REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

P 291/2023-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari tužiteljice ŠĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, protiv I. tuženice JĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i kao nasljednica iza AĐ, Š, J, II. tuženice PĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], (u zemljišnim knjigama upisana i kao: CĐ, pok. UĐ, [adresa]), i III. tuženika HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Igor Šarunić, odvjetnik u Rijeci, Đure Šporera 8, radi utvrđenja prava vlasništva te po protutužbi I. tuženice- protutužiteljice JĐ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i II. tuženice-protutužiteljice PĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Igor Šarunić, odvjetnik u Rijeci, Đure Šporera 8, protiv tužiteljice-protutuženice ŠĐ rođ. A, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, radi predaje u posjed, nakon glavne rasprave zaključene 30. lipnja 2025. u prisutnosti tužiteljice-protutuženice i njezinog punomoćnika te II. tuženice- protutužiteljice PĐ i III. tuženika HĐ te njihovog punomoćnika, 31. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima I. tuženice JĐ i II. tuženice PĐ rođ. JĐ nekretnine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te su I. tuženica JĐ i II. tuženica PĐ rođ. JĐ dužne trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, na njihovim suvlasničkim dijelovima na navedenoj nekretnini, izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice, u cijelosti, a koju uknjižbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u površini 35 m², koji je označen žutom bojom i omeđen točkama B – C – E na geodetsko situacijskom nacrtu – elaborat br.: 20-B/23 iz listopada 2024., sastavljenom po mr. sc. Slobodanu Đekiću u cijelosti, te je III. tuženik HĐ dužan trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši cijepanje nekretnine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u skladu sa situacijskim nacrtom – elaborat br.: 20-B/23 iz listopada 2024., a koji je sastavni dio ove presude, i formiranje nove katastarske čestice, te da se na novoosnovanoj katastarskoj čestici izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice, u cijelosti, a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu.

III. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica zahtijeva u odnosu na I. tuženicu JĐ i II. tuženicu PĐ da je stekla pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu AĐ, fu Š, [adresa], čije da su nasljednice I. tuženica JĐ i II. tuženica PĐ na nekretnini k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 28/56 dijela, te da su naprijed navedene tuženice dužne trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, na suvlasničkom dijelu AĐ predmetne nekretnine, izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice, u cijelosti, a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu.

IV. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tužiteljici–protutuženici da I. tuženici-protutužiteljici JĐ i II. tuženici-protutužiteljici DĐ preda u posjed k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slobodnu od stvari u roku 15 dana.“.

V. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade troškove postupka isplatom

3.143,46 eura (tri tisuće sto četrdeset tri eura i četrdeset šest centi) u roku 15 dana.

VI. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Pravni prednik tužiteljice OĐ je podnio tužbu protiv I. tuženice JĐ i II. tuženice PĐ, ujedno i kao nasljednica iza pok. AĐ Š, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te protiv III. tuženika HĐ radi utvrđenja prava vlasništva dijela k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini oko 100 m2, označen na skici roza bojom, koji zahtjev će precizirati po provođenju uviđaja i izrade skice izmjere, te radi trpljenja cijepanja nekretnine i formiranja nove katastarske čestice i upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

1. 1. U tužbi je naveo da su na nekretnini k. č. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženi kao suvlasnici AĐ, Š, J, čiji su nasljednici I. tuženica JĐ, i II. tuženica PĐ, u 28/56 dijela, a koje ujedno dolaze upisane kao suvlasnice te nekretnine u preostalom dijelu. III. tuženik HĐ uknjižen je kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] pašnjak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. Stvarno stanje ne odgovara zemljišnoknjižnom stanju. Sam i preko svojih pravnih prednika, nalazi se preko 40 godina u neprekinutom i nesmetanom posjedu dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je pobliže prikazano na skici iscrtano roza bojom, te nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženici su u odgovoru na tužbu osporili tužbu i tužbene zahtjeve kao neosnovane. Nesporno je da dolaze upisani u zemljišnoj knjizi kao vlasnici utuženih nekretnina kako se to navodi u tužbi, međutim, I. i II. tuženice osporavaju da bi bile nasljednice pok. AĐ fu Š, J. Osporili su da bi pravni prednik tužiteljice bio u samostalnom i kvalificiranom posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] i cijele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], budući da se on služi s k. č. [katastarska čestica] samo za pristup do svoje k. č. [katastarska čestica], a što mu III. tuženik HĐ ne osporava. Nije sporno da tužitelj drži u posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali taj je posjed u cijelosti prekaristički, jer je u posjed uveden od strane ranijeg posjednika te nekretnine i to prednika II. tuženice PĐ pok. ĐĐ, i to na zamolbu. Tužitelj je u to vrijeme gradio kuću na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te mu je bilo potrebno više prostora, no što je imao na svojoj nekretnini zahvaćenoj građevinskim radovima. Tada, se, nakon što je dobio odobrenje od prednika II. tuženice PĐ, počeo služiti k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je na njoj imao baraku u kojoj je držao razni građevinski alat. S vremenom je na toj nekretnini počeo držati životinje. Njima to nije bilo sporno jer je tužitelj prije ulaska u posjed te nekretnine tražio i dobio odobrenje za to. Prije nego što je tužitelj počeo vršiti nesamostalan posjed k. č. [katastarska čestica], ona je u odnosu na njegovu k. č. [katastarska čestica] bila ograđena zidom te je činila jednu cjelinu s k. č. [katastarska čestica] također u vlasništvu I. tuženice JĐ i II. tuženice PĐ. Tužiteljeva nekretnina je i terenski denivelirana u odnosu na k. č. [katastarska čestica]. Dakle, tužitelj nije samostalni posjednik, već prekaristički na zamolbu do opoziva, a na temelju takvog posjeda se ne mogu ispuniti pretpostavke za stjecanje pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj u tužbi ni ne tvrdi da je bar pošteni posjednik, nego samo da se nalazi u neprekinutom i nesmetanom posjedu.

3. I. tuženica JĐ i II. tuženica PĐ, kao protutužiteljice su podnijele protutužbu protiv pravnog prednika tužiteljice, kao protutuženika radi predaje u posjed k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slobodne od stvari.

3. 1. U zemljišnoj knjizi dolaze upisane kao suvlasnice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj se nalazi u njenom posjedu na temelju odobrenja prednika II. tuženice PĐ pok. ĐĐ. Iako mu je poznato da je nekretnina u njihovom stvarnom vlasništvo, što potvrđuju upisi u zemljišnoj knjizi i posjedovnom listu, neovisno o tome podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva te nekretnine, čime krši dano odobrenje za korištenje nekretnine do opoziva. Time su se stekle pretpostavke za opoziv daljnjeg korištenja.

4. Pravni prednik tužiteljice je u odgovoru na protutužbu osporio navode iz odgovora na tužbu i protutužbe, kao i protutužbeni zahtjev kao neosnovane. Osporio je da ne bi bio samostalni posjednik, već prekaristički iz razloga što su utužene nekretnine njegovo izvanknjižno vlasništvo, a ranije njegovih pravnih prednika. Savjesnost, odnosno poštenje posjeda se presumira, pa protivno navodima tuženika, nije bilo potrebe da to posebno ističe. Onaj koji smatra drugačije to mora i dokazivati. Kako se radi o nekretninama u njegovom izvanknjižnom vlasništvu to tuženice- protutužiteljice JĐ i PĐ ni ne mogu opozivati korištenje nečega što u stvarnosti nije njihovo.

5. Pravni prednik tužiteljice OĐ preminuo je u tijeku postupka. Tužiteljica ŠĐ preuzela je postupak iza tužitelja-protutuženika OĐ čim je postupak nastavljen, sve kako je to utvrđeno pravomoćnim rješenjem ovog suda posl. br. P 620/2021-13 od 14. ožujka 2023.

6. Tužiteljica-protutuženica je u podnesku od 3. prosinca 2024., po dostavi skice vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, uskladila t. II. tužbenog zahtjeva s utvrđenjima vještaka na način da predlaže da se utvrdi vlasnicom dijela k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u površini od 35 m², označenog žutom bojom i omeđeno točkama B – C

– E na geodetsko situacijskom nacrtu – Elaborat br.: 20-B/23 iz listopada 2024., sastavljenom po mr. sc. Slobodanu Đekiću, u cijelosti, te je III. tuženik HĐ, dužan trpjeti da se na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši cijepanje navedene i formiranje nove katastarske čestice, te da se na novoosnovanoj katastarskoj čestici izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice, u cijelosti, a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu.

7. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige (str. 5-8), skica (str. 4), izvodi iz Geoportala (str. 19-20), povijest promjene na katastarskim česticama (str. 21-22), rješenje o nasljeđivanju iza pok. BĐ od 14. travnja 2022. (str. 38-40), darovni ugovor od 23. studenog 2001. (str. 54), porezno rješenje od 17. prosinca 2001. (str. 55), rješenje od 11. lipnja 2002. (str. 56), rješenje od 7. srpnja 2010. (str. 47-50), ugovor o darovanju od 20. kolovoza 2020. (str. 60-62), skica – urbanistička situacija (str. 63), povijesni zemljišnoknjižni izvadak (str. 64), rješenje o izvedenom stanju (str. 68-70), nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka (str. 72-80), očitovanja vještaka (str. 103-107, 168-171) te dopuna nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka (str. 127-131). Pored toga proveden je uviđaj na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića (str. 51-52), saslušani su svjedoci IĐ, RĐ, ŽĐ, MĐ, ĆĐ, NĐ, KĐ, VĐ, ZĐ, LĐ, GĐ i SĐ (str. 111-120, 141-144,162-164) te tužiteljica-protutuženica, II. tuženica- protutužiteljica PĐ te III. tuženik HĐ (str. 181-188).

8. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan. Protutužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet tužbe su zahtjevi tužiteljice da je stekla pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 35 m² označeno žutom bojom i omeđeno točkama B – C – E na geodetskom situacijskom nacrtu iz listopada 2024. vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, putem dosjelosti.

10. Između stranaka nije sporno da u zemljišnoj knjizi nekretnina k. č. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana kao suvlasništvo AĐ, [adresa] u 28/56 dijela, I. tuženice JĐ u 8/56 dijela, II. tuženice PĐ u 20/56 dijela.

10 .1. I. tuženica-protutužiteljica JĐ je majka II. tuženice PĐ te joj ugovorom o darovanju od 20. kolovoza 2020. darovala nekretnine, između ostalog, k. č. [katastarska čestica] k. [adresa] u 15/56 dijela. Ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Aleksandre Micelli pod br. OV-2669/2020 od 20. kolovoza 2020. Međutim, do dana pokretanja ovog postupka (14. kolovoza 2021.) navedeni ugovor nije proveden u zemljišnoj knjizi.

11. Kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] pašnjak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan je III. tuženik HĐ u cijelosti, na temelju darovnog ugovora kojeg je sklopio s EĐ, kao darovateljem, **.**.2001., za što je podmirio i porez na promet nekretnina u skladu s poreznim rješenjem od 17. prosinca 2001. On dolazi upisan u katastru kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je vidljivo iz rješenja Područnog ureda za katastar Pazin od 11. lipnja 2002. U svrhu dokazivanja da bi bio vlasnik navedene čestice pozvao se i na proveden upravni postupak nepotpunog izvlaštenja te nekretnine prema rješenju Ureda državne uprave u Istarskoj županiji od 7. srpnja 2010. u širini jednog metra radi polaganja i održavanja cijevi otpadnih voda na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist IVS- Istarskog vodozaštitnog sustava d. o. o.. Međutim, navedena činjenica nije od važnosti za ovaj postupak, tim više što III. tuženik HĐ ne navodi da bi predmetna služnost zahvaćala spornu površinu. Predmet ovog postupka je manji dio površine k. č. [katastarska čestica] pašnjak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (35 m2 po izmjeri vještaka u ovom postupku), te je samo navedena površina predmeta raspravljanja u ovom postupku. Tužiteljica ni ne spori pravo vlasništva III. tuženiku HĐ u odnosu na preostalu površinu predmetne čestice.

12. Nije sporno da se tužiteljica-protutuženica nalazi u posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ranije njezin svekar ČĐ i suprug OĐ, međutim sporno je da li njihov posjed bio samostalan i pošten s obzirom na iznijete navode tuženika da su se tužiteljica-protutuženica odnosno njezini pravni prednici nalazili u posjedu tih nekretnina do opoziva. Sporno je da li se tužiteljica, a ranije njezini pravni prednici, nalaze u posjedu prijepornog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te ako i da, kvaliteta tog posjeda. Time je sporno i da li su se u korist tužiteljice-protutuženice odnosno ranije njezinih pravnih prednika ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva spornih nekretnina dosjelošću.

13. Prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin od 6. kolovoza 2021. o povijesti promjena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se od osnutka katastarskog operata 1952. za k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica] nalazila upisana u posjedovnom listu 166 na ime posjednika FĐ pok. P iz [adresa]. Prilikom rješavanja predmeta br. IP 21/1969 u posjedovnom listu 166 brisan je posjednik FĐ i upisan ĐĐ pok. Petra, [adresa]. Prilikom rješavanja predmeta br. 90/1989 na temelju ostavine posl. br. O 62/1988-6, prenumeriran je posjedovni list u 187 te je brisan posjednik ĐĐ i upisani su posjednici: I. tuženica-protutužiteljica JĐ, i II. tuženica-protutužiteljica PĐ. One i danas dolaze upisane kao posjednice predmetne nekretnine, sada svaka u 1/2 dijela. U posjedovnom listu 601 k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana kao posjed TĐ, [adresa] u 1/1 dijela.

14. Na urbanističkoj situaciji od 6. veljače 1976. (str. 63 spisa) prikazana je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te položaj stambene zgrade, a između stranaka nije sporno da se radi o nekretnini na kojoj je pravni prednik tužiteljice ČĐ sagradio kuću, koja je sada u njezinom vlasništvu i koja nije predmet spora između stranaka.

15. Na temelju uviđaja i mjerničnog vještačenja mr. sc. Slobodana Đekića, koje je u cijelosti ocijenjeno objektivnim i jasnim, te kopije katastarskog plana, ortofoto snimke i posjedovnog lista, utvrđeno je da se k. č. [katastarska čestica] nalazi sjeverno iznad k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. K. č. [katastarska čestica] je s južne strane omeđena podzidom, istočna strana je definirana djelomičnim suhozidom, sjeverna strana vidljivim suhozidom, a zapadna međa je podzid prema k. č. [katastarska čestica]. Na istoj se nalaze dvije gospodarske zgrade i jedna nadstrešnica. Od južne međe pravolinijski povučen je dio žičane ograde koji se potom lomi prema pristupnom putu. Na spornoj površini k. č. [katastarska čestica] zasađena su stabla jabuke, oraha i dunje te vinova loza. Tužiteljica je pokazala površinu na terenu, za koju je navela da je također predmetom spora, i to dijelom na k. č. [katastarska čestica], te s istočne strane žičane ograde na dijelu k. č. [katastarska čestica]. Visinska razlika između k. č. [katastarska čestica] te 1601/5 iznosi oko 0,80 metara do jedan metar, i to radi konfiguracije terena jer se predmetne čestice nalaze na vrhu padine. Na spornoj površini k. č. [katastarska čestica] zasađena su stabla oraha i jele.

16. Vještak mr. sc. Slobodan Đekić je u skladu s utvrđenjima s uviđaja izradio pisani nalaz i mišljenje sa skicom od 13. listopada 2023., ispravljenog i dopunjenog u očitovanju od 6. ožujka 2024. na kojoj je identificirao i opisao predmetne nekretnine. K. č. [katastarska čestica] upisana je u posjedovnom listu 187 k. o. [katastarska općina], po kulturi šuma površine 845 m2. U naravi predmetna čestica je voćnjak na kojem se nalaze dva gospodarska objekta i nadstrešnice te služi kao dvorište susjednoj jugozapadnoj čestici 1606/4. K. č. [katastarska čestica] po kulturi upisana je kao pašnjak površine 1881 m2. U naravi čestica je uređena površina koja na sjevernom dijelu ima održavana stabla hrasta, te na jugozapadnom dijelu je glavni pristupni put od asfalta. Od njega se odvajaju dva manja pristupa u sjeveroistoku do objekta na k. č. [katastarska čestica]. Preostala površina je košena i održavana kao dvorište. Terenskim snimanjem šireg područja i numeričkom obradom podataka uz korištenje ranije skice mjerenja definirane su međne točke na terenu A – B – C. Međna točka A predstavlja među između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. U naravi definirana je kao vrh podzida i suhozida. Međna točka B definirana među između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. U naravi je spoj žičane ograde i podzida. Linija točaka A i B definira među između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] koja je određena podzidom i živom ogradom. Međna točka C definirana je krajem žičane ograde između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] i presjeka paralelne linije s žičanom ogradom od međne točke B na rubu puta. Površina između žičane ograde i međne linije B i C iznosi 42 m2. U nadopuni geodetskog situacijskog nacrta ucrtana su stabla oraha i jele. Nalazu i mišljenju priložio je skicu premjeravanja izrađenu 4. travnja 2022. za potrebe parcelacije zemljišta (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

17. U podnesku od 16. travnja 2025. vještak mr. sc. Slobodan Đekić se očitovao na primjedbe tuženika-proutužitelja. Naveo je da su u nadopuni nalaza i mišljenja nakon terenskog očevida održanog 25. rujna 2024. izrađena skica 1 po zahtjevu tužiteljice i skica 2 po zahtjevu tuženika. U skici 2 navedena su sva tražena i dogovorena odmjeravanja između točaka u odnosu na geodetski situacijski nacrt. Odmjerenja prikazana između točaka A, B, B1, C, C1 i D preuzeta su nakon terenske obrade snimljenih podataka u Acad-u. Udaljenost između točaka D-C1 iznosi 14,16 metara, a između točaka C1-C iznosi 2,22 metar. Izmjerena i prikazana udaljenost je stvarna udaljenost između označenih točaka. Skica premjeravanja br. 179 iz 2002. je sastavni dio geodetskog elaborata i smatra se pomoćnim podatkom katastarskog operata za buduće geodetske radove. Napomenuo je da je svaka izmjera problematična radi grafičkog mjerila 1:2880 te u tom smislu nema dovoljnu točnosti za današnje potrebe. U periodu od 20 godina mijenjala se zakonska regulativa i način mjerenja. Grafička izmjera je iz analognog oblika prevedena u digitalni oblik metodom od digitalizacije, vektorizacije, homogenizacije do stvarne izmjere. Tadašnjim propisima i načinom rada nova građevinska parcela bila je definirana međnim točkama i numeričkim izračunanom površinom, a preostala površina matične čestice do upisane površine računala se po pravilima struke dopunom uz poštovanje površinskog kriterija, položaja i oblika matične čestice. Tadašnjim terenskim snimanjem u lokalnom kordinantnom sistemu navedene detaljne točke 53 i 54 nisu snimljene na terenu već su bile računane kao točke na pravcu između detaljnih točaka 13 i 14 koje su na terenu bile točke ispod suhozida. Iste su računane na osnovu odmjerenja s kopije katastarskog plana i s grafičkom udaljenošću 15 metara. To znači da su se kopije katastarskog plana mjerilo 1:2880 održavale prilagodbom mjernih podataka, metodom uklop i dozvoljenog odstupanja za grafičku izmjeru. Uklop snimljenog detalja i skice 179 na kopiju katastarskog plana 1:2880 potvrđuje među između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Objekti identificirani po vještaku na spornoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su u skladu s pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju Grada Pazina, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo od 11. prosinca 2013. ozakonjeni i to kao završena slobodnostojeća pomoćna zgrada – drvarnica, pravokutnog tlocrta, dimenzija oko 4,25 metara x 5,10 metara, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sjeveroistočno od postojeće stambene zgrade, te završena slobodno stojeća pomoćna zgrada – spremište, pravokutnog tlocrta, dimenzija oko 4,30 metara x 3,30 metara, katnosti prizemlja, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sjeveroistočno od postojeće stambene građevine. Postupak je proveden na zahtjev pravnog prednika tužiteljice- protutuženice OĐ. U postupku je između ostalog utvrđeno da su opisane pomoćne zgrade izgrađene na slobodnostojeći načina, a koriste se kao drvarnica i spremište u funkciji osnovne postojeće stambene zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju rješenja broj: UP/I-12-48/1-1976 od 9. ožujka 1976. Vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na čestici na kojoj se nalaze opisani ozakonjeni objekti kao i vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednim česticama koje neposredno graniče pozvani su na uvid u spis radi izjašnjenja pozivom od 18. listopada 2013., koji im je dostavljen javnom objavom na oglasnoj ploči upravnog tijela. Nitko se nije odazvao pozivu za uvid u spis.

19. Na okolnosti posjeda predmetnih nekretnina saslušani su svjedoci IĐ, RĐ, ŽĐ, MĐ, ĆĐ, NĐ, KĐ, VĐ, ZĐ, LĐ, GĐ i SĐ te tužiteljica II. tuženica PĐ te III. tuženik HĐ.

20. Svjedok IĐ je iskazao da k. č. [katastarska čestica] koristi tužiteljica, a prije je to koristio njen svekar ČĐ. ČĐ je to počeo koristiti kada je počeo zidati kuću, negdje krajem 1970. -ih. Vidio ga je kako čisti spornu nekretninu i nekretninu gdje je zidao kuću prije nego što je počeo zidati. Štalicu na k. č. [katastarska čestica] je sagradio pok. ČĐ. On je zasadio i voćke. Ne zna kada je to točno bilo. Ne zna kako je ČĐ stekao k. č. [katastarska čestica]. Vidio bi ga kada bi prolazio na posao. Prije je često prolazio pješke uz te nekretnine kada bi odlazio na posao poprijeko. Od 1990-ih više ne prolazi tamo pješke Prije nego što je pok. ČĐ tamo počeo čistiti bila je šikara. Otkad pamti sporna čestica izgleda isto po pitanju zidova. Nije čuo do sada da bi bilo kakvog spora ili svađe glede te nekretnine. U odnosu na drugu sporno površinu koju je tužiteljica pokazala uz ogradu na terenu nije znao reći ništa. Nije čuo ranije da bi bilo spora vezano za granice između predmetnih parcela. Za ŠL iz Tervisa nije čuo.

21. Svjedok GĐ je iskazao da je nekretnine koje je tužiteljica pokazala prilikom uviđaja koristio pok. ČĐ. Na zamolbu ČĐ, vozio mu je kako je stigao ciglu iz Pule za potrebe zidanja u [adresa] negdje 1976.-1977. Negdje tada on je počeo zidati kuću. Ciglu je iskrcao s kamiona gdje je sada kuća te na dijelu gdje se nalazi pomoćni objekt (gospodarski objekt do sadašnje kuće). Kada je vozio ciglu tamo je sve bilo zarašteno u kupine. To je sve očistio ČĐ. Računao je da je sve oko kuće ta "okolica" njegova. ČĐ je najprije zidao objekt (gospodarski objekt) i to na sjeverozapadnom dijelu čestice u kojem je u početku i boravio, a kasnije je počeo zidati objekt (sadašnju kuću). Nije vidio da bi ĐĐ pomogao zidati ČĐ gospodarski objekt na predmetnoj čestici. Kasnije, u zidanju kuće su mu pomogli ĐĐ (otac od II. tuženice PĐ), JL i još jedan ČĐ. Misli da su stabla jele i oraha sađena u vrijeme kada je dovozio ciglu. Vidio je ČĐ kako sadi nešto oko kuće, ali ne zna što točno. Dok je gradio ČĐ je dolazio u [adresa] cijelo vrijeme, a kasnije je tamo i živio. U to vrijeme je stanovao u [adresa]. ČĐ je imao koze, koje je držao u „dvoriću“ (štali) s desne strane kuće gledajući od puta. Bio je na tim parcelama kada se zidala kuća jer i s lijeve i desne strane od predmetnih nekretnina ima svoje parcele, do kojih dolazi po putu. Taj put je išao lijevo od kuće od ČĐ gledajući s glavne ceste. Misli da je ČĐ stekao te nekretnine od njegovih starijih. Ne zna tko je posadio voćke, nije to pratio. Na predmetnoj parceli uz kuću vidio bi samo ČĐ, drugog nikog nije viđao. S time da je uvijek prolazio na traktoru, odnosno ne bi prolazio pješke, pa bi samo to usput vidio. Misli da ga je vidio kako tamo grabi i sadi nešto. U blizini ima i svoju radionu iz koje može vidjeti predmetne parcele. Po smrti ČĐ to su nastavili koristiti njegov sin OĐ i nevjesta, ovdje tužiteljica, njih je vidio često da su dolazili, primjerice u vrt za vikend. Nije vidio kada je postavljena ograda, samo je čuo da ju je postavio III. tuženik HĐ. Površinu na mjestu gdje je postavljena ograda vidio je da su to najviše koristili ČĐ te njegov sin i nevjesta, s time da nije mogao reći da li su oni koristili metar više ili manje u odnosu na postavljenu ogradu. Razgovarao bi s ČĐ kada bi prolazio. On mu nikad nije rekao da bi mu netko branio da koristi predmetne nekretnine. Na parceli gdje je sada kuća tuženika prije je bio vlasnik AL, to je bio brat od majke PĐ. Parcela lijevo od ograde gledajući od puta prema mojim parcelama je od njegovog šogora PL, ali ne zna točno dokle ide ta njegova parcela.

22. Svjedok KĐ je iskazao da je pok. supruge tužiteljice OĐ bio njegov bratić u prvom koljenu, dok mu je pok. ČĐ bio stric. ČĐ je u mirovini boravio u [adresa], prije toga je tamo dolazio počevši od 1975., 1976. Sagradio je štalicu na spornoj parceli prije nego što je napravio temelje za kuću. Temelje je počeo pripremati negdje 1979., 1980. Zasadio je i red jabuka na spornoj parceli. Poznato mu je da je ČĐ naslijedio parcelu, gdje se sada nalazi kuća, iza svojih prednika. Držao je da je njegovo gdje je štalica i voćnjak. Kad je 1983. htio raditi priključak za struju prvi stup trebao je doći na spornu parcelu k. č. [katastarska čestica]. Za tu parcelu je mislio da ju je ČĐ dobio da je obrađuje od obitelji ĐĐ, ali mu je on tada rekao da ju je on bio kupio od obitelji ĐĐ, koju su zvali C. Nije mu rekao kada ju je točno kupio. Mislio je da ČĐ samo obrađuje predmetnu parcelu jer je mislio da je čitav kompleks od obitelji C. Tada su već na toj parceli bile zasađene voćke po njegovoj procjeni starosti 5-6 godina. U konačnici je odustao od ideje za postavljanje stupova za struju na navedeni način, za to se nije obraćao obitelji ĐĐ. Nije čuo da bi bilo nekih sporova vezano za tu parcelu. Sadašnji put koji ide uz ogradu ne odgovara širini ranije postojećeg puta prije postavljanja ograde. Ranije je taj pristupni put bio širi. Tu ogradu je prvi put vidio prošli tjedan. Put su koristili i KĐ, ČĐ, obitelji ĐĐ i U jer su imali zemlju u okolici kuće ČĐ. Parcela s lijeve strane puta bila je od pok. CL, sada od PL, a s desne strane puta bila je od UL. Put je prije prema kući ČĐ išao ravno, a ne dijagonalno kako je sada postavljena žica na terenu. Rođen je u selu [adresa], a kasnije je sagradio kuću u [adresa] udaljenosti oko 250 metara od predmetnih. Kod predmetnih nekretnina znao je proći desetak puta godišnje. Predzadnji put bio je kod predmetnih nekretnina kada je išao kod III. tuženice PĐ prije četiri-pet godina. U kući ČĐ bio je zadnji put pred 10-15 godina.

23. Svjedokinja MĐ je iskazala da predmetne nekretnine koristi njezina sestra, ovdje tužiteljica, od udaje za Darka Brajkovića 1990.-tih godina. Odlazila je kod njih u posjete te bi tada znali obilaziti okućnicu. U štalici na predmetnoj nekretnini jedno vrijeme imali su životinje i to koze. Kada je tamo bila prvi puta 1990.- ih godina voćke su već bile od ranije zasađene. U to vrijeme su već davale plod. Voćke je zasadio otac od OĐ, ČĐ, kojeg je poznavala. Ne sjeća se da je tamo u to vrijeme bio vrt. Već onda su bile štalice i nadstrešnica, te uz kuću mala zgrada koja se koristila kao spremište. Misli da je spomenute objekte sagradio OĐ. Žičanu ogradu postavili su susjedi. Često je odlazila u posjete kod sestre. Misli da su to oni koristili jer su bili u posjedu toga. Nije čula da bi bilo kakvih sporova ili svađa glede tih nekretnina, do ovog spora. Nikad nikog drugog osim tužiteljice i njezine obitelji nije vidjela da bi nešto radio na tim nekretninama. Tužiteljica živi u [adresa], ali svaki dan odlazi u Brajkoviće. I dok je njezin suprug bio živ živjeli su u [adresa], ali su skoro svaki dan odlazili u Brajkoviće. Ona je to naslijedila iza pokojnog supruga. Njezin suprug je te nekretnine dobio u nasljedstvo iza oca ČĐ. ČĐ je te nekretnine bio kupio od susjeda, oca tuženika. Osim koza možda su još imali psa, drugih životinja se ne sjeća da bi držali. Nakon 2002. dolazila bi kod tužiteljice u posjete oko 5-6 puta godišnje. Desno od žičane ograde je od sestre, na način da je žičana ograda postavljena malo uvučeno od njihovog. Ranije kada su dolazili znali su parkirat uz orah, i držali su da su tada parkirali na sestrinom. U nastavku toga s desne strane je parcela od tuženika. Sve s lijeve strane ograde smatra da je od tužiteljice. Pamti da je ulaz na štalici bio nekad kao i danas. ČĐ je živio u kući u [adresa] uz predmetne parcele.

24. Svjedokinja NĐ, sestra tužiteljice je iskazala da spornu nekretninu koja se nalazi s desne strane kuće tužiteljice gledajući s ceste sada koristi njena sestra, prije su to koristili zajedno ona i njezin pok. muž OĐ, kao i njegov pok. otac kojeg su zvali H. Pamti da su oni tamo obrađivali vrt, imali voćke, a u štalici su držali koze. Ogradu na spornoj drugoj parceli postavio je susjed tužiteljice. Kada je prvi puta došla nakon što je ograda postavljena nije znala iz prve kako ući s autom kod tužiteljice. Prije je to sve bilo otvoreno. Ograda je postavljena na parceli od susjeda i to misli da je nekom greškom jer je postavljena preusko, odnosno prije dok nije bilo ograde je bio širi prolaz, lakše se prolazilo. Sada jedva prođe s autom. Nije obraćala pažnju, pa ne zna koliko je bio širi prolaz prije. S lijeve strane ograde koristi tužiteljica, a s desne strane ograde koriste susjedi. Prvi put je bila na predmetnim nekretninama negdje u vrijeme njezine udaje za OĐ, krajem 1980-ih ili početkom 1990-ih. D H je živio tamo u vrijeme kad je prvi put bila tamo. Tada su već bile zasađene voćke i izgrađena štalica. Nije nikog drugog vidjela da bi tamo nešto drugo radio izuzev tužiteljice-protutuženice. Nije čula da je bilo neke svađe oko predmetnih nekretnina. Čula je da je barba H sagradio spomenutu štalicu i posadio voćke. On je te nekretnine kupio od susjeda koji je bio vlasnik te parcele. O spomenutoj kupoprodaji čula je od OĐ i ŠĐ, te možda od barba O. Od 2002. dolazila je u [adresa] oko pet-šest puta godišnje, nekad možda i više.

25. Svjedokinja VĐ je iskazala da je negdje 1990 prvi put bila u [adresa] te da je otada često odlazila kod tužiteljice, njezinog supruga OĐ te barba O (ČĐ). To je iz razloga što je dobra prijateljica s tužiteljicom te su i kumovi. Znali su se družiti i s tuženicima. Bili su u dobrim odnosima do ovoga. Kada je počela dolaziti postojao je objekt za koji je ČĐ pričao da ga je sagradio prije nego što je sazidao kuću, u vrijeme kada je tamo počeo čistiti, a u kojem je znao boraviti dok nije sagradio kuću. Tamo su već bile zasađene voćke. Kasnije je štalicu sagradio OĐ i to negdje početkom 1990-ih. ČĐ je pričao da je spornu parcelu kupio od susjeda, koji je živio gdje sada žive TĐ i PĐ. Ne sjeća se imena tog susjeda, kao ni kada je točno te parcele kupio. Žičana ograda na spornoj površini je postavljena nedavno. Osobno nije vidjela tko ju je postavio. Tužiteljica i OĐ su joj bili rekli da su to postavili susjedi. Otkad je ograda postavljena teže se s autom ulazi u dvorište kod tužiteljice. Prije su znali parkirat kod oraha. To gdje su prije parkirali kod oraha, su koristili OĐ i tužiteljica, sada samo tužiteljica. Prije su prolazili širim prolazom do njih nego što je to sada zbog ograde, na način da su išli više desno u odnosu na sada postojeću ogradu gledajući s ceste. Smatrali su da prolaze po Darkovom i tužiteljičinom. Nije čula da bi bilo kakvih svađa ili prijepora.

26. U bitnome podudarno iskazao je suprug VĐ, svjedok SĐ. Prvi put su bili u Buićima 1990.-1991. Tada je u [adresa] stanovao ČĐ, svekar tužiteljice. Na spornoj čestici onda je postojao samo gospodarski objekt koji je bio sazidan do kuće ČĐ. Štalu i nadstrešnicu sagradio je OĐ par godina kasnije za držanje koza. OĐ od nikog nije tražio odobrenje za držanje koza. Na toj čestici postojao je vrt u kojem je bilo zasađeno par voćaka. Te voćke je zasadio otac od OĐ. Radilo se o par jabuka i orahu. Također oni su obrađivali tu površinu kao vrt, nekad veći dio, nekad manji. Dok je tamo dolazio vidio je kako to koristi otac OĐ dok je bio živ, te OĐ i njegova supruga. Nikog drugog nije vidio tamo. Moguće je da je na spornoj čestici gdje su štalice OĐ držao neko staro željezo, ne sjeća se da bi postojao neki spor vezano za to. Kada je dolazio kod OĐ i tužiteljice parkirao je na površini ispred njihove kuće. Znao se parkirati i kod stabla jele i oraha, ako negdje drugdje ne bi bilo mjesta. Za tu površinu ga OĐ nikad nije upozorio da se ne smije parkirati, već suprotno rekao mu je da se tu okreće s vozilom, a ne na putu, odnosno površini koja vodi do kuće tuženika. Do kuće tužiteljice i njezinog supruga išli su po putu koji je išao nekako ravno s javnog puta. Prije nego što je postavljena ograda mogao je normalno odnosno ravno doći s javnog puta doći do kuće tužiteljice, sada zbog te ograde mora ulaziti na njezinu nekretninu pod nekim čudnim kutom. Orah uz ogradu (na spornoj površini) zasadio je otac od OĐ, dok za jelu nije siguran da li ju je on zasadio. To je zaključio po veličini stabala. Površinu na kojoj se nalaze stabala oraha i jele, a koja se nalaze s desne strane gledajući s puta od predmetne ograde koristili su uvijek OĐ i njegov otac na način da su tu površinu čistili i kosili. Nikog drugog nije vidio da bi tamo nešto radio. OĐ i njegov otac pričali su da je to njegov otac kupio i to negdje otprilike 1970. -ih godina. Ne sjeća se ničeg drugog vezano za to.

27. Svjedokinja ĆĐ, sestra II. tuženice-protutužiteljice PĐ pamti da su kosili do mjesta gdje je danas postavljena žičana ograda. Kao dijete je s braćom i sestrama kosila i grabila tamo. Poslije je tamo nastavila kositi njezina sestra PĐ. Također se sjeća da je kao dijete negdje početkom 1970. -ih s mamom i bakom grabila lišće po šumi odnosno i po nekretnini sada k. č. [katastarska čestica]. Tada tamo nije bilo objekata kao ni voćaka. Njezin pok. otac ĐĐ je bio dao tu parcelu na korištenje pok. svekru tužiteljice i to do opoziva kada je on počeo graditi kuću na parceli do. Za to je čula u obitelji dok je bila dijete. Nije bila osobno prisutna kada su to dogovarali otac i pok. ČĐ. Nije mogla odgovoriti tko je u obitelji govorio o tome da bi nekretnine bile dane na korištenje ČĐ. Na poseban upit, navela je da joj je o tome govorila majka. Sada postojeće objekte na k. č. [katastarska čestica] sagradio je ČĐ i to u vrijeme dok je gradio kuću za potrebe držanja alata. Ne sjeća se da bi njen pok. otac bilo šta rekao za to, niti da bi ga nešto bio pitao ČĐ. Otac joj je preminuo 1988., a pokojni ČĐ je počeo graditi kuću prije smrti njenog oca. Ne zna tko je zasadio voćke na toj parceli. Nije vidjela tužiteljicu da bi tamo nešto radila. Često je dolazila kod sestre PĐ s time da nije mogla reći koliko je to bilo puta godišnje. Ne zna tko je postavio žičanu ogradu. Nije čula da bi bilo kakvih sporova ili svađa između pok. ČĐ, odnosno njegove obitelji i III. tuženice PĐ. Čula je da je pok. ČĐ držao koze i pse na predmetnoj k. č. [katastarska čestica]. Njezina obitelj dobila je parcelu gdje je sada kuća tuženika, kao i parcelu lijevo od kuće gledajući s ceste od barba HL, brata od majke. Drži da je lijevo od žičane ograde, odnosno lijevo od puta gledano s ceste od PL, za put lijevo od žice ne zna čiji je. Desno od žice gledajući s ceste smatra da je od tuženika. Čula je za DL, od Š, to je neki njihov daljnji predak. Ne zna tko ga je naslijedio. Nije joj poznato da bi on imao djece.

28. Svjedokinja ZĐ je iskazala da je s roditeljima (II. tuženicom PĐ i III. tuženikom HĐ) išla na spornu parcelu brati voće i da su slobodno ulazili na parcelu. Osim spomenutog branja voća, ništa drugo nisu radili tamo. Njezin otac je jednom prilikom zvao Đ da pokupe staro željezo koje je bilo na spornoj parceli. O tome je bio obaviješten OĐ koji to nije htio maknuti. Također su ona i roditelji pozivali OĐ da makne pse koje je držao na toj parceli, koji su bili jako bučni i smrdjelo je sve zbog njih. Kada ga je osobno to tražila verbalno ju je napao i nije ih maknuo, nego ih je maknuo nakon možda godinu dana kada ga je to tražio njezin otac. Tražili su od OĐ da makne pse i staro željezo jer je staro željezo bilo ružno za vidjet te je i smetalo, a psi su bili bučni i smrdjeli su, a i jer je to njihova parcela. Poznato joj je po pričanju roditelja i bake JĐ da je njezin pok. djed ĐĐ dao na korištenje tu parcelu svekru tužiteljice dok on ne poželi drugačije i to negdje krajem 1970.-tih, početkom 1980,-tih. Djed je preminuo 1988. Tužiteljicu je vidjela da radi oko voćaka, odnosno da koristi spornu parcelu. Sporni dio parcele kod ograde oduvijek koriste ona i njezini roditelji. To kose, beru orahe. Živi u [adresa] od rođenja i nikad nije vidjela parkirano vozilo na spornoj površini kod oraha. Za života OĐ, tužiteljica- nije toliko često dolazila u [adresa], dok je OĐ dolazio više puta na tjedan. Nakon smrti OĐ dolazi skoro svaki dan. Do ovog spora s OĐ su bili u nekim neutralnim odnosima, dok nakon spora oko parcela odnosi su intenzivniji. S tužiteljicom su prije bili u odnosima na način da je ona znala dolaziti na kavu, a nakon ovog spora više nisu u kontaktu. Od svih svjedoka koje je vidjela na hodniku jedino je OL vidjela da bi dolazila kod u [adresa]. Ne zna tko je zasadio voćke ni tko je sagradio štalicu kao ni druge objekte.

29. Svjedok LĐ je iskazao da često dolazi kod II. i III. tuženika. Po njihovom pričanju mu je poznato da je ta sporna parcela uz kuću tužiteljice bila dana na korištenje obitelji njenog pokojnog supruga. Ne zna točno o kakvom se to korištenju radilo. III. tuženik HĐ mu je pričao o verbalnom sukobu s pokojnim OĐ zbog sporne parcele. Kada bio dolazio u [adresa] nije vidio da bi se na toj spornoj parceli puno radilo. Tamo je bila i neka šikara. Vidio je da su tamo neke voćke, ali nije vidio nekog da bi tamo nešto radio. Vidio bi ČĐ, ali ne i da nešto radi na prijeporu. U [adresa] dolazi otkad su se oženili II. i III. tuženici, možda dvadeset godina. Ne zna na čijem je postavljena ograda. Samo mu je III. tuženik rekao da je taj ulaz sporan. Nakon postavljanja žičane ograde, ulaz izgleda isto kao prije.

30. Svjedok RĐ je iskazao da dio k. č. [katastarska čestica] u naravi puteljak uz koji postoji žičana ograda, pretpostavlja da koristi tužiteljica jer vodi do kuće. Kod tuženika dolazi jednom do dva puta mjesečno. Prije kada je dolazio tamo je znao viđati starijeg gospodina. III. tuženiku HĐ bio je pomagao s čišćenjem njegove parcele prije nego što je počeo zidati kuću. Očistili su i nasipali sa zemljom parcelu tuženika prema postojećem puteljku, negdje do gdje je danas žičana ograde, koje tada nije bilo. Te radove su obavljali 2002. Nije čuo da bi bilo kakvih sporova dok nije dobio poziv za ovo ročište. Bio je prisutan kada je III. tuženik HĐ pričao s ranije spomenutim starijim gospodinom i to negdje kad su čistili. On je izrazio zadovoljstvo da će imati susjede. Nije se protivio čišćenju i nasipavanju. Bio je to ugodan razgovor.

31. Svjedok ŽĐ je također naveo da je pomagao III. tuženiku HĐ u čišćenju i nasipavanju predmetne parcele zajedno s RĐ. Negdje 2002. pomogao mu je krčiti, a godinu kasnije su rastezali zemlju. Nasipavali su zemlju negdje do mjesta gdje je sada ograda, koje tada nije bilo. Nekretnine koje su predmet postupka koristi III. tuženik HĐ i njegova obitelj, njega je vidio na obje te parcele. Prije desetak godina na parceli iznad kuće III. tuženika HĐ, gdje su sada voćke i objekti, bilo je staro željezo za koje je III. tuženik HĐ tražio od starijeg susjeda da ga makne te je rekao da je to njegovo. Kako je taj susjed odbio to učiniti, III. tuženik HĐ je sam zvao sakupljače koji su to pokupili. Nikog drugog osim obitelji III. tuženika HĐ nije vidio na predmetu spora. Ne zna tko je zasadio voćke. Ne zna tko je postavio žičanu ogradu. Kod III. tuženika HĐ dolazi par puta godišnje. Nije čuo ranije da bi postojali kakvi sporovi vezano za te nekretnine. Ne sjeća se da li su voćke bile posađena u vrijeme kada u čistili, kao ni da li su tamo bili građevinski objekti.

32. Tužiteljica-protutuženica je iskazala da predmetne nekretnine koristi po smrti svog pok. supruga OĐ koji je preminuo 2022. Ranije su to koristili njezin pokojni svekar ČĐ i suprug OĐ. ČĐ je to počeo koristiti negdje 1975.-1976. godine, kada je kupio k. č. [katastarska čestica]. On je tu nekretninu kupio od oca II. tuženice-protutužiteljice PĐ. Počela je dolaziti u [adresa] na predmetne nekretnine 1988. Na spornoj nekretnini tada su bile zasađene voćke i to jabuke i kruške, orah, dunja i loze. Te voćke je zasadio njezin pokojni svekar. On je također na toj nekretnini sadio razno povrće, odnosno to je obrađivao. Kada je tamo došla prvi puta već je bio na toj parceli sagrađen jedan objekt i to onaj koji je sada bliže kući. On se koristio za držanje alata i drva. Suprug OĐ sagradio je drugi objekt i nadstrešnicu za potrebe držanja koze i sjena. To je bilo negdje 1992. - 1993. Suprug od nikoga nije tražio nikakvo odobrenje za gradnju jer je to bilo njihovo, odnosno od svekrva ČĐ. On je stanovao u [adresa] negdje od 1984., dok je ranije, dok se kuća gradila, bio na relaciji [adresa]. Nakon što se kuća sagradila, on se tamo preselio. Dolazili su kod njega u posjete, ali ne svaki dan. Ona je dolazila nešto rjeđe, jer je brinula od djeci i radila, dok je njezin suprug dolazio češće. Nakon što se svekar razbolio, te kako su nabavili kozu, dolazili su i češće jer su se brinuli o njemu i životinjama. Svekar joj je bio bolestan zadnjih sedam godina prije smrti pa su svaki dan nosili hranu i bili s njim tako da bi on samo ujutro i navečer bio sam. Svekar je preminuo 2011., a naslijedio ga je u cijelosti OĐ. Kada je počela dolaziti u Brajkoviće, tuženici nisu bili tamo. Njihova parcela je bila zapuštena te nije vidjela nikoga da bi dolazio. Njih je tamo vidjela tek kada su počeli graditi kuću početkom 2000.-tih godina. Bili su u kontaktu s njima, znali su popiti kavu. Oni su znali da su kupili spornu parcelu uz kuću, to nikad nije bilo sporno. Bila je pričala s PĐ (II. tuženicom) da kako je neriješeno stanje za te nekretnine po pitanju papira, da bi se to rješavalo kada PĐ bude rješavala drugu neriješenu zemlju koju je imala. Odnosno da bi se sve to stavilo na čisto. Ne zna kako je došlo do ovog spora. Suprug je htio sve to staviti na čisto, pa je pokrenuo ovaj postupak. Sve je to krenulo kada je za sporni dio parcele ispod kuće došao geodeta mjeriti parcelu na poziv tuženika 2021. Nakon toga su im tuženici rekli da je taj donji prijeporni dio je njihov te su postavili ogradu. Vezano za postavljanje navedene ograde OĐ je pokrenuo postupak zbog smetanja posjeda protiv II. i III. tuženika. Za ovaj gornji dio tada nije bilo spora. Orah i jelku je na tom spornom dijelu zasadio ČĐ te su to i kosili. Taj dio k. č. [katastarska čestica] je ČĐ kupio od "barba" od PĐ, negdje 1975., 1976. Prije 2021. nije vidjela tuženike da bi nešto radili na tom spornom dijelu. Oni su to kosili i znali parkirati auto u hladu. Nakon što je postavljena ograda pitali su tuženike čemu to, na što su oni rekli da je to njihovo. III. tuženik HĐ nije nasipavao zemlju na spornom dijelu gdje su jela i orah, niti je tamo zasijao travu. Saznala je da su neriješeni papiri za predmetnu parcelu uz kuću možda krajem 1980-ih, možda 1989., odnosno početkom 1990-ih, kada je o tome pričala s pokojnim svekrom i suprugom. Svekar je tada ispričao da je on to bio kupio ali da se to nikad nije bilo prepisalo jer da se to nije moglo napraviti jer da je bilo upisano na više osoba. To su jednom prilikom, 2017.-2018. potvrdile i tete od PĐ, da je to kupio svekar, ali da to nije mogao prepisati. Tada je bila osobno prisutna kao i II. tuženica PĐ. Nikad nije vidjela tuženike da bi došli na nekretninu uz kuću gdje je vrt. Na toj parceli su neko vrijeme držali i pse, u početku tuženici ništa na to nisu rekli. Potom su jednom prilikom rekli da im smetaju jer da laju i da smrde nakon čega su ih mi preselili. Nitko od strane tuženika i njihovih obitelji nije branio svekru kao ni njezinom pok. suprugu gradnju na tim parcelama. Objekti na spornoj parceli uz kuću su legalizirani u postupku koji je pokrenuo njen pokojni suprug, koji je snosio i sve troškove. U razdoblju do 2001. kada je HĐ stekao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] su obrađivali, i to sve do zida, njezin svekar je kosio kako ne bi išla trava sa susjedne k. č. [katastarska čestica], na toj k. č. [katastarska čestica], odnosno ispod zida bila je šuma. Na dijelu gdje su bili posađeni jelka i orah nije bila šuma jer su to kosili. Na spornoj parceli, i to na zidu, nalazio se željezni otpad, za kojeg je nakon nekog vremena primijetila da ga više nema. Pretpostavili su da su ga maknuli tuženici. Na štalici gdje su se držale koze bile su najprije drvena vrata, a potom željezna vrata. Na željeznim vratima kasnije je na donjem dijelu stavljena gušća željezna mreža, a koju je postavio III. tuženik HĐ. To je učinio jer nakon što su prestali držati koze u toj štalici su držali pse. Njihovi psi su uvijek bili zatvoreni za razliku od pasa tuženika. Kada se jednom prilikom njihova kuja tjerala glava od psa tuženika zaglavila je u tada postojećim željeznim vratima na štalici, pa je III. tuženik HĐ to bio zamijenio na način da je bi o postavio gušću željeznu mrežu. Na to nisu bili ništa rekli. Pse su držali tamo do 2020. Do štalice je bilo izmeta pasa. Kada je III. tuženik HĐ tražio da maknu pse, maknuli su i pse i izmet.

33. II. tuženica-protutužiteljica PĐ je iskazala da je njena obitelj koristila površinu od sadašnje kuće do puta. Tamo je s roditeljima i bratom do negdje 1990.-ih, do kada su imali krave, grabili lišće i brali žireve, kao i kosili sjeno. I to sve do puta koji je dalje vodio do njiva drugih obitelji. Radilo se tada o poljskom putu koji je kasnije nasipan. Radi se o putu koji uvijek isto izgleda, pa tako je izgledao i kasnije kada ga je počeo koristiti ČĐ do svoje kuće. Pamti da su bile zasađene jele, dok orah u tom razdoblju ne pamti. On se kasnije sam zasadio. Ne znam tko je zasadio jelu. Poslije što su prestali početkom 1990-ih kositi to je sve zaraslo u nisko raslinje i šikaru, tako i sporni dio do ograde. Nakon 1990-ih dolazili su tamo možda jednom u nekoliko godina posjeći koje stablo. Počeli su dolaziti češće kada su dobili parcelu od njenog ujaka EĐ. To su onda počeli čistiti. Negdje 1979. UĐ je započeo zidati kuću u [adresa] i u tome mu je pomagao njezin pok. otac ĐĐ. Njezin pok. otac i ČĐ bili su prijatelji. Otac mu je pomogao sagraditi i malu kuću koja se sad nalazi uz desnu stranu kuće tužiteljice. Njezin otac mu je dao odobrenje da koristi tu parcelu gdje su sagradili tu kućicu. Bilo mu je dano odobrenje da koristi spomenutu parcelu uz kuću dok si ne sagradi kuću u [adresa]. Njoj je to poznato po pričanju po pričanju roditelja. ČĐ nije nikad spomenuo da bi kupio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. EĐ također to nije prodao. Otac joj je preminuo 1988. u prometnoj nezgodi. Negdje 1998. ČĐ je pitao njezinu majku da li si može sagraditi štalicu za koze na toj spornoj parcelu, te mu je njezina majka rekla neka napravi. Bilo je rečeno da ČĐ može koristiti tu parcelu, dok se ne riješi drukčije, odnosno dok oni ne budu imali potrebe za njezinim korištenjem. Sjeća se da je negdje 1985. njezin otac dovozio gnoj na spornu parcelu, i ona s njim, te je i kopao rupe na toj parceli za sadnju jabuka. U tom trenutku ČĐ nije bio tamo, on je dolazio samo vikendom. Tada bi vikendom obično gradio kuću u čemu mu je pomagao njezin pok. otac, koji je često bio tamo s njim. Tamo nisu imali ni vode, pa su mu vozili vodu od ujaka EĐ. ČĐ je dolazio samo vikendom u [adresa] dok nije preselio 1998. kada je poklonio kćerci ĐL stan u [adresa]. To joj je poznato iz pričanja ČĐ. Kada su preselili u [adresa]. znali su sresti UĐ i s njime popričati. Dunja je na parceli otkad pamti, dok je orah samonikli. Ne sjeća se tko je posadio loze. ČĐ je na toj parceli imao mali vrt, i to na početku uz kuću, i to par salata i neke jagodice. Na desnom dijelu parcele (gledajući s puta), ispod štalice, je bilo nisko raslinje, šikara, pa su to počistili kada su čistili susjednu parcelu koja nije predmet postupka. OĐ je dolazio kod ČĐ nekad svaki dan, nekad tri - četiri puta tjedno. Vidjela je da bi dolazila i tužiteljica. S tužiteljicom je bila u dobrim odnosima, a s OĐ ni u dobrim ni u lošim. Do spora je došlo kada su dobili tužbu. Osim što su rekli OĐ da makne pse i gnoj nisu bili s njima u nekim sporovima. On se na to nije bio protivio nego je to bio maknuo. S tužiteljicom nije nikad razgovarala o vlasništvu prijeporne nekretnine uz kuću. Ne sjeća se da bi njezin tete nešto razgovarale o vlasništvu prijeporne nekretnine uz kuću. Njezina teta BL je bila teško bolesna 2018., te je te godine umrla. III. tuženik HĐ je 23. rujna 2021. na među između njihove parcele k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu PL i ĐL, postavio žičanu ogradu. On je to učinio po među koju je pokazala geodetkinja IL koja je bila na terenu u [adresa] u lipnju 2021. Ona je tada na terenu postavila pikete po pravcu međe. Bili su prisutni tada i ŠĐ i OĐ. Ne sjećam se da bi oni nešto tada rekli. Nešto je bio rekao OĐ, ali ne sjeća se više što. Toga dana je i III. tuženik HĐ crvenom bojom označio granicu između tih nekretnina, kao i konopcem. Nakon što je postavljena ograda tužiteljica i OĐ nisu ništa rekli, niti su na koji drugi način reagirali. Potom je navela da se između njih i tužiteljice vodi još jedan postupak zbog smetanja postupka i to zbog površine gdje su orah i jelka te žičana ograda. Na spornom dijelu k. č. [katastarska čestica] u razdoblju kada je suprugu darovana ta nekretnina bilo je nisko raslinje, pa po tom dijelu nije bilo moguće dolaziti vozilima niti tamo parkirati. Bilo je dosta samoniklih oraha te jedan hrast manjeg promjera, kojeg su otpilili. Nitko nije prigovorio zbog piljenja tog hrasta. Čak je tužiteljica tada komentirala kako im se lijepo vidi kuća otkad su to počistili. Nakon što su sve raskrčili, dovezli su zemlju i zasijali travu, uključujući sporni dio. Ona i njezina obitelj kose travu na spornom dijelu k. č. [katastarska čestica]. Nije vidjela nikog da bi se parkirao na spornom dijelu. Tužiteljica i ranije njezini prednici uvijek istim putem, kao i sada, pristupaju do svoje kuće. Kantu za smeće vuču do javnog puta preko sporne površine. Za to im nikad nije bilo prigovoreno od strane tužiteljice i njezinih prednika. Na spornoj k. č. [katastarska čestica] tužiteljica i suprug držali su pse koji su lajali i smrdjeli, također je tamo bila i hrpa njihova izmeta. Tražili su da to maknu i oni su to učinili. Na k. č. [katastarska čestica] na zidu ispod gospodarskog objekta udaljenijem od kuće kao i ispod tog zida i preko zida, bilo je odloženo staro željezo. Rekli su OĐ da to makne, kako on to par godina nije učinio, onda je III. tuženik TĐ zvao Đ koji su to pokupili. To je maknuto 2015. Ranije je ČĐ bilo rečeno da to pokupi. Prvi put je ovom postupku čula da su objekti na spornoj parceli uz kuću legalizirani. ŠL od Š (B) iz [adresa] bio bi neki daljnji rod njezinog djeda KĐ. Ne zna tko je njega naslijedio. Ne zna da li je imao kakvih potomaka.

34. III. tuženik HĐ je iskazao da se oženio II. tuženicom PĐ 2000. Do 2001. stanovali su zajedno u Rijeci, a nakon toga došli su u Katun Trviški stanovati kod majke od PĐ. Tamo su stanovali dok nismo sagradili kuću u [adresa]. Ujak od PĐ, RL, darovao mu je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju su cijepali kasnije na k. č. [katastarska čestica]. Nakon toga su to počeli čistiti jer je sve bilo zarašteno. Očistili su k. č. [katastarska čestica] te dio k. č. [katastarska čestica]. Očistili su i dio gdje su sada zasađeni jela i orah jer je i taj dio bio sav zarašten. To je bilo zarašteno negdje u razini kako je sada postavljena žica. Očistili su i donji lijevi kut sporne k. č. [katastarska čestica] gledajući s puta, koji je također bio sav zarašten, te u nastavku njihovu susjednu parcelu. Na k. č. [katastarska čestica] i to negdje s lijeve strane prema sredini gledajući s puta na donjoj granici parcele (uz kameni zid) postojala je hrpa gnojiva od koza za koju su tražili od ČĐ i OĐ da ju maknu. Oni su to makli. To je bilo 2002., 2003. kada su počeli s čišćenjem terena. Uz štalu je postojala i hrpa psećeg izmeta kasnije. Do 2012. OĐ je u štalici, držao koze. Potom je pitao njega i suprugu da li može u toj štalici držati pse, što su mu oni dozvolili. Nakon nekih tri do pet godina, to je sve počelo smrdjeti jer je tamo postojala hrpa izmeta od pasa, te su psi lajali. Imali su malo dijete, pa im je to počelo smetati, te su tražili od OĐ da makne pse i pokupi izmet, što je on učinio. To je bilo 2018. Kada je stekao parcelu k. č. [katastarska čestica] od RL on mu je na terenu pokazao granice te parcele te mu je rekao da granica ide prema putu, i to više od onog što je danas na terenu označeno, odnosno preko žičane ograde. Kada mu je to pokazivao na terenu EĐ, bio je još prisutan i ČĐ. EĐ nije imao djece, pa je svakome od nećaka nešto ostavio. Na terenu je 2001. bila geodetkinja ŽL, a ona je označila međašnim stupićima samo k. č. [katastarska čestica], gdje su planirali gradnju. Kasnije su planirali gradnju i na k. č. [katastarska čestica], te su zbog toga 2021. pozvali geodetkinju IL. Ona je bila dvaput, te je drugi put na terenu označila među između k. č. [katastarska čestica], metalnim stupićima. Tada su bili prisutni njegova supruga, te tužiteljica i OĐ. Tada su tužiteljica-protutuženica i OĐ rekli da oni smatraju da nije međa na mjestu koje je pokazao geodet. Oni su taj dan rekli da smatraju da međa između tih parcela ide na način kako je tužiteljica-protutuženia pokazala u ovom postupku. Sporne površine te čestice kose on i njegova supruga, te njihova djeca. Ranije su mu to pomogli krčiti RĐ, EĐ i ŽĐ. Nije vidio da bi netko drugi izuzev njegove obitelji kosio spornu površinu. Nikad na tom dijelu nije vidio parkirana vozila. Prije nego što je označena granica na trenu od strane geodeta kosili su sve do puta. ČĐ i OĐ koristili su k. č. [katastarska čestica] štalicu u kojoj su držali koze te drugi pomoćni objekt u kojem su držali alat. Na početku te parcele gledajući s puta imali su vrt koji su obrađivali. ČĐ im je čak znao dati salatu iz tog vrta. Na tu parcelu znali su doći brati jabuke, dunje, grožđe. OĐ je vidio brigu o tim voćkama. ČĐ i OĐ bi ih vidjeli da dolaze brat voće ii ništa im za to ne bi rekli. Kada se došlo do spora vezano za spomenutu žičanu ogradu, OĐ je bio tražio II. tuženicu-protutužiteljic PĐ da mu prepiše vlasništvo k. č. [katastarska čestica], dok za ovu drugu spornu površinu je ništa nije pitao. Ona ga je na to pitala na temelju čega bi mu ona to trebala prepisati, na što joj je OĐ rekao da je njegov otac ČĐ kupio od njezina oca. Ona mu je na to rekla, da to njen otac nije nikad prodao. OĐ ju je pitao da kako može biti sigurna da njezin otac to nikad nije prodao, ona je na to rekla da su njoj to potvrdili njezina majka i brat. Nakon što su 2001. iskrčili teren, nasipali i posijali travu to su nastavili održavali na način da su to kosili i održavali, i to više nego sada, što uključuje i sporni dio k. č. [katastarska čestica]. ČĐ i OĐ nisu prigovarali na ništa od toga. Negdje 2006., 2007. na spornoj površini k. č. [katastarska čestica] zasadili su bambus. Nitko im za to nije ništa rekao. Autom i traktorom kada odlazi do svoje kuće s javne prometnice prolazi uz jelku, i to s njene desne strane gledajući s puta jer tu postoji prolaz negdje širine tri metra gdje nema trotoara. 2010. je dolazio veliki traktor malčirati na parcele iza kuće, te je prolazio preko sporne površine, i to s lijeve strane puta od jele i oraha, a ispod k. č. [katastarska čestica]. OĐ ni ČĐ nisu tome prigovarali. Kantu za smeće drže iza kuće, te ju vuču do mjesta gdje ju sakuplja kamion dijelom preko sporne površine i to s desne strane jele gledajući s puta. Nikad nisu tužiteljica ni njezini prednici tome prigovarali.

35. Sud je ocijenio pozitivno iskaze svjedoka IĐ i GĐ, koji oboje imaju neposrednih saznanja o načinu korištenja predmeta spora. Naime, IĐ stanuje u mjestu [adresa] te je do početka 1990. -tih prolazio često po stazi uz predmetne nekretnine, dok GĐ, u neposrednoj blizini prijepora ima svoje nekretnine, pa je često prolazio po putu uz sporne nekretnine te su oboje vidjeli da je prijepor koristio pravni prednik tužiteljice, njezin svekar ČĐ, a po njegovoj smrti to su nastavili koristiti ona i njezin pok. suprug OĐ. Sud je prihvatio njihove iskaze kao vjerodostojne jer navedeni svjedoci nisu u srodstvu sa strankama ovog postupka niti s njima u nekom bliskom, prijateljskom odnosu, pa da bili zainteresirani za ishod ovog postupka. Oni su iskazivali uvjerljivo i životno o načinu korištenja predmetnih nekretnina od strane tužiteljice i njezinih prednika, ujedno su naveli da nikad nisu vidjeli tuženike da bi nešto radili na tim nekretninama, s time da valja reći da je svjedok IĐ naveo da nema saznanja glede prijepornog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

35. 1. Na temelju neposrednih saznanja o načinu korištenja prijepora iskazivao je i svjedok KĐ, koji je također navodio kako je vidio samo ČĐ kako koristi prijeporne površine, te sina OĐ i njegovu suprugu, ovdje tužiteljicu. Prihvaćen je i njegov iskaz u dijelu u kojem je naveo da mu je ČĐ rekao da je kupio k. č. [katastarska čestica] od obitelji ŠL zvanoj C.

35. 2. Prihvaćeni su kao istiniti i iskazi svjedoka MĐ, NĐ, VĐ i ML jer su oni u bitnome međusobno istovjetnio iskazivali na okolnosti posjeda predmetnih nekretnina. Oni su suglasno, uvjerljivo i životno navodili o načinu korištenja predmetnih nekretnina od strane ČĐ, OĐ i tužiteljice. Iako su MĐ i NĐ, sestre tužiteljice-protutuženica, a VĐ vjenčana kuma, sud je njihove iskaze cijenio pozitivno s obzirom podudarno iskazivanje kao i svjedoci IĐ, GĐ te KĐ. Ujedno su oni navodili da im je po pričanju ČĐ poznato da je stekao prijepor kupoprodajom, što potvrđuje navode KĐ. Jedino nije prihvaćen navod MĐ da bi OĐ izgradio sve objekte na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer između stranaka nije ni sporno da je ČĐ izgradio gospodarski objekt (onaj bliže kući).

35. 3. Kako je tužiteljica-protutuženica u bitnom iskazivala suglasno kao i navedeni svjedoci, uvjerljivo i dosljedno, i njezin iskaz prihvaćen je kao istitnit.

35. 4. Svjedoci RĐ i ŽĐ suglasno su iskazali da su zajedno pomogli početkom 2000.-tih III. tuženiku HĐ u krčenju, čišćenju i nasipavanju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uključujući i spornu površnu, međutim, njihov iskaz nije prihvaćen kao vjerodostojan u tom dijelu da bi čistili i krčili i spornu površinu. S obzirom na veličinu stabala jele i oraha zasađenih na spornoj površini te s obzirom na iskaze naprijed navedenih svjedoka da je ranije put se pružao dijelom i po površini gdje je sada postavljena ograda (sada put sužen) te nitko od svjedoka nije spominjao da bi put bio zarastao u šikaru ili da bi postojala visinska razlika na terenu (s obzirom na navode o nasipavanju i sporne površine) ti navodi nisu prihvaćeni. Za istaknuti je da nije vjerodostojan navod svjedoka ĆL da bi vidio III. tuženika HĐ i njegovu obitelj kako koriste predmet spora i nikoga drugoga, s obzirom na to da su ostali svjedoci navodili da su prijepor koristili samo ČĐ i njegovi sljednici, a tim više što su tužiteljica i njezini prednici držali životinje na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

35. 5. Nadalje nije prihvaćen ni iskaz svjedoka LĐ jer iz njegovih navoda proizlazi da sva saznanja o predmetu spora ima po pričanju III. tuženika HĐ. On nije iskazivao o okolnostima koje bi neposredno opazio. Nisu prihvaćeni ni kao uvjerljivi njegovi navodi da ne bi vidio ČĐ ili nekog drugog da nešto radi na prijeporu s obzirom na vrt koji se obrađivao na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te životinje koje su se tamo držale.

35. 6. Iskazi svjedokinja ĆĐ i ZĐ ocijenjeni su kao nevjerodostojni. ĆĐ sestra je II. tuženice PĐ, a ZĐ kćerka II. i III. tuženika. Oboje su iskazivale kako je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dao njihov otac, odnosno djed na korištenje ČĐ do opoziva, međutim o tome nisu znale više detalja. Tako je NL rekla da je za to čula o obitelji, ali nije znala precizirati od koga je to čula, tek na poseban upit potvrdila je da to čula od majke.

35. 7. Iskazi II. i III. tuženika nisu prihvaćeni kao istiniti. Iako su oboje iskazivali u bitnome podudarno, njihovi navodi nisu prihvaćeni kao uvjerljivi, životni i logični u dijelu u kojem su proturječni iskazu tužiteljice te iskazima svjedoka IĐ, KĐ, GĐ, MĐ, NĐ, VĐ i ML.

II. tuženica PĐ tvrdi da je ČĐ imao dopuštenje njezinog oca ĐĐ samo za korištenje nekretnine do opoziva, odnosno dok se ne napravi kuća u [adresa], te su tako navodile i ĆĐ i ZĐ. Međutim, po mišljenju ovog suda, navedeno nije uvjerljivo i životno jer je ČĐ sagradio kuću i preselio u [adresa] prije smrti oca II. tuženice ĐĐ, te unatoč tome nastavio koristit prijepor. Također nisu prihvaćeni kao uvjerljivi njihovi navodi da tuženici nisu koristili prijeporni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer zbog čega bi se tuženici onda odlučili na postavljanje žičane ograde i to samo na tom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to prema pokazivanju geodeta. Zbog toga su tužitelji i pokrenuli parnični postupak zbog smetanje posjeda, koji je u tijeku kod ovog suda, što između stranaka nije sporno. Okolnost da preko prijeporne površine tuženici možebitno prolaze s kantom za smeće ili da je onuda nekad prošao traktorom III. tuženik HĐ same po sebi ne ukazuju na prestanak posjeda od strane tužiteljice i njezinih prednika odnosno vršenje posjeda od strane tuženika.

36. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da je tužiteljica zajedno sa svojim prednicima više od četrdeset godina (negdje od 1975. -1976) u samostalnom, poštenom i istinitom posjedu prijepora. Prije nje u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina bili su njezin pok. svekar ČĐ, koji je te nekretnine stekao kupoprodajom od pravnih prednika tuženika, u isto vrijeme kada i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon čega je počeo s čišćenjem šikare na k. č. [katastarska čestica] kao i na prijeporu te gradnjom gospodarskog objekta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno je ČĐ posadio stabla na prijepornom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te to održavao, te stabla jabuke i druge voćke na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Njegov sin OĐ je 1990.-tih godina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio štalicu i nadstrešnicu za potrebe držanja koza i sijena, naknadno su u štali držali pse. Od tuženika nisu tražili odobrenje za navedene radove i držanje životinja. Ujedno su na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odlagali izmet životinja te dio obrađivali kao vrt. ČĐ je stanovao u [adresa] od sredine 1980. -tih godina, dok su mu sin i nevjesta dolazili u posjete i to nakon što su imali životinje češće jer su se brinuli o istima. Po smrti Antuna Brajkovića 2011. kuću u [adresa] kao i predmetne nekretnine naslijedio je OĐ, koji je nastavio gotovo svakodnevno dolaziti u [adresa] i održavati predmetne nekretnine. Po smrti OĐ, predmetne nekretnine nastavila je koristiti tužiteljica, koja ga je u cijelosti naslijedila. Da su tužiteljica, a ranije i njezini pravni prednici bili pošteni posjednici vidljivo je iz činjenice da su ponašali kao vlasnici prijepora te da su ih i drugi smatrali stvarnim vlasnicima. Nitko im se nikada nije protivio da koriste prijeporne nekretnine niti im je osporio pravo vlasništva, pa tako ni tuženici do pokretanja ovog postupka u odnosu na k. č. [katastarska čestica], a u odnosu na k. č. [katastarska čestica] do označavanja međe od strane geodeta i postavljanja žičane ograde 2021. Stoga oni nisu znali niti su imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed. Okolnost da su tužiteljica i njezini prednici znali da ne dolaze upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici ne utječe na ocjenu njihova poštenja. Njima nitko nije osporavao pravo korištenja predmetne nekretnine te su se oni ponašali kao njezini vlasnici. Po stavu ovog suda da je nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] doista bila dana na korištenje ČĐ za potrebe izgradnje kuće na susjednoj čestici, tada bi pravo korištenja bilo opozvano odmah po prestanku razloga za koje je ona bila dana na korištenje. Također, po mišljenju ovog suda to ne bi obuhvaćalo i pravo izgradnje trajnih objekata (gospodarskog objekta, poslije štalice i nadstrešnice). Ujedno nije logično da bi tuženici dozvolili tužiteljici, odnosno njezin pravnim prednicima daljnje korištenje predmetne nekretnine, ako su je smatrali svojim vlasništvom, s obzirom na iskazano nezadovoljstvo koje su iskazivali u ovom postupku glede držanja životinja, nakupljanja izmeta, starog željeza.

37. Kako su I. tuženica JĐ te II. tuženica PĐ osporile da su pravne sljednice, odnosno nasljednice pok. AĐ I, J, to je na tužiteljici-protutuženici bio teret dokaza navedene činjenice. Međutim, ona u tijeku postupka nije iznijela činjenice odnosno dostavila dokaze (primjerice izvatke iz matičnog ureda, rješenja o nasljeđivanju) iz kojih bi bilo moguće utvrditi navedene činjenice. Ujedno saslušani svjedoci nisu imali saznanja tko je bio AĐ odnosno tko ga je naslijedio. U skladu s čl. 221.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Stoga, u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da bi I. tuženica-protutužiteljica JĐ te II. tuženica-protutužiteljica PĐ bile nasljednice pok. AĐ.

38. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica-protutuženica zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Za razdoblje prije 1. rujna 1980., na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.) kao mjerodavna se primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (nadalje OGZ). Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. godine skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. godine primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91, nadalje ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u čl. 28. i 30. ZOVO-a. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

Dana 1. siječnja 1997. na snagu je stupio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996.). U čl. 159. st. 2. i 3. toga Zakona određeno je da će samostalni posjednik nekretnine steći dosjelošću vlasništvo te stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten neprekidno trajao deset godina, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina.

39. Pravni prednik tužiteljice ČĐ bio je u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu prijepora od sredine 1970.-tih, pa do svoje smrti 2011. Po njegovoj smrti posjed predmetnih nekretnina nastavio je njegov sin OĐ, suprug tužiteljice. OĐ preminuo je 3. veljače 2022., a prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša, kao povjerenika ovog suda posl. br. O 339/2022-17 od 14. travnja 2022. naslijedila ga je tužiteljica, koja je nastavila posjed prijepora. Prema tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ispunile su se najkasnije sredinom 1990.-tih godina u korist svekra tužiteljice ČĐ kada je protekao 20-godišnji rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga je OĐ stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina kao stečeno pravo nasljeđivanjem iza pok. oca ČĐ, a po njegovoj smrti je to naslijedila tužiteljica-protutuženica.

40. Kako I. tuženica JĐ i II. tuženica PĐ dolaze upisane u zemljišnoj knjizi samo kao suvlasnice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 28/56 dijela, dok kao suvlasnik u preostalih 28/56 dijela dolazi upisan AĐ, a u postupku nije utvrđeno da bi one bile nasljednice iza pok. AĐ, niti su isticale da bi one po nekoj drugoj osnovi stekle pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu iz pok. AĐ, to one u odnosu na taj suvlasnički dio nisu pasivno legitimirane u ovom postupku.

41. Stoga u postupku je utvrđeno je da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima I. tuženice JĐ i II. tuženice PĐ rođ. JĐ nekretnine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te su I. tuženica JĐ i II. tuženica PĐ rođ. JĐ dužne trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, na njihovim suvlasničkim dijelovima na navedenoj nekretnini, izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice, u cijelosti, a koju uknjižbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu.

42. Međutim, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje stjecanja prava vlasništva u odnosu na I. tuženicu JĐ i II. tuženicu PĐ, kao nasljednica, da je stekla pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu AĐ, fu Š, J, čije da su nasljednice I. tuženica JĐ i II. tuženica PĐ na nekretnini k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 28/56 dijela, te da su naprijed navedene tuženice dužne trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, na suvlasničkom dijelu AĐ predmetne nekretnine, izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice, u cijelosti, a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu.

43. Ujedno je u postupku utvrđeno da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u površini 35 m², koji je označen žutom bojom i omeđen točkama B – C – E na geodetsko situacijskom nacrtu – elaborat br.: 20-B/23 iz listopada 2024., sastavljenom po mr. sc. Slobodanu Đekiću u cijelosti, te je III. tuženik HĐ dužan trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši cijepanje nekretnine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u skladu sa situacijskim nacrtom –elaborat br.: 20-B/23 iz listopada 2024., a koji je sastavni dio ove presude, i formiranje nove katastarske čestice, te da se na novoosnovanoj katastarskoj čestici izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice, u cijelosti, a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Pazinu.

44. Preostalo je za odlučiti o osnovanosti protuužbenog zahjeva kojim I. tuženica-protutužiteljca JĐ i II. tuženica-protutužiteljica PĐ zahtjevaju od tužiteljice-protutuženice predaju posjeda k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slobodnu od stvari.

45. Prema čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu (čl. 162. st. 1. ZV-a). U čl. 163. st. 1. ZV- a određeno je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

46. I. tuženica-protutužiteljca JĐ i II. tuženica-protutužiteljica PĐ su u protutužbi navele da su suvlasnice predmetne nekretnine te u tijeku postupka nisu isticale da bi po bilo kojoj osnovi bile pravne sljednice iza pok. AĐ.

47. U čl. 46. st. 2. ZV-a određeno je da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakog one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed od trećeg može zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Prema čl. 64. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 75/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO) kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovni može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim njegovim vjerovnicima zajedno ili da je položi sudu ili javnom bilježniku.

48. Dakle, I. tuženica-protutužiteljca JĐ i II. tuženica-protutužiteljica PĐ, kao suvlasnice u 28/56 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu imale ovlaštenje od pravnih sljednika pok. AĐ, kao suvlasnika preostalih 28/56 dijela te nekretnine da prime ispunjenje tj. da zahtijevaju od tužiteljice-protutuženice predaju im čitave nekretnine, zbog čega je već iz tih razloga njihov zahtjev neosnovan.

49. Pritom valja istaknuti da je postupku utvrđeno da I. tuženica-protutužiteljca JĐ i II. tuženica-protutužiteljica PĐ samo formalno dolaze upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnice predmetne nekretnine, jer je tužiteljica- protutuženica, kao pravna sljednica pok. ČĐ i OĐ, nasljeđivanjem stekla vlasništvo suvlasničkih dijelova imenovanih tuženica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje pravo vlasništva je njezin prednik ranije stekao dosjelošću.

50. Slijedom navedenog odbijen je protutužbeni zahtjev da tužiteljica– protutuženica I. tuženici-protutužiteljici JĐ i II. tuženici-protutužiteljici DĐ preda u posjed k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slobodnu od stvari, kao neosnovan.

51. Stranke su zatražile naknadu troškova postupka.

52. U ovom postupku tužiteljica-protutuženica (dalje: tužiteljica) je uspjela u cijelosti s tužbenim zahtjevom u odnosu na III. tuženika HĐ te je uspjela sa zahtjevom u odnosu na I. tuženicu-protutužiteljicu JĐ i II. tuženicu- protutužiteljicu DĐ (dalje tuženice), izuzev u dijelu u kojem su one označene kao pravne sljednice pok. AĐ glede k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također tužiteljica je uspjela u postupku u cijelosti u odnosu na postavljeni protutužbeni zahtjev. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, tužiteljica nije uspjela samo u manjem dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je na temelju čl. 154. st. 5. ZPP-a naloženo tuženicima da joj naknade opravdane troškove parničnog postupka u cijelosti.

53. Tužiteljica je zatražila naknadu troškova za zastupanje kod sastava tužbe, sastava odgovora na protutužbu te kod pristupa ročištima 24. siječnja 2021., 2. lipnja 2023., 15. ožujka 2024. (omaškom označeno u troškovniku kao 5., umjesto ispravno 15. ožujka), 25. rujna 2024. i 4. prosinca 2024. po 100 bodova, uvećano za PDV % te kod zastupanja na ročištima 28. ožujka 2025. i 30. lipnja 2025. po 200,00 eura. Pored toga zatražila je naknadu sudskih pristojbi na tužbu i presudu te troškova uviđaja i vještačenja.

54. Na temelju čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., dalje: OT), tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova sastava tužbe od 12. kolovoza 2021. 200,00 eura (tbr. 7. t. 1. u vezi s tbr. 52. t. 3. i 54. OT-e), sastava odgovora na protutužbu od 21. siječnja 2022. 200,00 eura (tbr. 8. t. 1. u vezi s tbr. 7. t. 1. i tbr. 52. t. 3. i 54. OT-e), kod pristupa ročištima 24. siječnja 2021., 2. lipnja 2023., 15. ožujka 2024, 4. prosinca 2024., 28. ožujka 2025. i 30. lipnja 2025. po 200,00 eura (tbr. 9. t. 1. u vezi s tbr. 7. t. 1. i tbr. 52. t. 3. i 54. OT- e), kao i trošak zastupanja punomoćnika kod izlaska na lice mjesta s vještakom 25. rujna 2024. 200,00 eura (tbr. 9. t. 1. u vezi s tbr. 7. t. 1. i tbr. 52. t. 3. i 54. OT-e) te PDV 25 % na radnje do 31. prosinca 2024. (ukupno sedam radnji, ukupno 1.400,00 eura), što iznosi 350,00 eura. Time joj je po osnovi troškova zastupanja priznat trošak u iznosu 2.150,00 eura. Pored toga odmjereni su joj nastali troškovi uviđaja i vještačenja u iznosu 940,36 eura te sudskih pristojbi na tužbu u iznosu 26,55 eura u skladu s tar. br. 1. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br. 53/2019., 92/2021.) u vezi s čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/2018.) te sudska pristojba na presudu 26,55 eura po tar. br. 2. t. 1. u vezi s tar. br. 1. t. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br. 37/2023.) u vezi s čl. 7. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama. Time su joj priznati troškovi postupka u ukupnom iznosu 3.143,46 eura.

55. Slijedom navedenog naloženo je tuženicima da tužiteljici naknade troškove postupka isplatom 3.143,46 eura, dok je zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbijen u cijelosti.

U Pazinu 31. srpnja 2025.

Sutkinja

Kristijana Matejčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužiteljica-protutuženica p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu (tužba), 2. I.-III. tuženici p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu (protutužba).