Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-159/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić Perharić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d., OIB: 92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, kojeg zastupa Josip Mađarić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o., Zagreb, Zelinska 4, i ovrhovoditelja Zagrebačke županije, OIB: 07132269553, Ulica grada Vukovara 72, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Žarko Adamek, odvjetnik u Samoboru, Gajeva 4a, protiv ovršenice FŠ (ranije SŠ), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i ovršenika SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Dinku Ocvareku, odvjetniku u Sisku, S. i A. Radića 48, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja Zagrebačke županije protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalne službe u Ivanić-Gradu poslovni broj Ovr-344/2022-27 od 14. veljače 2024., dana 31. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja Zagrebačke županije kao osnovana, ukida rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalne službe u Ivanić-Gradu poslovni broj Ovr-344/2022-27 od 14. veljače 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

„I. Iz cijene dobivene prodajom nekretnine i to:

- dio čkbr. [katastarska čestica] put od 124 m2 i čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 75, zgrada (garaža) i dvorište od 556 m2 ili ukupno 680 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sve u suvlasništvu ovršenika, u iznosu od 84.790,00 eura / 638.856,00 kuna, namiruju se tražbine, i to

1. ovrhovoditelj Zagrebačka banka d.d. iz Zagreba, Paromlinska 2, OIB 92963223473

- na ime troškova postupka (čl.106. OZ-a) u iznosu od 1.297,26 eura / 9.774,18 kn ( i to troškove za sudske pristojbe na prijedlog i rešenje o ovrsi u iznosu od 5.000,00 kn, na ime predujmova za izlaske sudske komisije iznos od 3.887,09 kn, na ime predujma za izlazak sudske komisije i vještačenje u iznosu od 887,09 kn ili sveukupno 1.297,26 eura / 9.774,18 kn,

- te na ime troškova ovršnog postupka (čl.106. OZ-a) u iznosu od 2.695,93 eura / 20.312,50 kn ( koji se odnosi na trošak sastava podneska od 6.10.2011. godine u iznosu od 1.562,50 kn, zastupanje na ročištu od 30.11.2011. godine u iznosu od 6.250,00 kn, zastupanje na ročištu od 1.10.2012. godine u iznosu od 6.250,00 kn te zastupanje na ročištu od 13.12.2012. godine u iznos od 6.250,00 kn, odnosno sveukupni trošak u iznosu od 3.993,19 eura.

- te nadalje trošak pripadajućih zakonskih zateznih kamata na glavnicu (čl. 107. OZ- a) i to na ime Ugovora o kratkoročnom kreditu s valutnom klauzulom br. 3201590897(kreditna partija 5700266282), i to za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine 30. studenog 2011. godine u iznosu od 9.089,07 EUR (čl. 107. st. 4. OZ-a), kao i zatezne kamate na glavnicu za preostalo razdoblje od dana dospijeća tražbine do dana 30. studenog 2011. godine u iznosu od 9.704,79 EUR (čl. 107. st. 6. OZ-a), te na ime Ugovora o kratkoročnom revolving kreditu br. 3200467657 (kreditna partija 5700094672) i to za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine 30. studenog 2011. godine u iznosu od 37.394,15 kn(4.963,06 EUR) (čl. 107. st. 4. OZ-a), kao i zatezne kamate na glavnicu za preostalo razdoblje od dana dospijeća tražbine do dana 30. studenog 2011. godine u iznosu 39.888,03 kn (5.294,05 EUR) (čl. 107. st. 6. OZ-a), dakle u ukupnom iznosu od 10.257,11 EUR.

- te na ime glavnice (čl. 107. OZ-a) u iznosu od 34.786,81 eura

odnosno 1. ovrhovoditelju treba isplatiti sveukupni iznos troška, kamata i glavnice u iznosu od 49.037,11 eura,

2. ovrhovoditelju Zagrebačka županija, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72, OIB:07132269553

- na ime troškova postupka (čl.106. OZ-a) u iznosu od 5.743,95 eura / 43.277,76 kn

- na ime troškova zakonskih zateznih kamata (čl. 107. OZ-a) i to u iznosu od 30.008,94 eura

odnosno 2. ovrhovoditelju treba isplatiti sveukupni iznos od 35.752,89 eura koji se odnosi na cjelokupni iznos zatraženog troška, te djelomični iznos troška zatraženih kamata dok u preostalom potraživanju za naknadu troškova kamata i glavnice potraživanje 2. ovrhovoditelja ostaje nepodmireno.

II. Nalaže se računovodstvu ovoga suda izvršiti isplate iznosa od ukupno 84.790,00 eura / 638.856,00 kuna i to 1. ovrhovoditelju u iznosu od 49.037,11 eura i 2. ovrhovoditelju u iznosu od 35.752,89 eura, po pravomoćnosti ovog rješenja."

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj Zagrebačka županija zbog bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 121/05 – dalje u tekstu: OZ) i pogrešne primjene materijalnog prava. Potražuje trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 781,25 eura.

3. U podnesku od 26. ožujka 2023. ovrhovoditelj Zagrebačka banka d.d. se očituje na navode iz žalbe te ujedno pojašnjava cijeli tijek postupka u cilju njegova okončanja.

4. Žalba ovrhovoditelja Zagrebačke županije je osnovana.

5. Donošenjem pobijanog rješenja ostvarena je bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi s čl. 19. st. 1. OZ-a. Navedena povreda zakona sastoji se u tome što pobijano rješenje ne sadrži jasne razloge o bitnim činjenicama uslijed kojeg nedostatka se ne može ispitati te jer postoji proturječje između onoga što se navodi u razlozima pobijanog rješenja i spisa predmeta.

6. Iz stanja spisa proizlazi da je u ovom ovršnom postupku prvostupanjski sud 30. studenog 2011. donio rješenje o dosudi nekretnine kupcu koje je postalo pravomoćno 17. prosinca 2011. te da je potom, nakon održanog ročišta za diobu 4. svibnja 2023., doneseno rješenje o namirenju ovrhovoditelja iz kupovnine u iznosu od 84.790,00 eura.

7. Prije svega, ovaj sud osobito naglašava kako se rješenjem o namirenju namiruju tražbine onako kako su određene pravomoćnim rješenjem o ovrsi. Iz pravomoćnog rješenja o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-1179/06 od 4. prosinca 2006. proizlazi da je ovrha određena radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 50.818,06 eura sa zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2006. pa do isplate. Iz prijedloga za ovrhu (list 4 spisa) proizlazi da se navedeni novčani iznos odnosi na tražbinu iz Ugovora o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom broj ugovora: 3200438867 od 12. prosinca 2000. (stari broj partije: 3150005129, novi broj partije: 5100027709, a što proizlazi iz Zapisnika o poduzimanju pravne radnje broj OU-01/01-3 od 6. veljače 2006. na listu 16 spisa), od čega na glavnicu otpada iznos od 25.706,42 eura, redovnu kamatu iznos od 1.690,24 eura te kamatu po dospijeću (zateznu kamatu) 919,84 eura, odnosno sveukupno 28.316,50 eura, na tražbinu iz Ugovora o kratkoročnom kreditu s valutnom klauzulom broj ugovora: 5700266282 od 27. studenog 2002. (broj partije: 3201590897), od čega na glavnicu otpada iznos od 15.000,00 eura, redovnu kamatu iznos od 553,13 eura te kamatu po dospijeću (zateznu kamatu) 6.947,36 eura, odnosno sveukupno 22.500,49 eura te na tražbinu iz Ugovora o kratkoročnom kreditu s valutnom klauzulom broj ugovora: 3201192011 od 13. lipnja 2002. (stari broj partije: 3750013198, novi broj partije: 5700242907, a što proizlazi iz Zapisnika o poduzimanju pravne radnje broj OU-01/01-3 od 6. veljače 2006. na listu 16 spisa) u iznosu od 1,06 eura na ime kamata po dospijeću (zatezne kamate). Dakle, sve tražbine iz prethodno navedenih Ugovora u svojem zbroju daju iznos od 50.818,03 eura, na koji iznos je pravomoćnim rješenjem o ovrsi određeno i pravo na zatezne kamate od 1. ožujka 2006. pa do isplate. Jednako tako, iz rješenja o ovrsi proizlazi da je ovrha određena i radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 92.571,25 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2006. pa do isplate. Iz prijedloga za ovrhu (list 4 spisa) proizlazi da se navedeni novčani iznos odnosi na tražbinu iz Ugovora o kratkoročnom revolving kreditu br. 3200467657 od 5. siječnja 2001. (stari broj partije: 510-3750010139, novi broj partije: 5700094672, a što proizlazi iz Zapisnika o poduzimanju pravne radnje broj OU-01/01-3 od 6. veljače 2006. na listu 17 spisa).

8. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je sud najprije podmirio troškove ovršnog postupka ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d. u iznosu od 1.297,26 eura (i to na ime troškova za sudske pristojbe na prijedlog i rešenje o ovrsi u iznosu od 5.000,00 kuna, na ime predujmova za izlaske sudske komisije u iznosu od 3.887,09 kuna i vještačenja u iznosu od 887,09 kuna) te na ime svih preostalih troškova ovršnog postupka u iznosu od 2.695,93 eura.

8.1. Međutim, odredbom čl. 106. st. 1. OZ-a propisano je da se iz iznosa dobivenog prodajom namiruju prvenstveno troškovi ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji, a zatim porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koji terete prodanu nekretninu. Dakle, troškovi koji se prvenstveno namiruju odnosi se isključivo na troškove ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji, a ne i na cjelokupne troškove ovršnog postupka, kako to pogrešno utvrđuje sud prvog stupnja. Stoga, pogrešno je sud prvog stupnja pristupio prvenstvenom namirenju i preostalih troškova ovršnog postupka.

8.2. Ovdje sudu prvog stupnja valja ukazati i na to da u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je najprije podmirio troškove ovršnog postupka u iznosu od 5.000,00 kn na ime sudske pristojbe na prijedlog i rješenje o ovrsi, dok iz stanja spisa ne proizlazi da su navedeni troškovi plaćeni. Također, određeno je i namirenje troškova u iznosu od 4.774,18 kuna, i to na ime uplaćenih predujmova za provedeno vještačenje (3.887,09 kuna + 887,09 kuna), dok iz stanja spisa proizlazi kako je ovrhovoditelj Zagrebačka banka d.d. taj iznos doista i platio, ali mu je isti djelomično i vraćen i to u iznosu od čak 1.500,00 kuna te iznosu od 887,09 kuna (list 230 spisa), u kojem dijelu postoji bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer postoji proturječje između onoga što se navodi u obrazloženju pobijanog rješenja i stanja spisa.

8.3. Jednako tako, ovaj sud napominje da iz prvostupanjskog spisa ne proizlazi da je prvostupanjski sud rješenjem odlučio o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, a na koje bi stranke imale pravo uložiti žalbu. Drugim riječima, ne postoji ovršna isprava iz koje proizlazi potraživanje ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d. te Zagrebačke županije na ime troškova postupka, a na temelju koje bi prvostupanjski sud mogao namirivati takve tražbine ovrhovoditelja.

9. Nadalje, prema odredbi čl. 107. st. 1. OZ-a nakon namirenja tražbina iz čl. 106. tog Zakona, namiruju se tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknade za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom. Odredbom čl. 107. st. 3. OZ-a propisano je da se vjerovnici iz st. 1. toga članka namiruju po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu, odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici iz stavka 1. toga članka namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu.

9.1. Stoga, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se namirenje tražbina u ovršnom postupku provodi prema redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu.

9.2. Iz stanja spisa proizlazi da je Zagrebačka županija stupila u predmetni ovršni postupak jer je na istu preneseno potraživanje iz Ugovora o založnom pravu od 27. prosinca 2000. potvrđenom po javnom bilježniku Nives Mirčetić pod poslovnim brojem OU-01/2001, kojim je osigurano potraživanje iz Ugovora o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom br. 3200438867 od 12. prosinca 2000. (a što proizlazi iz potvrde i izjave na listu 76-78 spisa). Jednako tako, na ovrhovoditelja Zagrebačku županiju preneseno je i založno pravo radi osiguranja prethodno navedene tražbine te je isto uknjiženo u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-20/2001 (s redom prvenstva 3. siječnja 2001.), a što proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige na listu 200 spisa.

9.3. Stoga, kako to pravilno ukazuje ovrhovoditelj Zagrebačka županija u svojoj žalbi, sukladno prethodno citiranoj odredbi čl. 107. st. 3. OZ-a, isti ima prvenstveno pravo namirenja s obzirom na to da ovrhovoditelj Zagrebačka banka d.d. ima upisano založno pravo s kasnijim prvenstvenim redom, broj upisa Z-3792/2001 od 27. studenog 2001. (izvadak iz zemljišne knjige na listu 200 spisa). Suprotno tome, u obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja navodi da je prvenstveno pristupio namirenju potraživanja ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d., a sve prema redu prvenstva upisa u zemljišnoj knjizi, u kojem dijelu također postoji proturječje u smislu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

9.4. Dakle, pravilno ukazuje žalitelj u svojoj žalbi da je sud prvog stupnja najprije trebao pristupiti namirenju tražbine ovrhovoditelja Zagrebačka županija (nakon podmirenja troškova ovršnog postupka iz čl. 106. st. 1. OZ-a).

9.5. Pritom, ovaj sud napominje da je ovrhovoditelj Zagrebačka županija stupila za prenesenu tražbinu (iz Ugovora o založnom pravu od 27. prosinca 2000. potvrđenom po javnom bilježniku Nives Mirčetić pod poslovnim brojem OU-01/2001, kojim je osigurano potraživanje iz Ugovora o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom br. 3200438867 od 12. prosinca 2000.) u pravni položaj ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d. Stoga, kako je na temelju prethodno navedene ovršne isprave doneseno rješenje o ovrsi radi namirenja novčane tražbine u ukupnom iznosu od 28.316,50 eura uvećano za zatezne kamate koje teku od 1. ožujka 2006. pa do isplate, a kako je to detaljno obrazloženo u toč. 5. obrazloženja ovog drugostupanjskog rješenja, to se ovrhovoditelja Zagrebačku županiju može namirivati samo za glavnicu u iznosu od 28.316,50 eura i zatezne kamate koje teku na taj iznos glavnice. Međutim, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je ovrhovoditelj Zagrebačka županija namirena na ime zateznih kamata u iznosu 30.008,94 eura, dok iz podneska i obračuna Zagrebačke županije na listu 420 i 421 spisa proizlazi da zatezna kamata u tom iznosu predstavlja kamatu na glavnicu u iznosu od 32.082,45 eura (241.725,25 kuna), a ne 28.316,50 eura kako je to određeno pravomoćnim rješenjem o ovrsi, u kojem dijelu također postoji proturječje u smislu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

10. Jednako tako, prema odredbi čl. 107. st. 4. OZ-a troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, određeni ovršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina, a prema st. 5. toga članka troškovi ovršnog postupka, osim troškova koji se prvenstveno namiruju, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina. Prema st. 6. tog članka poslije namirenja tražbina iz st. 1. tog članka, namiruju se tražbine navedene u čl. 106. st. 1. toč. 2. tog Zakona za vrijeme za koje se ne namiruju prema odredbama tog članka. Nakon toga namiruju se i kamate iz st. 4. tog članka za vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi i to po istom redoslijedu kao i glavna tražbina.

10.1. Dakle, iz prethodno citiranih odredbi zakona proizlazi kako su tražbine založnih vjerovnika i ovrhovoditelja u kontekstu ovršne faze u kojoj se provodi namirenje svrstane u više isplatnih redova pri čemu se tražbine kasnijeg isplatnog reda namiruju nakon što se namire tražbine prethodnog. Iz navedenog proizlazi i da glavnica, zatezne kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi te troškovi postupka (osim onih koji se prvenstveno namiruju) spadaju u isti, u ovom slučaju drugi isplatni red sukladno čl. 107. st. 1. -5. OZ-a, dok preostale zatezne kamate spadaju u treći isplatni red u smislu čl. 107. st. 6. OZ-a te se iste podmiruju nakon podmirenja tražbina svih založnih vjerovnika i ovrhovoditelja iz čl. 107. st. 1. OZ-a.

10.2. Međutim, suprotno tome, iz pobijanog rješenja proizlazi da je sud pristupio namirenju tražbine ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d. i po osnovi preostalih zateznih kamata iz čl. 107. st. 6. OZ-a, bez da je prethodno u cijelosti namirena tražbina ovrhovoditelja Zagrebačka županija iz prethodnog isplatnog reda (glavnica, zatezne kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi te troškovi postupka, osim onih koji se prvenstveno namiruju), pri čemu se opetovano ukazuje da je sud trebao najprije pristupiti namirenju tražbine ovrhovoditelja Zagrebačka županija (nakon podmirenja troškova ovršnog postupka iz čl. 106. st. 1. OZ-a) s obzirom na prvenstveni red upisa založnog prava u zemljišnoj knjizi.

11. Slijedom svega prethodno navedenog, trebalo je sukladno čl. 380. toč. 3. ZPP- a usvojiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, na način kako je određeno u toč. I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud ispraviti nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom te će ponovno donijeti rješenje o namirenju. Prije donošenja nove odluke sud će pozvati ovrhovoditelja Zagrebačku županiju da dostavi obračun svoje tražbine sukladno čl. 106. i 107. OZ-a, odnosno da iskaže zateznu kamatu na glavnicu u visini od 28.316,50 eura, i to posebno za razdoblje od 30. studenog 2008. do 30. studenog 2011. (dan donošenja rješenja o dosudi, čl. 107. st. 4. OZ-a) te posebno za razdoblje od 1. ožujka 2006. (od kojeg datuma ovrhovoditelj Zagrebačka županija sukladno pravomoćnom rješenju o ovrsi ima pravo potraživati zateznu kamatu na glavnicu u visini od 28.316,50 eura) pa do 29. studenog 2008. (čl. 107. st. 6. OZ-a), iz kojeg obračuna mora biti jasno naznačena kamatna stopa po kojoj je obračunata kamata unutar prethodno ukazanog razdoblja. Također, ukazuje se sudu prvog stupnja da ovrhovoditelj nema pravo obračunati zatezne kamate i na razdoblje nakon donošenja rješenja o dosudi, već je posljednji dan za obračun kamate 30. studeni 2011., kako je to već ranije ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem. Nakon što ovrhovoditelj Zagrebačka županija dostavi novi obračun sukladno prethodno danoj uputi, sud će potom uzimajući u obzir obračune 1. i 2. ovrhovoditelja te cjelokupno stanje spisa namiriti tražbine 1. i 2. ovrhovoditelja sukladno redoslijedu namirenja i isplatnim redovima koji proizlaze iz čl. 106., 107. i 109. OZ-a i za svoju odluku dati jasne i neproturječne razloge, na način kako mu je to ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem.

13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 4. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a (točka II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

U Velikoj Gorici 31. srpnja 2025.

Sutkinja

Branka Križanić Perharić