Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.P-1257/22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima Dejanu Režiću i Željki Žugaj Studenac, odvjetnicima iz Rijeke, protiv tuženika CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branislavu Musulinu, odvjetniku iz Rijeke, radi isplate i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave dana 24. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika i punomoćnice tužiteljice te punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 31. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

“I. Nalaže se tuženiku CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 56.156,19 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako slijedi;

- na iznos od 1.012,45 eura računajući od dana 11. studenog 2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.012,45 eura računajući od dana 11. prosinca 2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.012,45 eura računajući od dana 11. siječnja 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.058,57 eura računajući od dana 11. veljače 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.058,57 eura računajući od dana 11. ožujka 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.058,57 eura računajući od dana 11. travnja 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.063,65 eura računajući od dana 11. svibnja 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.063,65 eura računajući od dana 11. lipnja 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.063,65 eura računajući od dana 11. srpnja 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.053,04 eura računajući od dana 11. kolovoza 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.053,04 eura računajući od dana 11. rujna 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.053,04 eura računajući od dana 11. listopada 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.073,55 eura računajući od dana 11. studenog 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.073,55 eura računajući od dana 11. prosinca 2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.073,55 eura računajući od dana 11. siječnja 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.118,51 eura računajući od dana 11. veljače 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.118,51 eura računajući od dana 11. ožujka 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.118,51 eura računajući od dana 11. travnja 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.126,63 eura računajući od dana 11. svibnja 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.126,63 eura računajući od dana 11. lipnja 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.126,63 eura računajući od dana 11. srpnja 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.132,07 eura računajući od dana 11. kolovoza 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.132,07 eura računajući od dana 11. rujna 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.132,07 eura računajući od dana 11. listopada 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.138,32 eura računajući od dana 11. studenog 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.138,32 eura računajući od dana 11. prosinca 2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.138,32 eura računajući od dana 11. siječnja 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.184,61 eura računajući od dana 11. veljače 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.184,61 eura računajući od dana 11. ožujka 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.184,61 eura računajući od dana 11. travnja 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.198,35 eura računajući od dana 11. svibnja 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.198,35 eura računajući od dana 11. lipnja 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.198,35 eura računajući od dana 11. srpnja 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.232,60 eura računajući od dana 11. kolovoza 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.232,60 eura računajući od dana 11. rujna 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.232,60 eura računajući od dana 11. listopada 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.271,22 eura računajući od dana 11. studenog 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.271,22 eura računajući od dana 11. prosinca 2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.271,22 eura računajući od dana 11. siječnja 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.313,78 eura računajući od dana 11. veljače 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.313,78 eura računajući od dana 11. ožujka 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.313,78 eura računajući od dana 11. travnja 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.351,60 eura računajući od dana 11. svibnja 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.351,60 eura računajući od dana 11. lipnja 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.351,60 eura računajući od dana 11. srpnja 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.389,78 eura računajući od dana 11. kolovoza 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.389,78 eura računajući od dana 11. rujna 2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.389,78 eura računajući od dana 11. listopada 2022. godine pa do isplate,

a sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, do 31. prosinca 2022., a od 01. siječnja 2023. godine, pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] preda u suposjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]- ZC [adresa], površine 928 m2, dvorište površine 779 m2, garaža površine 36 m2, kuća površine 113 m2, sveukupne ukupne površine 928 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica]-Kačjak površine 410 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- Nova, slobodne od osoba, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročene parnične troškove s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 12.500,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 31. srpnja 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe iz podneska od dana 14. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od dana 26. rujna 2022. navodi da su ona i tuženik suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, nekretnina koje su u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci upisane kao k. č. br. [katastarska čestica] – ZC, površine 928 m2, dvorište površine 779 m2, garaža površine 36 m2, kuća površine113 m2, sveukupne ukupne površine 928 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica]-Kačjak površine 410 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova. Navela je da se u naravi radi o obiteljskoj kući u kojoj se nalazi jedan stan na tri etaže, prizemlje, 1. kat, stambeno potkrovlje na adresi u [adresa]. Prizemlje da se sastoji od ulaza, garaže, hodnika, kupaonice, dnevnog boravka s kuhinjskom nišom, izbe, unutarnjih stepenica za prilaz katu i vanjske djelomično natkrivene, površine 115,05 m2. Prvi kat da se sastoji od unutarnjih stepenica za prilaz potkrovlju, hodnika, kupaonice, wc-a, atrija, dvije sobe, dnevnog boravka s kuhinjskom nišom i vanjske nenatkrivene terase, površine 111,55 m2. Stambeno potkrovlje da se sastoji od hodnika, kupaonice, tri sobe, spremišta i dva balkona, površine 66,68 m2. Navela je da se okućnica prostire na obje parcele navedene u točki I. tužbe, u sveukupnoj površini od 1.338,00 m2. U cijelosti je ograđena kameno-betonskim zidovima i sa željeznim ulaznim vratima koja se automatski otvaraju. U izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice kojeg je pred naslovnim sudom ona pokrenula, vještak Zlatko Košćina, dipl. ing. građ. je nalazom br. 47/2019, od dana 29. listopada 2020. godine, utvrdio da na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Nova, nije moguća geometrijska dioba niti dioba etažiranjem. Također da je i vještak Nenada Bidmara, ovl. ing. geod., nalazom i mišljenjem br. 204-085, od dana 21. kolovoza 2020. godine, sačinjenog za potrebe izvanparničnog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice parničnih stranaka na predmetnim nekretninama, utvrdio da fizička dioba nije moguća. Sukladno takvim nalazima i mišljenjima navedenih vještaka, Općinski sud u Rijeci da je dana 02. ožujka 2021. godine, pod poslovnim brojem: R1-144/2019, donio odluku da se suvlasnička zajednica parničnih stranaka na predmetnim nekretninama razvrgne civilnom diobom i dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Navela je da su nekretnine određene kao k. č. br. [katastarska čestica]- ZC [adresa], površine 928 m2, dvorište površine 779 m2, garaža površine 36 m2, kuća površine 113 m2, sveukupne ukupne površine 928 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica]- Kačjak površine 410 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova, stranke stekle nasljeđivanjem iza svojeg oca. Navedene nekretnine da su bile su u njihovom suposjedu sve do listopada 2018. godine kada da ih je tuženik počeo iznajmljivati bez znanja i njezine suglasnosti i na taj način je u potpunosti isključio od korištenja i suposjeda. Tuženik da od listopada 2018. godine pa do danas iznajmljuje kuću i okućnicu pa ona, iako ima ključeve samo od ulaznih vrata u prizemlju, nije niti jednom mogla ući u kuću i boraviti u njoj dok je u Rijeci. Naime, ona da živi i radi u Londonu i često dolazi u Rijeku radi posjete majci pa je zbog nemogućnosti smještaja u kući u kojoj je suvlasnica s tuženikom, bila prisiljena tražiti alternativne smještaje kao što su hoteli i privatni apartmani. Tuženik da je cijelo to vrijeme uredno oglašavao najam predmetne kuće putem različitih agencija za nekretnine kao primjerice Dogma nekretnine, Real nekretnine, Millenium nekretnine, Vektor nekretnine i Kairos nekretnine kao i putem internetskih oglasnika, a o čemu u prilog svjedoče i oglasi/fotografije koji se dostavljaju uz prilog ove tužbe, a to da će također posvjedočiti i agenti za nekretnine koje je predložila za svjedoke u ovom postupku. Navela je da je tuženika u više navrata usmeno i pismeno pozivala da joj predmetne nekretnine preda u suposjed, a budući da je tuženik njezine pozive kao i pokušaje njihove zajedničke prodaje ignorirao, da je angažirala punomoćnike sa ciljem zaštite njezinih prava i interesa pred nadležnim sudom te je stoga pokrenula postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, a potom i ovu parnicu. Tuženik da je često naglašavao da je davao u najam dio kuće obzirom da je on suvlasnik u 1/2 iste, iako to u većini slučajeva nije točno (što da je vidljivo je iz oglasa agencija za nekretnine koje se dostavljaju uz tužbu), a naposljetku nije niti relevantno budući da kuća nije fizički djeljiva, odnosno da je nije moguće etažirati. Navela je da je to i dokazala u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnim diobom te je tu činjenicu potvrdio i sam vještak. U tom smislu da je nedvojbeno da je tuženik ostvario korist i neosnovano se obogatio od korištenja njezinog suvlasničkog dijela na nekretninama određenim kao k. č. br. [katastarska čestica]-Braće ZC, površine 928 m2, dvorište površine 779 m2, garaža površine 36 m2, kuća površine 113 m2, sveukupne ukupne površine 928 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica]-Kačjak površine 410 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Nova pa temeljem odredbe članka 1120. Zakona o obveznim odnosima te podredno članaka 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, potražuju naknadu koristi koju bi tuženik imao od raspolaganja predmetnih nekretnina u razdoblju od dana 01. listopada 2018. pa do dana 30. rujna 2022. godine. Navela je da smatra da bi najmom predmetnih nekretnina u utuženom razdoblju od dana 01. listopada 2018. godine pa do dana 30. rujna 2022. godine, mjesečno ostvarivala zaradu u iznosu od najmanje 5.650,87 kuna (750,00 eura) mjesečno, odnosno parnične stranke zajedno iznos od 11.301,74 kuna (1.500,00 eura) mjesečno. Stoga da od tuženika traži da joj isplati sveukupno iznos od 271.241,76 kuna (36.000,00 eura) za utuženo razdoblje koje da joj pripada s osnova njenog suvlasničkog dijela, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama za svaki pojedini iznos.

1.1. Tužiteljica je podneskom od dana 14. travnja 2025. precizirala točku I. tužbenog zahtjeva, odnosno napravila je preinaku tužbe, a o čemu će biti obrazloženo u nastavku.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te da je jedina nesporna činjenica da su tužiteljica i on suvlasnici nekretnine, u naravi kuće i okućnice, na adresi [adresa]. Sporne da su činjenice da tužiteljica nema suposjed nekretnine i da je spriječena u istom, kao i da bi on iznajmljivao cijelu kuću, a shodno tome da bi bio u obvezi isplatiti bilo kakvu naknadu tužiteljici. Naveo je da ističe i prigovor zastare te da su parnične stranke naslijedile predmetnu nekretninu u ostavinskom postupku kao nasljednici iza pok. oca ŠCT te da se od tada nalaze u suposjedu kuće. Naveo je da nakon provođenja ostavinskog postupka parnične stranke su zajednički iznajmljivale cijelu nekretninu i dijelile prihode sukladno upisanim suvlasničkim dijelovima. On da je imao namjeru da nastavi i sa takvim daljnjim najmom, na što da se tužiteljica u potpunosti oglušila. Za svo to vrijeme jedino da je on osoba koja se brinula u kući u njezinom održavanju i to na način da je uređivao okućnicu i vršio nužne popravke radi održavanja iste o čemu je obavještavao tužiteljicu, ali tužiteljica da nikada nije sudjelovala u plaćanju takvih troškova. Naveo je da tužiteljica ističe da je spriječena u suposjedu nekretnine od listopada 2018. godine, a što da je u suprotnosti sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Kako parnične stranke da se nisu mogle dogovoriti oko daljnjeg zajedničkog najma cijele nekretnine, to da je upravo prva tužiteljica dana 11. rujna 2018. godine iznajmila dio kuće podstanarima ŽC i SC na razdoblje od 11 mjeseci. Zanimljiva da je činjenica da tužiteljica ističe da je ona spriječena u suposjedu nekretnine kada on iznajmi svoj suvlasnički dio, ali da ne smatra da ona oduzima suposjed kada ona iznajmljuje nekretninu. Naveo je da je u posjedu loše kopije takvog Ugovora pa se predlaže tužiteljicu pozvati na dostavu primjerka Ugovora o najmu nekretnine od 11.09.2018. godine. Naveo je da poštujući takvu podjelu je iznajmio i svoj suvlasnički dio nekretnine i tako je postupao isključivo u daljnjem razdoblju te da dostavlja u spis preslike Ugovora o najmu iz kojih je vidljivo da je isti poštivao prvotno određenu podjelu koju je odredila tužiteljica i iznajmljivao svoj suvlasnički dio, a ne cijelu nekretninu kako je to navodila tužiteljica, kao i da je u cijelosti postupio sukladno odredbi čl. 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer da je prihvatio određenu takvu podjelu u naravi suposjeda između njega i tužiteljice upravo onako kako je to ona odredila Ugovor o najmu sklopljenim od 11.09.2018. godine sklopljenim između tužiteljice i DC i SC. Tužiteljica da niti u jednom trenutku nije opozvala takvu podjelu. Naveo je da je sporno da bi on iznajmljivao cjelokupnu nekretninu kako to prezentira tužiteljica, već da je iznajmljivao svoj suvlasnički dio na šta ima potpuno pravo. Jedino svojim ponašanjem tužiteljica da je uzrokovala štetu i sebi i njemu jer su mogli ostvarivati dugoročan najam i za višu cijenu. Naveo je da je iznajmljivao svoj suvlasnički dio na razdoblje kraće od godine dana što da je njegovo pravo te takav prihod predstavlja isključivo njegovo samostalno primanje jer da ne iznajmljuje suvlasnički dio tužiteljice, tj. ne daje u najam cijelu nekretninu. Sve ove činjenice da su dobro poznate tužiteljici jer da je upravo ona prvotno iznajmila "svoj dio kuće" kako je to opisala u Ugovor o najmu od 11.09.2018. godine. On da je dakle poštivao odredbe takvog Ugovora i ugovorenu cijenu najma te je iznajmio svoj suvlasnički dio poštujući čak i odredbe o podijeli. Naveo je da nikada nije priječio suposjed i tužiteljica da ga ima sve od trenutka stjecanja suvlasništva nekretnine. Tužiteljica da je osoba sa prijavljenim prebivalištem u [adresa] pa da je samo njoj poznato zašto traži najam u drugim nekretninama. Svaki puta prilikom boravka u Rijeci, ista da je pristupila u kuću i mogla je ostati u njoj da je htjela, ali samo iz njoj poznatih razloga to nije činila. Tužiteljica da se poziva na mail od 03.10.2018. godine pa ističe da ju je on obavijestio da je iznajmio cijelu kuću, međutim da se upućuje tužiteljica da ponovno pročita mail jer da se ne radi o najmu cijele kuće, već suvlasničkog dijela kako ga je po podijeli odredila tužiteljica pa zato da on i označuje da se radi o podijeli njegovog dijela. Naveo je da u situaciji kada je moguće vraćanje, tj. predaja nekretnine u posjed ili suposjed, naknada koristi da se prosuđuje prema odredbama čl. 164. i čl. 165. ZVSP-a. Kada se ista naknada promatra kod odredbe čl. 164 i 165 ZVSP-a da se radi o naknadi štete. U tom dijelu zastarni rok kod naknade štete iznosi 3 godine pa je, kada bi i osnovan bio tužbeni zahtjev, a nije, nastupila zastara potraživanja za svo razdoblje od 3 godine prije utuženja. Tužiteljica da je postavila takav zahtjev, ali da je isti neosnovan upravo iza razloga što tužiteljica ima suposjed nekretnine i svo ovo razdoblje kada je boravila u [adresa] bila je u nekretnini i da je dana 07. siječnja 2023. godine uz upotrebu svog ključa pristupila u nekretninu pa je to još jedan dokaza da suposjed ima i nikada joj nije oduzet. Tužiteljica samostalno ističe da je u posjedu ključeva kuće, ali da nije mogla boraviti u istoj. Takvim priznanjem tužiteljica i sama dokazuje da je u suposjedu kuće jer posjedovanjem ključeva samoinicijativno može ući u kuću. Nejasno da je zbog čega ista nije mogla biti na smještaju u spornoj nekretnini, niti ističe da bi je u tome tko spriječio. Tužiteljica da je očito očekivala da kada ona dođe da joj treba biti kuća prazna i da u njoj ne smije biti nitko. Naveo je da kao pošteni suposjednik predmetnog stana nikada nije onemogućio tužiteljicu u suposjedovanju i sukorištenju istoga pa je po svojem osnovu tužbeni zahtjev neosnovan, sukladno odredbama čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZV. On kao suvlasnik da je ovlašten samostalno raspolagati svojim suvlasničkim dijelom, što je i učinio u okvirima poslova redovne uporabe, pri tome da je poštivao suvlasnički dio tužiteljice i nije iznajmljivao isti, a o kojim činjenicama su upoznati i najmoprimci. Iz priloženih Ugovora da je vidljivo da je tuženik iznajmljivao suvlasnički dio kuće, ali ne i suvlasnički dio tužiteljice pa kako nema najma njenog dijela, nema niti nikakve koristi. Iz priloženih Ugovora da je vidljiva visina ostvarenog najma i da se ne radi niti približno o iznosima koje naznačuje tužiteljica. Naveo je da svojim protivljenjem ekonomskom iskorištavanju cijele nekretnine, on da je imao značajne probleme u pronalasku najmoprimca samo za svoj suvlasnički dio jer su potencijalni najmoprimci bili nesigurni i strah ih je bio postupanja tužiteljice, a što je utjecalo i na visinu najma. Naveo je da tužiteljica je od trenutka stjecanja prava suvlasništva, suposjednica nekretnine kao i on i da joj niti u jednom trenutku nije oduzeo takav posjed. Tužiteljica da je prvotno iznajmila dio nekretnine temeljem Ugovor o najmu od 11.09.2018. godine kojim da je odredila podjelu idealnog suvlasničkog dijela te da je on prihvatio takvu podjelu te iznajmio svoj suvlasnički dio svaki puta na razdoblje kraće od godine dana jer je nekretnina u pravilu iznajmljivana studentima za vrijeme trajanja akademske godine, a tužiteljica da nije opozvala takvu podjelu. Tužiteljica da je mnogobrojno puta u utuženom razdoblju pristupila u nekretninu koristeći se vlastitim ključem, pri tome uznemiravajući najmoprimce, a što da je vidljivo i iz priležeće dokumentacije. On da nikada nije iznajmljivao suvlasnički dio tužiteljice pa nije niti ostvario nikakvu korist od njenog suvlasničkog dijela jer da nije niti iznajmljivao isti. Tužiteljica da nije niti pokušala iznajmiti svoj suvlasnički dio, niti ju ponudila za najam na tržištu pa očito takvim postupanjem nije niti željela ostvariti korist pa shodno tome nije spriječena u najmu niti joj je nastala šteta.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu, i to uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 10 i 11 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Košćine iz ovosudnog spisa posl.br. R-I-144/2019 (list 12 do 40 spisa), ovosudno rješenje posl.br. R-I-144/2019 (list 41 do 45 spisa), dopis II. policijske postaje Rijeka (list 49 do 52 spisa), fotografije (list 53 do 57 spisa), oglase predmetne nekretnine (list 58 do 62 spisa), fotografije (list 62 do 70 spisa), račune (list 71 do 82 spisa), emali korespondenciju (list 83 do 90 spisa), email korespondenciju (list 107 do 114 i 118 do 120 spisa),oglase (list 121 do 122 spisa), presliku tekstualnih poruka (list 123 do128 spisa), ugovor o najmu (list 129 do 133 spisa), ugovore o najmu (list 134 do 167 spisa), korespondenciju strana (list 177 do 181 spisa), email korespondenciju (list 204 do 211 spisa), dopise bivših punomoćnika tužiteljice (list 224 do 231 spisa), punomoć (list 253 spisa), ugovor o zakupu (list 254 do 267 spisa), saslušao je tužiteljicu i tuženika kao stranke (list 271 do 277 list), saslušao je svjedoke TC, JC, VC, EC, IC (list 287 do 291 spisa), svjedoke LC i KC (list 299 do 300 spisa), svjedoke HC, Š, AC, CCT, BC i PC (list 319 do 326 spisa) te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke NC (list 338 do 392 i 407 do 408 spisa)

4. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka mišljenje je ovog suda da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. studenoga 2013. o pravnom pitanju ocjenjuje li se osnovanost tužbenog zahtjeva (su)vlasnika za naknadu za korištenje nekretnine primjenom odredbe čl. 164. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje: ZVDSP) ili primjenom odredbe čl. 1111. i 1120. ZOO, zauzeto je shvaćanje koje glasi: "Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl. 164 st. 1. i čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet (zbog čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje."

5.1. Stoga, stav je ovoga suda da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe ZV-a, a ne ZOO-a s obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji da je predmetna nekretnina uporabljena na način da je promijenila identitet (zbog čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari).

5.2. Prema odredbi čl. 164. st. 1. ZV-a pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.

5.3. Prema odredbi čl. 165. st. 1. ZV-a nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja.

6. Među strankama nije sporno da su tužiteljica i tuženik suvlasnici predmetne nekretnine svaki u ½ dijela te da je predmetna nekretnina davana u najam, odnosno da su ju stranke najprije zajednički davale u najam.

6.1. Nije sporno niti da predmetna nekretnina (kuća) nije etažirana te da je među strankama proveden postupak razvrgnuća suvlasništva i da je u ovosudnom predmetu posl.br. R-I-144/2019 doneseno pravomoćno rješenje o razvrgnuću predmetnog suvlasništva civilnom diobom – prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikadan način te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima

7. Među strankama je sporno da li je tuženik u utuženom razdoblju davao u najam cijelu nekretninu ili samo "svoj" dio iste te je sporno da li je tuženik u posjedu cijele nekretine s obzirom da tužiteljica tužbom pored isplate traži i predaju nekretnine u suposjed.

8. Naime, ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz tuženika u djelu u kojem je naveo da je on suvlasnik predmetne nekretnine te da je došlo do podjele između njega i tužiteljice tko će koristit koji dio kuće kad je ona sa svojim najmoprimcima napravila ugovor koji dio će oni koristiti, da je on zamislio iznajmljivati svoj suvlasnički dio kako je to tužiteljica zamislila u svom ugovoru. TC da je bio u toj kući, da mu nije ništa naplaćivao jer da mu je to kum, također da nije bio tamo cijelo vrijeme, već da je dolazio povremeno, to da je bilo između srpnja i kolovoza 2018. i da je koristio njegov suvlasnički dio ono što jedna osoba eventualno može koristiti i to iz razloga što navedeno proizlazi iz provedenog dokaznog postupka.

8.1. Tako iz Ugovora o najmu od dana 11. rujna 2018. proizlazi da je isti sklopljen između tužiteljice kao najmodavca i UC i SC kao najmoprimaca odnosno iz članka 1. stavak 1., 2. i 3. proizlazi da ugovorne strane suglasno utvrđuju da predmetnim ugovorom najmodavac daje najmoprimcima u najam dio kuće koja se nalazi na adresi u [adresa] te dio kuće koji se daje u najam sastoji se od svih prostorija na prvom katu uključujući spavaću sobu s bračnim krevetom, kao i spavaću sobu s bračnim krevetom na drugom katu te da najmoprimci imaju pravo koristiti sve kućanske aparate koji se nalaze u predmetu najma, kao i koristiti terasu, vanjski roštilj i jedno garažno mjesto u garaži, dok iz Ugovora o najmu stana od dana 01. listopada 2018. proizlazi da je isti sklopljen između tuženika kao najmodavca i ĆC i MC kao najmoprimaca odnosno iz članka 1 stavak 1 i 2 proizlazi da je najmodavac suvlasnik ½ dijelova nekretnine upisane kod Općinskog suda u Rijeci. Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, k. č. br. [katastarska čestica] livada od 787 m[2] , upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Sušak, koja odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], garaža, dvorište i kuća upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se u naravi radi o obiteljskoj kući na adresi u [adresa] te će najmoprimac ĆC koristiti na drugom katu obiteljske kuće sobu broj 2, a najmoprimac MC sobu naziva "kabinet" te oba najmoprimca imaju pravo zajedničkog korištenja na drugom katu kupaone, hodnika i balkona. Najmoprimci na prvom katu obiteljske kuće imaju pravo korištenja dnevnog boravka sa kuhinjom, blagovaonicom, hodnik, terasu i vjetrobran, a u prizemlju kuće imaju pravo korištenja djela garaže, WC-a gdje se nalazi perilica rublja i hodnik,

8.2. Iz Ugovora o najmu od dana 29. rujna 2019. proizlazi da je isti sklopljen između tuženika kao najmodavca i FC i MC kao najmoprimaca odnosno iz članka 1 stavak 1., 2. i 3. proizlazi da je najmodavac suvlasnik ½ dijelova nekretnine upisane kod Općinskog suda u Rijeci. Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, k. č. br. [katastarska čestica] livada od 787 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Sušak, koja odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], garaža, dvorište i kuća upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se u naravi radi o obiteljskoj kući na adresi u [adresa] te će najmoprimac FC koristiti na drugom katu obiteljske kuće sobu broj 1, a najmoprimac MC sobu broj 2 te oba najmoprimca imaju pravo zajedničkog korištenja na drugom katu kupaone, hodnika i balkona. Najmoprimci na prvom katu obiteljske kuće imaju pravo korištenja dnevnog boravka sa kuhinjom, blagovaonicom, hodnik, terasu i vjetrobran, a u prizemlju kuće imaju pravo korištenja djela garaže, WC- a gdje se nalazi perilica rublja i hodnik. Najmoprimci da su upoznati da je obiteljska kuća u suvlasništvu te da postoji mogućnost da i drugi suvlasnik iznajmi svoj dio.

8.3. Iz Ugovora o najmu stana od 20. kolovoza 2021. proizlazi da je isti sklopljen između tuženika kao najmodavca i RC, GC i ČC kao najmoprimaca odnosno iz članka 1 stavak 1., 2. i 3. proizlazi da je najmodavac suvlasnik ½ dijelova nekretnine upisane kod Općinskog suda u Rijeci. Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, k. č. br. [katastarska čestica] livada od 787 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- Sušak, koja odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], garaža, dvorište i kuća upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se u naravi radi o obiteljskoj kući na adresi u [adresa] te će najmoprimac RC koristiti na drugom katu obiteljske kuće sobu broj 1, najmoprimac GC sobu broj 2, a najmoprimac ČC kabinet - sobu te svi troje najmoprimaca imaju pravo zajedničkog korištenja na drugom katu kupaone, hodnika i balkona. Najmoprimci na prvom katu obiteljske kuće imaju pravo korištenja dnevnog boravka sa kuhinjom, blagovaonicom, hodnik, terasu i vjetrobran, a u prizemlju kuće imaju pravo korištenja WC-a gdje se nalazi perilica rublja, ulaz, dio hodnika i dio stubišta. Najmoprimci da su upoznati da je obiteljska kuća u suvlasništvu te da postoji mogućnost da i drugi suvlasnik iznajmi svoj dio.

8.4. Iz Ugovora o najmu stana od 21. rujna 2022. proizlazi da je isti sklopljen između tuženika kao najmodavca i RC, OC i ČC kao najmoprimaca odnosno iz članka 1 stavak 1., 2. i 3. proizlazi da je najmodavac suvlasnik ½ dijelova nekretnine upisane kod Općinskog suda u Rijeci. Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, k. č. br. [katastarska čestica] livada od 787 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- Sušak, koja odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], garaža, dvorište i kuća upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se u naravi radi o obiteljskoj kući na adresi u [adresa] te će najmoprimac RC koristiti na drugom katu obiteljske kuće sobu broj 1, najmoprimac ČC sobu broj 2, a najmoprimac BC kabinet - sobu te svi troje najmoprimaca imaju pravo zajedničkog korištenja na drugom katu kupaone, hodnika i balkona. Najmoprimci na prvom katu obiteljske kuće imaju pravo korištenja dnevnog boravka sa kuhinjom, blagovaonicom, hodnik, terasu i vjetrobran, a u prizemlju kuće imaju pravo korištenja WC-a gdje se nalazi perilica rublja, ulaz, dio hodnika i dio stubišta. Najmoprimci da su upoznati da je obiteljska kuća u suvlasništvu te da postoji mogućnost da i drugi suvlasnik iznajmi svoj dio.

8.5. Iz Ugovora o najmu stana od 02. srpnja 2020. proizlazi da je isti sklopljen između tuženika kao najmodavca i IC kao najmoprimca odnosno iz članka 1 stavak 1, 2 i 3 proizlazi da je najmodavac suvlasnik ½ dijelova nekretnine upisane kod Općinskog suda u Rijeci. Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, k. č. br. [katastarska čestica] livada od 787 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Sušak, koja odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], garaža, dvorište i kuća upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se u naravi radi o obiteljskoj kući na adresi u [adresa] te će najmoprimac ĐC koristiti na drugom katu obiteljske kuće sobu broj 1 i sobu broj 2 sa pripadajućim balkonom, kupaonu i hodnik, kao i da najmoprimac na prvom katu obiteljske kuće imaja pravo korištenja dnevnog boravka sa kuhinjom, blagovaonicom, hodnik, terasu i vjetrobran, a u prizemlju kuće ima pravo korištenja hodnika, djela garaže, WC-a gdje se nalazi perilica rublja i hodnik. Najmoprimac da je upoznat da je obiteljska kuća u suvlasništvu te da postoji mogućnost da i drugi suvlasnik iznajmi svoj dio. Najmoprimac da je upoznat da je obiteljska kuća u suvlasništvu te da postoji mogućnost da i drugi suvlasnik iznajmi svoj dio.

8.6. Stoga, stav je ovoga suda, a kako to proizlazi iz ugovora o najmu od dana 11. rujna 2018., da je tužiteljica sklapanjem citiranog ugovora prva odredila "koji je njen dio" te da je tuženik, a kako to proizlazi iz ugovora o najmu od dana 01.10.2018., 29.09.2019., 02.07.2020., 20.08.2021. te dana 21.09.2022. davao u najam preostali dio nekretnine odnosno "svoj" dio te da ni na koji način nije davao u najam cijelu nekretninu odnosno cijelu kuću, a niti dijelove koje je u najam dala tužiteljica ugovorom o najmu od 11. rujna 2018., a o čemu su iskazivali i saslušani svjedoci pa je tako svjedok ĐC naveo da je u predmetnu nekretninu došao preko tuženika i da mu je tuženik rekao da koristi točno određeni dio kuće i to 2 sobe na drugom katu te kuhinju i dnevni boravak na prvom katu, kao i da su počeli dolaziti 2019. godine, a završili 2022. i da mu je tuženik rekao da njegova sestra može doći u kuću, da mu je rekao da njegova sestra može doći bilo kada u svoj dio kuće, da njemu to nije smetalo jer je ogromna kuća i da su rekli da će o tome razgovarati ako do toga, svjedok TC naveo je da kada je bio u fazi traženja stana, a s obzirom da je sa tuženikom i prijatelj i kum te se s njime čuje na dnevnoj bazi, isti da mu je predložio da bude u toj kući dok si ne nađe stan, s time da je dogovor bio da ukoliko on ili sestra nađu najmoprimca da ću on morati izaći iz te kuće, kao i da je u kući boravio cca 2 mjeseca te da mu tuženik nije naplatio to stanovanje jer su prijatelji iako je on želio platiti i da mu je tuženik rekao da koristi jednu sobu gdje će prespavati te kupaonicu i kuhinju po potrebi, svjedok BC navela je da joj je g. CCT, odnosno tuženik objasnio o čemu se radi, da je kuća u suvlasništvu te im je rekao koje dijelove kuće mogu koristiti, međutim da je to definirano i ugovorom o najmu, dok je svjedok ŠA, koju je predložila tužiteljica, navela da je njezin sin određeno vrijeme tražio smještaj te da je u razgovoru sa tužiteljicom došla do njezine ponude da mu ona može iznajmiti dio kuće za neki manji iznos, s time da će on održavati okućnicu i pokositi što je potrebno te da je to bilo negdje prije pet i pol godina. Kada se njezin sin useljavao da su bili smo na licu mjesta on, ona, tužiteljica, tuženik i njegova supruga te da je tužiteljica njenom sinu pokazala koju sobu će koristiti i dnevni boravak, kuhinju i kupaonu, kao i da je plaćanje najma bilo dogovoreno samo sa tužiteljicom i da je tužiteljica odredila koji dio kuće će njezin sin koristiti.

9. Nadalje, odredbom članka 161 stavak 1 ZV-a, propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom članka 162 stavak 1 istoga ZV-a propisano da da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

9.1. Naime, ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz tuženik u dijelu u kojem je naveo da je tužiteljica nakon ostavinske rasprave u srpnju 2016. dobila Master ključ, šifru od alarm, a što se tiče tih jednih vrata u kući to da su klizna vrata te da ih je on zaključao jer su bili studenti u kući, a u tim prostorijama da su se nalazile neke vrijedne stvari i da nije želio da najmoprimci ulaze u te prostore. Također, da je o svom trošku napravio ključ od tih kliznih vrata i da je rekao tužiteljici da slobodno napravi taj isti ključ međutim kad je ista rekla da želi da se ta vrata otključaju da je on to napravio i da su ta vrata od 2019. otključana te navodi da ta vrata nisu bila cijelo vrijeme zaključana već samo kad su bili ti prvi studenti te da su kasnije ta vrata bila otključana i da ta klizna vrata ne sprječavaju da se uđe u ostali dio kuće, budući je i svjedok OC navela da su u kući njih tri studentice i prvi dan da je došla tužiteljica i rekla da ne može ući u kuću, da nema ključ i da nije u posjedu, a drugi dan da je ona čula korake u boravku, otvorila vrata i vidjela tužiteljicu i dva policajca kako pričaju na stubištu ispred dnevnog boravka te da je dala ugovor o najmu i potvrdu o prebivalištu, kao i da je tužiteljica drugi dan morala otvoriti kapiju i dvoja vrata da bi ušla u kuću jer to se bez ključa ne može otvoriti, a posebice jer je i sama tužiteljica u svom iskazu navela da ima jedan ključ s kojim je mogla otvoriti vanjska vrat, zatim ulazna vrata od kuće i još nekih drugih prostorija u kući. Međutim ono što nije mogla otvoriti da su dvije sobe u prizemlju te ukoliko se ne može proći kroz ta dvoja vrata ne može se niti u kuhinju niti u dnevni boravak te da od kada je otključano prizemlje i od kada može ući u njega da ne zna, a iz čega prema stavu ovoga suda evidentno proizlazi da tuženik nije tužiteljici oduzeo suposjed predmetne nekretnine te da je tužiteljica u suposjedu iste.

9.2. Što se tiče navoda tužiteljice iz podneska od dana 14. travnja 2025., valja navesti da u predmetnom spisu nema dokaza da bi tuženik promijenio bravu na ulaznim vratima u predmetnu nekretninu, niti je to utvrđeno pravomoćnom odlukom suda, a niti na neki drugi način. Iz zapisnika ovoga suda posl.br. Ovr-887/21 od 5.03.2025. proizlazi da se portun od predmetne kuće i okućnice nije mogao otvoriti, međutim nema dokaza da je to krivnja tuženika odnosno da bi tuženik promijenio bravu kako to navodi tužiteljica.

10. Slijedom svega navedenog valjalo je u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao u točki I. izreke presude.

11. Podredno valja navesti da je stav ovoga suda da se u konkretnom slučaju primjenjuje trogodišnji zastarni rok iz članka 230 ZOO-a, slijedom čega bi potraživanje tužiteljice u razdoblju od 11. studenog 2018. do 11. rujna 2019., bilo u zastari s obzirom da je tužba podnesena dana 26. rujna 2022.

12. Što se tiče same preinake tužbe kojoj se tuženik protivio, a koju preinaku je tužiteljica napravila u podnesku od dana 14. travnja 2025., valja navesti da je ista učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka, međutim stav je ovoga suda da je ista dozvoljena u smislu odredbe članka 190 stavak 2 ZPP-a s obzirom da je tužiteljica tek nakon građevinskog vještačenja mogla postaviti konačni tužbeni zahtjev u odnosu na isplatu, a pored navedenog preinaka je svrsishodna u smislu odredbe članka 190 stavak 3 ZPP-a za konačno rješenje odnosa među parničnim strankama, slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

13. Također, valja navesti da sud nije posebno cijenio iskaze svjedoka JC, VC, EC, LC, KC, HC, AC, CCT i PC i to iz razloga što navedeni svjedoci ili nisu imali saznanja o konkretnim stvarima ili njihove iskaze sud nije smatrao odlučnim za razrješenje ove pravne stvari.

14.1. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, a svezi s odredbom članka 155. istog Zakona. Trošak tuženika sastoji se troška sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 eura (T.br. 7 t.1 Tarife), zastupanja po odvjetniku na osam ročišta u iznosu od 1.000,00 eura za svako (T.br.9.t.1. i t.7 Tarife), sastavljanja jednog podneska u iznosu od 1.000,00 eura (T.br.8 t.1 Tarife), PDV-a u iznosu od 2.500,00 eura, dakle sveukupno je tuženiku dosuđen trošak u iznosu od 12.500,00 eura.

14.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Rijeci, 31. srpnja 2025.

S u d a c

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od datuma primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika