaje ocjena suda o razlozima kojima je tuženik osporavao osnovanost zahtjeva tužiteljice ističući javni interes pri objavi sporne informacije, te u svjetlu navedenog i ocjena suda da li je pravo na objavu informacije za koju tuženik tvrdi da je objavljena u javnom interesu, ograničeno pravom druge osobe na poštivanje časti, ugleda i dostojanstva, odnosno tužiteljice u ovome postupku, kao i ocjena suda da li je tužiteljica s obzirom na sadržaj objavljene informacije kao članica uprave Gradske plinare Zagreb - Opskrba d.o.o. u trenutku objave bila javna osoba. Zbog navedenog izostaju razlozi o odlučnim činjenicama na kojima tuženik temelji svoje razloge za oslobođenje od odgovornosti za eventualnu štetu tužiteljici, čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju osnovano ukazuje u svojoj žalbi.

9. Prvostupanjski sud propušta uočiti postojanje sukoba dva zaštićena prava, tužiteljičinog prava iz čl. 8. Konvencije (posljedično kojem potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u dijelu zahtjeva koji se odnosi na povredu prava na ugled, čast i dostojanstvo) i tuženikovog prava iz čl. 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - u daljnjem tekstu: Konvencija) i posljedično tome na jasan način utvrditi odlučnu činjenicu da li su ograničenja koja prvostupanjski sud utvrđuje u smislu odredbe čl. 8. Konvencije u okvirima koje dopušta odredba čl. 10. Konvencije.

9.1. Ukazuje se prvostupanjskom sudu kako sloboda izražavanja kao i pravo na zaštitu prava na dostojanstvo, čast i ugled (čiju povredu utvrđuje prvostupanjski sud) načelno uživaju istu zaštitu jer se radi o zaštićenim pravima istoga ranga, zbog čega je zadatak sudova uravnotežiti navedena prava i ocijeniti koje je od navedenih prava u konkretnom slučaju pretežnije. Stoga je u postupku potrebno provesti test "vaganjem" relevantnih činjenica koje se odnose na dvije zaštićene vrijednosti, prve iz čl. 8. Konvencije i druge iz čl. 10. Konvencije.

9.2. U tom smislu Europski sud za ljudska prava zauzeo je pravni stav u predmetu Axel Springer AG protiv Njemačke, zahtjev br. 39954/08 navodeći okolnosti prema kojima sud načelno ocjenjuje je li u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između sukobljenih prava. Iz navedene odluke proizlazi kako pri ocjeni sud cijeni: 1) doprinos raspravi u javnom interesnu; 2) u kojoj mjeri je osoba poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava; 3) prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi; 4) metoda prikupljanja informacija i njihova provjerljivost; 5) sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije; 6) okolnosti u kojima su objavljene informacije; 7) ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak.

9.3. I Ustavni sud Republike Hrvatske ova je načelna stajališta prihvatio u svojim odlukama U-III-1876/2018, U-III-1898/2018 od 14. studenog 2019. kao i u ranijim odlukama U-III-7497/2014 od 16. prosinca 2015., U-III-2195/2016 od 2. studenog 2016. i U-III-2588/2016 od 8. studenog 2016.

10. Slijedom svega navedenog, utvrđeno je kako se prvostupanjska presuda ne može ispitati zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju stranke osnovano ističu u odnosu na pobijane dijelove prvostupanjske presude, pa je posljedično navedenom temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP valjalo ukinuti pobijanu presudu u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak kako je i odlučeno pod točkom I. izreke ove drugostupanjske odluke.

11. U ponovnom postupku prvostupanjski sud otkloniti će počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja je utvrđena ovom odlukom cijeneći činjenične navode tužbe u dijelu kojim tužiteljica naknadu štete potražuje s osnova povrede prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo i u nastavku postupka provesti test "vaganjem" relevantnih činjenica utvrđenih u ovome postupku koje se odnose na zaštićene vrijednosti, kako iz čl. 8., tako i čl. 10. Konvencije. Potom će cijeneći činjenične navode tužbe u dijelu kojim tužiteljica povredu prava osobnosti potražuje s osnova povrede prava osobnosti na duševno zdravlje ponovo odlučiti o dokaznim prijedlozima kojima tužiteljica dokazuje nastanak štete i s tog osnova kako bi u konačnici mogao odlučiti o ukupnosti njezina zahtjeva zbog povreda svih prava osobnosti za koja tvrdi da su joj povrijeđena od strane tuženika. Nakon što prvostupanjski sud postupi po ovoj uputi, cijeniti će i ostale žalbene razloge zbog kojih stranke osporavaju pravilnost i zakonitost presude u pobijanim dijelovima, nakon čega će u biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku u ovome postupku.

12. Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci (točka II. izreke ove drugostupanjske odluke).

U Velikoj Gorici 31. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos