REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-3284/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Marice Pašalić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĐV zbog prekršaje iz čl. 51. st. 5. u vezi čl. 293. st. 1. i prekršaja iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom obaveznog prekršajnog naloga PU zagrebačke, I Postaje prometne policije, Klasa: 211-07/24-4/86969, nakon žurnog postupka, 31. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljenik: ĐV, sin Đ, rođen **.**.1975., državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], SSS, po zanimanju referent, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu 1.100,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan za prekršaje iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

k r i v  j e

što:

1. dana 10. lipnja 2024. u 16.05 sati, u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom [registarska oznaka], sjevernim kolnikom Slavonske avenije desnom prometnom trakom u smjeru zapada, dolaskom do nadvožnjaka s Heinzelovom ulicom prilikom spuštanja nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste i gustoći prometa (zaustavljena kolona vozila), pa je prednjim dijelom vozila naletio na stražnji dio osobnog vozila [registarska oznaka], koje se kretalo ispred njegovog vozila, istim kolnikom, istom prometnom trakom, u istom smjeru, u trenutku nesreće bilo je zaustavljeno zbog zaustavljene kolone vozila ispred sebe, a u prometnoj nesreći na vozilima je nastala materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 51. st. 5. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17,70/19, 42/20 i 114/22),

2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. napustio je mjesto događaja, ne ostavivši podatke o sebi i vozilu, vlasniku oštećenog vozila,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17,70/19, 42/20 i 114/22),

pa mu se, na temelju citiranih propisa, utvrđuju

za djelo pod točkom 1. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona NOVČANA KAZNA U IZNOSU 200,00 (dvjesto) eura

za djelo pod točkom 2. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) eura

Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU 500,00 (petsto) eura

II Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

III Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. t. 2. i t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 155,00 (stopedesetpet) eura i to trošak prometnog vještačenja u iznosu od 125,00 eura, te paušalnu svotu u iznosu 30,00 eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, I Postaja prometne policije pod klasom: 211-07/24-4/86969 izdala je 8. listopada 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je 10. lipnja 2024. upravljao osobnim vozilom [registarska oznaka], sjevernim kolnikom Slavonske avenije, te je prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, odnosno, zaustavljenoj koloni vozila ispred sebe, pa kada se vozilo ispred njega zaustavilo, kočio je i nije došao u kontakt sa istim. Međutim, vozač iz drugog vozila izašao je i rekao da je oštetio njegovo vozilo za što je on i dalje smatrao da nije, ali mu je ipak ponudio 100,00 eura da ga se riješi. Nadalje, ovaj vozač je pozvao djelatnike policije, a on je na mjestu događaja ostao oko dvadesetak minuta, nakon čega je otišao, dok je drugi vozač ostao na mjestu događaja.

3. Sud je proveo prometno vještačenje sa stalnim sudskim vještakom za cestovni promet mr. sc. Robertom Spudićem, dipl. ing., pročitao izvješće o poduzetom, zapisnik o očevidu, razgledao skicu mjesta događaja i fotografije, te pročitao izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenika.

4. Prometni vještak mr. sc. Robert Spudić, dipl. ing. nakon što je proučio spis predmeta dao je svoj nalaz i mišljenje u kojemu je naveo, da se međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja može zaključiti da je osobni automobil okrivljenika prednjim dijelom vozila naletio na stražnju dio osobnog automobila oštećenika. Kako na kolniku nisu ostali materijalni tragovi koji bi upućivali na mjesto kontakta, tehničkim putom nije moguće odrediti točno mjesto kontakta. Približno mjesto kontakta između vozila je bilo na sjevernoj strani kolnika Slavonske avenije. Budući da na kolniku nisu utvrđeni tragovi kočenja ili zanošenja osobnih automobila, a vozila su pomaknuta s mjesta prometne nesreće, nema temelja za analitičko utvrđivanje njihovih brzina kretanja. Tehnički je moguće da je naletna brzina osobnog automobila okrivljenika na osobni automobil oštećenika iznosila oko 10-15 km/h. Visina uzdužnih oštećenja na osobnom automobilu okrivljenika iznosi od 50 do 55 cm visine od podloge, što je usporedivo s oštećenjima na osobnom automobilu oštećenika. Dakle, oštećenja na oba vozila su na podjednako istim visinama. Prema ovako utvrđenim oštećenjima za zaključiti je da su oštećenja na vozilima usporediva po visini i obujmu, odnosno, da su kompatibilna. Obzirom na sveobuhvatnost oštećenja na osobnim automobilima tehnički je moguće da je došlo do kolizije između osobnog automobila okrivljenika i osobnog automobila oštećenika. Imajući u vidu nastala oštećenja na osobnim automobilima okrivljenika i oštećenika, te naletnoj brzini osobnog automobila okrivljenika na osobni automobil oštećenika, tehnički je moguće da je okrivljenik mogao osjetiti kontakt s osobnim automobilom oštećenika.

5. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavlja na teret.

6. Naime, nesporno je utvrđeno da upravljajući osobnim vozilom [registarska oznaka], sjevernim kolnikom Slavonske avenije desnom prometnom trakom u smjeru zapada, dolaskom do nadvožnjaka s Heinzelovom ulicom prilikom spuštanja nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste i gustoći prometa (zaustavljena kolona vozila), tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti kada to, konkretni uvjeti, u prometu zahtijevaju, pa je i izazvao, u izreci presude, opisanu prometnu nesreću, čime je u cijelosti ostvario obilježje djela prekršaja iz čl. 51. st. 5. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Također je nedvojbeno utvrđeno i da je napustio mjesto događaja, ne ostavivši podatke o sebi i vozilu, vlasniku oštećenog vozila, postupivši na taj način protivno čl.176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

7. Sud nije uvažio obranu okrivljenika, cijeneći je neuvjerljivom, neutemeljenom i iznijetom u cilju izbjegavanja prekršajne odgovornosti, već je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet mr.sc. Roberta Spudića, dipl. ing. cijeneći isti objektivnim, logičnim, stručnim i nepristranim, te danim po pravilima znanosti i vještine, budući je uzeo u obzir sve elemente relevantne za utvrđivanje materijalne istine. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani naveo, da je prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, te da je vozilo ispred njega kočilo međutim nije došao u kontakt s istim, dakle, isključujući svaku mogućnost da je svojim postupanjem počinio terećeno djelo prekršaja. Međutim, nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za cestovni promet mr.sc. Roberta Spudića, dipl. ing. u potpunosti se opovrgavaju navodi iz obrane okrivljenika i ujedno potvrđuje činjenični opis djela prekršaja iz obaveznog prekršajnog naloga, jer je nedvojbeno ustvrdio da se međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja može se zaključiti da je osobni automobil okrivljenika prednjim dijelom vozila naletio na stražnju dio osobnog automobila oštećenika, dakle potvrđuje se okolnost da je okrivljenik svojim vozilom naletio na stražnji dio osobnog vozila [registarska oznaka], o čemu u prilog govore i oštećenja na osobnim vozilima, jer je prometni vještak naveo da visina uzdužnih oštećenja na osobnom automobilu okrivljenika iznosi od 50 do 55 cm visine od podloge, što je usporedivo s oštećenjima na osobnom automobilu oštećenika, dakle, oštećenja na oba vozila su na podjednako istim visinama, te je prema ovako utvrđenim oštećenjima za zaključiti da su oštećenja na vozilima usporediva po visini i obujmu, odnosno, da su kompatibilna. Prema tome nedvojbeno je, što se i potvrđuje nalazom i mišljenjem prometnog vještaka da okrivljenik upravljajući osobnim vozilom [registarska oznaka], nije prilagodio brzinu kretanja vozila prilikom spuštanja niz kolnik i gustoći prometa, uslijed čega je prednjim dijelom vozila i naletio na stražnji dio osobnog vozila [registarska oznaka], čime je u cijelosti ostvario obilježja djela prekršaja iz čl.51.st.5. u vezi čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Nadalje, okrivljenika ne mogu osloboditi prekršajne odgovornosti niti navodi iz njegove obrane u vezi počinjenja djela prekršaja iz čl.176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu treba uzeti u obzir i da je prometni vještak ustvrdio da imajući u vidu nastala oštećenja na osobnim automobilima okrivljenika i oštećenika, te naletnoj brzini osobnog automobila okrivljenika na osobni automobil oštećenika, tehnički je moguće da je okrivljenik mogao osjetiti kontakt s osobnim automobilom oštećenika, što znači i da je drugom sudioniku u prometnoj nesreći, prije napuštanja mjesta iste, trebao ostaviti podatke o sebi i vozilu.

9. Prema tome, kada se obrana okrivljenika analizira i dovede u vezu sa svim provedenim dokazima, kako pojedinačno, tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, to i sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva obilježja djela prekršaja za koja se optužuje.

10. Stoga je i sud okrivljenika i proglasio krivim, te mu za navedena prekršajna djela utvrdio novčane kazne koje odgovaraju značaju i težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđene novčane kazne, smatrajući da će se tako ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu okolnost da na vozilima nije nastala veća materijalna šteta, a posebice cijeneći pri tome činjenicu da je do sada prekršajno nekažnjavan za prekršaje iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, dok otegotnih okolnosti nije našao. Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

11. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), tako da će se, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cijelosti.

12. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. i t. 3. Prekršajnog zakona, tj. trošak prometnog vještačenja prema računu prometnog vještaka, koji iznos sud smatra opravdanim s obzirom na utrošeno vrijeme i složenost predmeta, te paušalnu svotu odmjerenu obzirom na složenost, duljinu trajanja postupka i njegovo imovno stanje.

13. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od šest mjeseci, koju mu je tužitelj izrekao u obaveznom prekršajnom nalogu, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom, bez izricanja zaštitne mjere, dovoljno utjecati na okrivljenika da ne počini novi prekršaj, posebice cijeneći pri tome okolnost da je do sada prekršajno nekažnjavan za ovu vrstu prekršaja, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, čime se ukazuje da nije sklon činjenju prekršaja, tako da će se svrha prekršajnopravnih sankcija u konkretnom slučaju postići i bez izricanja navedene zaštitne mjere.

U Zagrebu 31. srpnja 2025.

Zapisničar

Sudac

Marica Pašalić

Marija Malenica-Marić

Protiv ove presude žalba nije dopuštena

Ova presuda je pravomoćna

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku, ĐV, [adresa],

2. tužitelju, PU zagrebačkoj, I Postaji prometne policije, klasa: 211-07/24-4/86969,

3. pismohrana, ovdje.