REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Mireli Prstec Batarelo, uz sudjelovanje Biljane Maljković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. UČ zbog prekršaja iz čl. 5. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („NN“ 5/90, 30/09,47/90,29/94,47/23) ispitujući optužni prijedlog MUP PUZ I PP Zagreb, klasa: 211-07/25-5/17778 ur.broj 511-19-27-25-1 od 10.07.2025.godine dana 31. srpnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I/ Temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17,118/18 i 114/22), okrivljenik UČ, sin U i Biljane, rođen **.**.1999. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], prekršajno ne kažnjavan, oslobađa se optužbe zbog prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, što bi dana 4. srpnja 2025. godine u 19:18 sati u Zagrebu, Bogovićeva kod kbr 6. tijekom izravnog uključivanja novinarke HRT-a ŠČ u informativnu emisiju Dnevnik i emitiranja priloga o okupljanju građana u centru Zagreba, uoči koncerta UČF, ušao u kadar te uzviknuo: "za dom spremni", što simbolizira službeni pozdrav pripadnika ustaškog pokreta i totalitarnog režima Nezavisne države Hrvatske, te kao takav predstavlja manifestaciju rasističke ideologije, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti, te trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnosti.

II/Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. MUP PUZ I PP Zagreb, klasa: 211-07/25-5/17778 ur.broj 511-19-27-25-1 od 10.07.2025. godine pokrenula je prekršajni postupak protiv okrivljenika radi djela prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Sud je ispitujući optužni prijedlog našao da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije po propisu prekršaj.

3. Naime, odredbom čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je: „Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.“

4. Hrvatske obrambene snage (HOS) su bile među prvim organiziranim vojnim jedinica koje su djelovale u Domovinskom ratu te su činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama. U Hrvatskoj je HOS kasnije integriran u Hrvatsku vojsku početkom 1992. god. prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar RH. Valja istaknuti kako u Izvorišnim osnovama Ustava RH stoji da je hrvatski narod izrazio svoju nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost, među ostalim, u Ustavu RH (1990) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991-1995) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države. Nadalje, nesporna je povijesna činjenica kakao je dr. JČ osnivač Hrvatske stranke prava. Također je nesporna činjenica da je iz te stranke 1990. ponovno osnovana Hrvatska stranka prava (HSP) čije je vodstvo ujedno osnovalo Hrvatske obrambene snage (HOS) koje su od samog početka sudjelovale u obrani RH tijekom Domovinskog rata te su naposljetku integrirane u Hrvatsku vojsku. Nije sporno ni da se na službenoj ratnoj zastavi HOS-a nalazi oznaka Hrvatske stranke prava ali i pozdrav „Za dom spremni“ te je ta zastava i danas priznata kao legalna zastava jedne postrojbe iz Domovinskog rata. Kako je Domovinski rat temelj današnjoj Republici Hrvatskoj, a integralni dio takvog obrambenog rata i oslobodilačkog rata čine i Hrvatske obrambene snage (HOS) čiji ratni stijeg nosi oznaka HSP-a te natpis „Za dom spremni“. Naprotiv, bez obzira što sporni natpis ujedno predstavlja i službeni pozdrav iz vremena Nezavisne države Hrvatske, u opisanom kontekstu isti je putem Hrvatske stranke prava, te Hrvatskih obrambenih snaga izraz nacionalne samobitnosti i držane opstojnosti hrvatskog naroda ostvarenih u pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu. Danas je u Republici Hrvatskoj registrirana između ostalih Udruga dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba, čiji Statut ima grb HOS-a za natpisom "Za dom spremni", Udruge bojovnika Hrvatskih obrambenih snaga koji ima grb HOS-a na kojem piše pozdrav "Za dom spremni", Udruga simpatizera HOS-a Zagreb Dubrava koja je osnovana a njena djelatnost je: osiguravanje uvjeta za aktivno sudjelovanje u svim oblicima društvenog života predlaganjem projekata i programa na ostvarivanju ciljeva Udruge, okupljanje članstva na skupovima, komemoracijama i značajnim obljetnicama u svrhu očuvanja povijesnih tradicija iznošenje istine o prošlosti i značajnim događajima, održavanje susreta i druženja simpatizera sa bojovnicima HOS-a organiziranje humanitarnih akcija sukladno posebnim propisima provođenje i organiziranje konferencija, okruglih stolova tribina, predstavljanja, radionica s tematikom za ostvarivanje ciljeva Udruge te razvijanje suradnje s braniteljskim udrugama odnosno sa srodnim Udrugama u Republici Hrvatskoj.

5. Nesporna je činjenica kako pjesama [adresa] UČF počinje upravo tim riječima "Za dom spremni". U konkretnom slučaju u radosnom isčekivanju koncerta UČF, gdje su svirane i pjevane njegove pjesme na ulicama Zagreba, između ostalog izrečene su riječi "za dom spremni" u eter prilikom javljanja uživo, nije narušen javni red i mir građana, niti bi isti kao takav predstavljao manifestaciju rasističke ideologije, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske etničke pripadnosti te trivijalnost žrtava zločina protiv čovječnosti.

6. Međutim, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog događaja, mjesto, vrijeme, način postupanja okrivljenika, odnosno da je okrivljenik u eter prilikom javljanja uživo uzviknuo "za dom spremni", u općoj euforiji radosti prije koncerta UČF, koji koncert je protekao radosno i u miru bez incidenata, a činjenica je kako jedna od njegovih pjesama počinje upravo tim riječima. Postavlja se pitanje treba li onda tužitelj biti dosljedan i procesuirati sve sudionike povijesnog koncerta njih pola milijuna, među njima i predsjednika Sabora i nazočne ministre.

7. Naime, na temelju čl. 2. st. 1. Prekršajnog zakona prekršaj i prekršajno pravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istom je odredbom u trenutno važećem Prekršajnom zakonu implementirano načelo zakonitosti, koje kao formalni izvor prava o prekršajima i prekršajno pravnim sankcijama označava isključivo zakon i odluke jedinica lokalne i područne samouprave. Načelo zakonitosti između ostalog uključuje zahtjev kako samo pisani zakon i odluke jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu biti izvor prekršajnog prava (nullum crimen sine lege scripta) te zahtjev da propisi o prekršaju i sankciji moraju biti jasni i određeni (nulum crimen,nulla poena sine lege lege certa).

8. Zahtjev određenosti nužna je pretpostavka suvremenog prekršajnog prava obzirom da svakom građaninu kao adresatu zakonskih odredaba mora biti jasno što smije ili ne smije činiti, odnosno što smije ili ne smije propustiti. U tom svjetlu valja ponoviti da u konkretnom slučaju prekršaj iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj koji na javnom mjestu isticanjem teksta i simbola remeti javni red i mir. Međutim ovako blanketnom zakonskom formulacijom nije određeno koji bi to tekst zapravo remetio javni red i mir, što u praksi rezultira time da u svakom konkretnom slučaju sud interpretira citiranu odredbu i donosi odluku o postojanju bića terećenog prekršaja.

9. S druge strane, osnove zadaće sudova propisane su u članku 3. Zakona o sudovima kojim je propisano da sudovi štite Ustavom i pravnom stečevinu Evropske unije, međunarodnim ugovorom i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske, te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost pred zakonom, pa je pravilan zaključak kako podvođenje pozdrava „Za dom spremni“ pod tekst kojim se remeti javni red i mir izlazi izvan okvira zakonskih sudskih ovlasti, na taj način se prelazi granica dopustivog sudačkog postupanja. Naime, spada li navedeni pozdrav pod zabranjene tekstove ili ne pitanje je koje ulazi u prostor političkog, a ne sudskog odlučivanja pa ga kao takvog treba ostaviti za odluku političkim liderima s izbornim legitimitetom, mandatom i posljedično političkom odgovornošću.

10. Naime, sud je do određene granice ovlašten interpretirati zakonske odredbe, ali nije na sudu da arbitrira u ideološko političkom, historiografskim i javnim prijeporima. Takvim bi postupanjem sud, štoviše, bez ikakvog zakona koji bi regulirao predmetnu problematiku jasnom zabranom zadirao u Ustavom zajamčeno pravo pojedinca na slobodu govora (čl.38.Ustava). U tom smislu zaključak ovog suda kako su i teze o spornom pozdravu u Nezavisnoj državi Hrvatskoj sadržane u činjeničnom opisu optužnog prijedloga zapravo vrijednosne ocjene i interpretacije koje ne predstavljaju izraz nacionalnog konsenzusa, slijedom čega i bespredmetno pozivanje na praksu Europskog suda za ljudska prava ( u daljnjem tekstu ESLJP) izražene u predmetu Sugg i Dobbs protiv Švedske iz 2001. god. Naprotiv u skladu s prethodno iznesenim stajalištima ovaj sud respektira recentnije mišljenje ESLJP a po pitanju dopuštenosti onih simbola koji su višeznačni i interpretativno sporni izneseno u odluci Vajnai protiv Mađarske iz 2008. god.( „pravni sustav koji ograničava pojedina ljudska prava kako bi zadovoljio javne osjećaje stvarne ili nerealne ne može opravdati nužnostima društvenih potreba u demokratskom društvu, budući da društvo mora ostati razumno u prosuđivanju ( paragraf 57.).

11. Slijedom izloženog sud utvrđuje da je sporni pozdrav, iako nedvojbeno korišten za vrijeme Nezavisne države Hrvatske, putem Hrvatske vojske postao sastavnim dijelom Domovinskog rata, a time i svih vrijednosti koje na temelju Izvorišnih osnova Ustava taj rat predstavlja, a u konkretnom slučaju je tako i korišten pa ne postoji veza između ponašanja okrivljenika i simbola ustaškog režima koji simboliziraju mržnju prema ljudima druge vjere i etničke pripadnosti, zbog čega sud zaključuje da okrivljenik kritične zgode nije širio nacionalnu mržnju već uzviknuo stihove početka pjesme pjevača UČF čiji je koncert čekao, uzvik "za dom spremni" po svom doslovnom značenju nema eksplicitno uvredljiv sadržaj u smislu govora mržnje i nije izričito zabranjen Zakonom, Odlukom Ustavnog suda ili Ustavom. čl. 39. Ustava Republike Hrvatske zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

12. Navedeno je u skladu sa odlukom VPS RH odlukom broj: Ppž-1252/2022 od 23. svibnja 2025. godine.

13. Slijedom navedenog, kako činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret ne sadrži obilježja djela prekršaja, to je sud ispitujući optužni prijedlog donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

14. Okrivljenik je oslobođen optužbe, pa je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

u Zagrebu, 31. srpnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Biljana Maljković

Mirela Prstec Batarelo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinski prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8 u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku UČ, [adresa],

2. tužitelju, MUP PUZ I PP

3. Spis