REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pn-13/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sutkinji toga suda Mariji Orošić Kranjčec kao sutkinji pojedinki, u pravnoj stvari tužitelja Tomislava Jukića iz Šibenika, Ulica VIII. Udarne Dalmatinske brigade 26, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alen Pešušić, odvjetnik u Zagrebu protiv tužene GŽ, glavne urednice programa Nove TV iz Zagreba, Buzin, Buzinski krči 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Valentina Kučić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Buterin & Posavec d.o.o. u Zagrebu, radi objave ispravka informacije, nakon zaključene glavne i javne rasprave 16. srpnja 2025. u prisutnosti tužitelja Tomislava Jukića, punomoćnika tužitelja, odvjetnika Alena Pešušića i zamjenice punomoćnice tužene, odvjetničke vježbenice TŽ, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženici GŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], glavnoj urednici NOVA TV, Buzinski krči 1, Zagreb, da u prvom slijedećem izadnju središnjeg dnevnika NOVA TV, po pravomoćnosti presude, objavi, bez promjena na istom ili istovrijednom mjestu i na isti ili istovrijedan način na koji su bile objavljene informacije objavljene dana 8. siječnja 2025.g. u prilogu o intervenciji tima Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u Primoštenu, ispravak slijedećeg sadržaja:

"ZAHTJEV ZA ISPRAVAK OBJAVLJENE INFORMACIJE

Poštovana,

dana 8. siječnja 2025.g. u središnjem Dnevniku NOVA TV objavljen je prilog o intervenciji tima Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u Primoštenu, sa izjavom gosp. UŽ, administratora Facebook grupe "Hitna uživo 194", u kojoj je izjavi izneseno niz neistinih informacija i difamacija.

Poštujući prava Vaših gledatalje da budu točno informirani, ovime sukladno odredbama članaka 40. Zakona o medijima, te sukladno Zakonu o elektroničkim medijima, upućujemo zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija iznesenih u prilogu.

Prije svega, ističemo da gosp. UŽ koji je intervjuiran u navedenom prilogu, nije u ikakvoj vezi sa Zavodom za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, te je iznio niz poluinformacija ili neistinih informacija, te je tako iskonstruirao izjavu koja ne odgovara istini.

Gosp. UŽ je tako naveo da je gosp. Jukić kao ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije odgovoran što su liječnici istog Zavoda na bolovanju, i to iz razloga jer im nije dopušteno raditi u smjenama od 24 sata.

Prije svega se ističe da ravnatelj ne može utjecati na bolovanje zaposlenika -liječnika.

Ističemo da sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama, te Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnici ne smiju raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požar itd.).

Nadalje, sukladno Pravilniku o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvene službe (NN br. 100/2018) isključivo je ministar zdravstva ovlašten mijenjati radno vrijeme zdravstvenih radnika, i to u slučajevima izvanrednih okolnosti.

S obzirom na pozitivne zakonske odredbe, te odredbe Kolektivnog ugovora, rad u trajanju od 24 sata nije dopušten.

U svom daljnjem navođenju gosp. UŽ okrivljuje gosp. Jukića, kao ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, da nije organizirao službu sa liječnikom.

U Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije trenutno je čak osam liječnika na bolovanju, zbog čega se Zavod suočava sa organizacijskim i kadrovskim izazovima. Unatoč tome, Zavod je organizirao službu u potpunosti sukladno Mreži hitne medicine i sanitetskog prijevoza (NN 134/2023), i to na način da funkcionira potpuno u skladu sa pravilima struke, a budući da su Timovi T1 (sa liječnikom) i Timovi T2 (bez liječnika) propisani Mrežom hitne medicine i sanitetskog prijevoza.

U konkretnom slučaju, na intervenciju je poslan tim T2 (dvije medicinske sestre i vozač), s time da je jedna medicinska sestra specijalistica hitne medicine sa ovlašenjem za samostalni rad.

Suprotno navodima gosp. UŽ, a koji proziva gosp. Jukića za neprofesionalno vođenje Zavoda, niti u jednom trenutku nije došlo do zastoja u radu hitne službe (pa i unatoč nedostatku radne snage, liječnika, med sestara/tehničara, vozača), te su takvi navodi izneseni u prilogu klevetnički.

Prema tome smatramo da ovakav način istupanja i izvještavnja nije primjeren, šteti ugledu i dignitetu kako Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, tako i ravnatelja, gosp. Jukića, tim više što gosp. UŽ niti u jednom trenutku nije kontaktirao Zavod niti je tražio informacije o navedenom slučaju, te je iznio niz proizvoljnih i neistinitih konstrukcija.

Navedene informacije su netočne, uvredljive i klevetničke, te kao takve štete časti i ugledu podnositelja ovog zahtjeva.

Slijedom svega navedenoga, zahtijevamo da se ovaj ispravak objavi u najkraćem mogućem roku na istom ili istovrijednom mjestu i na isti ili istovrijedan način na koji su bile objavljene informacije na koje se ispravak odnosi.

Zagreb, 9. siječnja 2025.g.

Tomislav Jukić po

punomoćniku: odvjetnik Alen

Pešušić"

II. Odbija se zahtjev tužitelja Tomislava Jukića za naknadom parničnog troška, u cijelosti.

III. Nalaže se tužitelju Tomislavu Jukiću naknaditi tuženoj GŽ parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR (sedamstopedeset eura), u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj Tomislav Jukić podnio je ovom sudu 7. veljače 2025. tužbu protiv tužene GŽ kao glavne urednice NOVA TV u kojoj je naveo da su 8. siječnja 2025. u središnjem dnevniku NOVA TV, u prilogu o intervenciji time Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u Primoštenu sa izjavom gospodina UŽ objavljene neistinite informacije i difamacije o njemu, da mu je time prekršeno pravo na privatnost i osobni život i da je stoga 9. siječnja 2025. elektroničkim putem, a 20. siječnja 2025. i preporučenom poštom zahtijevao ispravak objavljenih informacija, no da zahtijevani ispravak nije objavljen. Slijedom navedenog predložio je da sud presudom naloži tuženoj GŽ kao glavnoj urednici NOVA TV da u prvom sljedećem, izdanju središnjeg dnevnika NOVA TV po pravomoćnosti te presude objavi bez promjena na istom ili istovrijednom mjestu i na isti ili istovrijedan način ispravak sadržaja kao u izreci ove presude te da tuženoj naloži da mu naknadi trošak ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate.

2. Tužena GŽ podnijela je odgovor na tužbu u kojem je navela da ne spori da je izvršena objava navedena u tužbi, no da smatra da tuženiku ne pripada pravo na tužbom zahtijevani ispravak i to iz sljedećih razloga:

- jer je dio informacija u odnosu na koji se zahtijevao ispravak ispravljen odnosno pojašnjen u samom prilogu,

- jer je 9. siječnja 2025. objavljena izjava tužitelja koja po svom sadržaju predstavlja ispravak ovdje predmetnih informacija,

- jer tužitelj nije aktivno legitimiran zahtijevati objavu informacija o nepovezanosti UŽ sa [adresa] i

- jer u predmetnom prilogu nisu objavljene informacije o tome da bi u Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije bilo ikakvih zastoja u radu.

Tužena je još navela da je u predmetnom prilogu objavljeno da u Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije rade timovi T1 i T2 te timovi koji nemaju odgovarajući sastav educiranih zdravstvenih djelatnika, da za nezadovoljavajuću organizaciju rada službe hitne medicinske pomoći nije prozvan tužitelj već nadležno ministarstvo, da je u prilogu objavljeno da je slučaj koji je opisan bio obrađivan prema svim pravilima Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza i to po odgovarajuće ustrojenom, stručnom i iskusnom T2 timu u sastavu kojeg je bila propisno educirana medicinska sestra specijalistica hitne medicine, da je potom objavljena i reakcija ministrice zdravstva kojoj se tužitelj obratio te da je UŽ član udruge koja je ustrojena kako bi sami zdravstveni radnici utjecali na kvalitetu rada službe hitne pomoći. Također je navela kako smatra da tuženiku ne pripada pravo na tužbom zahtijevani ispravak iz razloga propisanih odredbama čl. 42. st. 4. Zakona o medijima, a i da se poziva na odredbe čl. 48. st. 2. tog zakona obzirom je tužitelj tek nakon ovdje predmetne objave pokrenuo aktivnosti radi provjere bolovanja liječnika i mogućnosti organizacije rada u izvanrednoj situaciji, a da je u vrijeme ove objave Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u Primoštenu imao samo dva propisno ustrojena tima. Još je navela kako smatra da situacija u kojoj je sedmero od osam zaposlenih liječnika Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u Primoštenu na bolovanju predstavlja slučaj više sile u kojem je prema propisima moguće organizirati rad liječnika dulji od 16 sati. Slijedom svega navedenog tužena je predložila tužbu odbaciti, a podredno tužbeni zahtjev odbiti te tužitelju naložiti da joj naknadi trošak ovog postupka.

3. Tužitelj Tomislav Jukić je u nastavku prethodnog postupka još naveo kako navode tužene smatra neosnovanima jer da iz objavljene izjave UŽ proizlazi da on upravo tužitelja smatra odgovornim za nezadovoljavajuću organizaciju rada hitne službe u Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije te odgovornim jer su liječnici tog zavoda na bolovanju, a jer im ne dopušta rad od 24 sata kao i da smatra sramotom upravo za tužitelja što se u Šibensko-kninskoj županiji „dešava cirkus“ i da je to stoga jer je tužitelj politički podoban. Naveo je i da u predmetnom prilogu nisu pojašnjene kompetencije UŽ niti njegova veza sa intervencijom koja je u prilogu navedena već je samo navedeno da je on gost iz HITNA UŽIVO 194 bez objašnjenja što je to. Naveo je i da UŽ nije zaposlenik Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije. Također je naveo da zahtijevanim ispravkom pojašnjava ili bitno nadopunjuje navode iz predmetnog priloga. Naveo je i da nije točno da je tužena objavila njegovu izjavu kao ovdje zahtijevani ispravak već da je 9. siječnja 2025. u središnjem dnevniku NOVA TV objavljen tek dio zahtjeva za ispravak koji je uputio tuženoj što smatra da se ne može smatrati objavom ispravka informacije uvažavajući i da nije objavljeno da se radi o ispravku informacije već reakciji tužitelja na izjave UŽ te da je njegov zahtjev za ispravak izvađen iz konteksta pa je izgubljena njegova smisao. Još je naveo da mu je apsurdno i nejasno kako bi on mogao utjecati na bolovanja liječnika, a da rad liječnika od 24 sata nije dopušten te da je isključivo nadležni ministar zdravstva ovlašten mijenjati radno vrijeme zdravstvenih radnika i to u slučajevima izvanrednih okolnosti. Naveo je i kako smatra da su navodi UŽ da nije organizirao rad hitne službe klevetnički te da ovakav način istupanja i izvještavanja nije primjeren i šteti njegovom ugledu te ugledu Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u preslike zahtjeva (list 7 do 10 spisa), preslike povratnica (list 12 i 15 spisa), presliku dopisa (list 13 spisa), presliku punomoći (list 14 spisa), presliku prijamne knjige (list 16 spisa), presliku Impressuma (list 17 spisa) i dvije video snimke (list 41 spisa) te je saslušao tužitelja Tomislava Jukića (list 42 do 44 spisa) pa je temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Tužitelj Tomislav Jukić zahtijeva objavu ispravka informacija među strankama nesporno objavljenih 8. siječnja 2025. i to u izjavi UŽ u prilogu središnjeg dnevnika NOVA TV i to u roku propisanom odredbom čl. 46. st. 2. ZM-a obzirom je istu podnio 7. veljače 2025. kojeg dana računajući od same predmetne objave nije bilo isteklo vrijeme od 30 dana.

6. Među strankama je nesporno te to jasno proizlazi iz sadržaja predmetne objave informacija (priloga u središnjem dnevniku NOVA TV) da se istom informira javnost o situaciji u kojoj je hitna zdravstvena intervencija u Primoštenu u siječnju 2025. godine, a koju je organizirao Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije čiji je tužitelj ravnatelj, obavljena bez prisustva i sudjelovanja liječnika.

7. Pregledom snimke izjave UŽ u tom prilogu sud je utvrdio da je UŽ izjavio da je "glavni problem" gospodin Jukić koji "jednostavno vodi taj Zavod u krivom smjeru", da je "sramotno" što se ne dopušta rad liječnika od 24 sata, da su liječnici zbog toga na bolovanju i da je za taj "cirkus" kriv gospodin Jukić, da posao ne odrađuje dobro i da je to za njega "sramota" te da treba mijenjati da "nam ravnatelji budu politički podobni", da je gospodin Jukić "jedan od takvih" i da treba stavljati "ljude koji znaju posao, koji su sa iskustvom".

8. Ovakvi navodi prema stavu ovog suda predstavljaju javno iznesenu kritiku načina rada tužitelja, a kako je tužitelj među strankama nesporno u vrijeme te objave bio ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije čije su ovlasti i odgovornosti sasvim notorno dio javne uprave i javne zdravstvene službe u Republici Hrvatskoj, oni predstavljaju kritiku obavljanja javne funkcije tužitelja.

9. Činjenica da je u javnosti iznesena kritika načina na koji određena osoba obavlja javnu funkciju prema stavu ovog suda sama po sebi ne predstavlja povredu prava osobnosti te osobe obzirom u demokratskom društvu osoba koja obavlja takvu funkciju mora biti podložna detaljnoj provjeri aktivnosti koje provodi u sklopu iste od strane javnosti.

10. Tužitelj je kod ovakve objave mogao, međutim, tvrditi i dokazivati da su istom objavljene određene neistinite činjenice koje su povrijedile njegovo pravo ili interes. Tužitelj tako u ovom postupku tvrdi da su neistinite objavljene činjenice da je on utjecao na bolovanja liječnika tako što im je branio rad od 24 sata, da je rad zavoda čiji je ravnatelj loše organizirao jer nije dopustio liječnicima rad od 24 sata te da je za funkciju ravnatelja koju obavlja politički podoban, a ne sposoban. Navedeno, pak, prema ocjeni ovog suda nije dokazao.

11. Naime, saslušan kao stranka tužitelj je iskazao da nema saznanja zašto je u istom danu čak osam liječnika zavoda čiji je ravnatelj bilo otišlo na bolovanja, da je zahtijevao provjeru tih bolovanja te da se nakon par dana nekoliko liječnika samoinicijativno vratilo sa bolovanja. Iskazao je i da inače u takvim situacijama traži provjeru bolovanja, a da mu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ponekad odgovori, a ponekad ne dok on ne može ulaziti u opravdanja obiteljskih liječnika tih bolovanja. Na temelju ovakvog iskaza sudu nije bilo moguće utvrditi razloge iz kojih su u ovdje predmetnoj situaciji liječnici zavoda čiji je tužitelj ravnatelj bili otišli na bolovanja, a ti razlozi ne proizlaze niti iz ostalih dokaza izvedenih na prijedlog tužitelja (sadržaja dostavljenih isprava i predmetnih objava informacija). Iskaz tužitelja, međutim, da su se neki od ovih liječnika samoinicijativno (dakle, bez takve upute njihovog liječnika) vratili sa bolovanja nakon što je on zatražio provjeru istih prema ocjeni ovog suda ukazuje na mogućnost da ova bolovanja nisu bila posljedica stvarnih bolesti ovih liječnika. Sud stoga na temelju dokaza izvedenih u ovom postupku svakako nije bio u mogućnosti sa sigurnošću u smislu odredbe čl. 221.a ZPP-a utvrditi činjenicu da su ovi liječnici na bolovanje otišli iz razloga za koji ovdje tužitelj nije odgovoran pa tako niti činjenicu da je u predmetnom prilogu objavljena neistina da je upravo tužitelj na ta bolovanja utjecao.

12. Tužitelj je dalje iskazao da su liječnici u njegovom zavodu bili tražili da rade neprekidno 24 sata, no da im on to nije dopustio, a kako ni iz ostalih izvedenih dokaza ne proizlazi drugačije, sud je na temelju ovog jasnog i uvjerljivog iskaza nedvojbeno utvrdio da je informacija da je tužitelj liječnicima svog zavoda branio rad od 24 sata točna.

13. Tužitelj je dalje iskazao da je liječnicima zabranio ovakav rad jer je smatrao da je isti nezakonit kao i da smatra da je to u ovdje predmetnom prilogu potvrdila i ministrica jer je točno rekla da je zakonom predviđena mogućnost takvog rada samo u slučaju izvanredne potrebe, a da on smatra da u ovom slučaju takva potreba nije postojala dok je primjerice postojala u vrijeme pandemije Corona virusa. Iskazao je i da se nakon ovdje predmetne objave obratio nadležnom ministarstvu sa zahtjevom da liječnicima omogući takav rad, no da mu ono nije odgovorilo, a da on to nije mogao učiniti sam i da smatra da je službu formirao u skladu sa zakonom.

14. U ovom iskazu opisano postupanje tužitelja, međutim, prema ocjeni ovog suda, ukazuje na neosnovanost njegovog zaključka o pravilnosti obavljanja njegove funkcije ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu u predmetnoj situaciji. Naime, činjenica da je tužitelj uopće zahtijevao od nadležnog ministarstva odobrenje rada liječnika njegovog zavoda od 24 sata već sama za sebe potvrđuje postojanje sumnje samog tužitelja u pravilnost njegove odluke da rad svog zavoda organizira na način da se hitne intervencije vrše bez liječnika, a i pravilnost njegovog zaključka da situacija u kojoj zavod nema liječnika koji bi sudjelovali u hitnim intervencijama nije izvanredna. Činjenica, pak, da je tužitelj ovo odobrenje od ministarstva zahtijevao tek nakon ovdje predmetne objave informacija koja je, kako je već prethodno navedeno, javno kritizirala upravo njegovu zabranu rada liječnicima od 24 sata te tek nakon što je uslijed istodobnog bolovanja brojnih liječnika njegovog zavoda hitnu intervenciju bilo nužno obaviti bez liječnika, prethodno navedenu sumnju tužitelja u pravilnost vlastitog načina rada dodatno potvrđuje. Stav je, pak, ovog suda da je situacija u kojoj se hitne medicinske intervencije ne mogu vršiti uz sudjelovanje liječnika nedvojbeno izvanredna te da funkcija tužitelja kao ravnatelja zavoda za hitnu medicinu svakako obuhvaća i ovlast da se pojava takve situacije onemogući slijedom čega je sud daljnji iskaz tužitelja da je u ovoj situaciji "službu morao organizirati kako god" te da je njegova ovlast u ovoj situaciji bila "omogućiti da služba radi koliko je to moguće" (pa tako, dakle, hitne medicinske intervencije bez sudjelovanja liječnika) ocijenio neistinitim pri čemu valja naglasiti i da tužitelj u ovom postupku nikakvim drugim dokazima nije dokazao suprotno odnosno da je situacija u kojoj zavod za hitnu medicinu nema liječnika koji bi sudjelovali u hitnim intervencijama pa se te intervencije izvode bez liječnika redovna, a i da tako ne proizlazi niti iz laičkog pregleda sadržaja Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza (NN 134/2023) na koju se tužitelj poziva u ovdje predmetnom zahtijevanom ispravku objavljene informacije kao osnovu pravilnosti svog rada dok tužitelj u ovom postupku nije predložio sudu pružiti stručnu pomoć pri utvrđivanju ove činjenice na temelju sadržaja ovog propisa u skladu sa odredbama čl. 230. ZPP-a, a koja je stručna pomoć sudu u potpunom razumijevanju ovog propisa bila svakako potrebna. Tužitelj je, pak, saslušan kao stranka jasno i uvjerljivo iskazao i da zna da u drugim zavodima liječnici rade po 24 sata u situacijama kada zbog udaljenosti ne mogu stizati na posao u redovnim smjenama, kojim je iskazom prema ocjeni suda potvrdio osnovanost zaključka suda da rad hitne medicinske službe bez liječnika nije redovan i uobičajen već da se upravo suprotno, nastoji spriječiti. Valja reći i da je stav ovog suda da je zaključak tužitelja, koji je također saslušan kao stranka iskazao, da neprekidan rad liječnika od 24 sata nije normalan, moguće pravilan, no i da funkcija ravnatelja zavoda za hitnu medicinu nedvojbeno uključuje ovlast i sposobnost istog da sukob javnog interesa za pružanjem hitne medicinske pomoći i interesa radnika za ostvarenje prava iz radnog odnosa pravilno razriješi.

15. Sud tako u ovom postupku nije bio u mogućnosti sa sigurnošću u smislu odredbe čl. 221.a ZPP-a utvrditi činjenicu da je tužitelj rad svog zavoda u predmetnoj situaciji bio dobro organizirao dok je u takvim okolnostima prema stavu ovog suda bilo moguće i da su liječnici zaposlenici zavoda tužitelja upravo uslijed nezadovoljstva njegovom lošom organizacijom njihovog rada otišli na bolovanje.

16. Tužitelj je konačno iskazao i da funkciju ravnatelja ovog zavoda obnaša od 2013. godine bez obzira na brojne vlasti u toj županiji i da je svaki puta na natječaju bio izabran, no takav, prema ocjeni suda jasan i uvjerljiv iskaz, ne dokazuje izostanak političke podobnosti tužitelja već upravo takvu podobnost (sukladnost političkim mišljenjima i stavovima kao uvjet u natječajima za položaje i funkcije u društvu) potvrđuje. Uvažavajući i da iz dokaza izvedenih na prijedlog tužitelja ne proizlazi ništa o njegovoj sposobnosti za obavljanje funkcije ravnatelja zavoda za hitnu medicinu dok je sud prethodno obrazložio da je utvrdio kako je tužitelj nepravilno organizirao rad tog zavoda omogućivši situaciju da isti hitne medicinske intervencije obavlja bez sudjelovanja liječnika, sud u ovom postupku nije sa sigurnošću u smislu odredbe čl. 221.a ZPP-a utvrdio niti činjenicu da tužitelj za funkciju ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije nije politički podoban već sposoban.

17. Tužitelj, dakle, u ovom postupku nije dokazao da su u predmetnom prilogu, a unutar izjave UŽ, objavljene neistinite (netočne) informacije o njegovom načinu rada dok je ovom objavom izraženu kritiku istog kao lošeg ("cirkus" i "sramota", a koje upotrijebljene riječi ovaj sud ne smatra neprimjerenima obzirom na sasvim uljudan način opisuju neodgovorno i društveno neprihvatljivo stanje i postupanje) kao vršitelj javne funkcije bio dužan tolerirati.

18. Da, pak, postoji veliki interes javnosti za način na koji obavlja svoju funkciju potvrdio je i sam tužitelj kada je saslušan kao stranka iskazao da ga mediji gotovo svakodnevno ili barem jednom tjedno pitaju o radu njegove službe pa je osobito u takvim okolnostima tužitelj morao i mogao biti svjestan mogućnosti da se javno preispituje i kritizira način i kvaliteta njegovog rada dok njegov daljnji iskaz da je odmah nakon ovdje predmetne objave zaprimio više poziva poslovnih kolega i prijatelja, a kasnije i političara koji su ga o objavljenim navodima o njegovom poslu ispitivali i da mu je bilo teško ljudima izvan sustava taj posao objasniti, a koji je sud ocijenio jasnim, logičnim, životnim i uvjerljivim, prema ocjeni ovog suda dokazuje da ovdje predmetna objavljena kritika načina rada tužitelja nije ni na koji način utjecala na njegov privatan život niti povrijedila njegovo pravo na privatnost i osobni život, kako on to u tužbi zaključuje, već je izazvala potrebu tužitelja da javnosti svoj način rada objasni i opravda, a koju potrebu javna funkcija koju tužitelj obavlja sama po sebi i uključuje.

19. Valja reći i da UŽ, čija je izjava prenesena u ovdje predmetnom prilogu, prema stavu ovog suda predstavlja upravo javnost zainteresiranu za rad tužitelja (u prilogu i nije detaljnije predstavljen), a da je tužena objavom predmetnog priloga u cijelosti kao i njegovog nastavka sljedeći dan iznijela upravo interes i kritiku javnosti rada tužitelja prema stavu ovog suda proizlazi i iz činjenice da je objavila i izjave drugih osoba (označene samo imenom i gradom u kojem žive) kao izjave javnosti spremne javno uputiti kritike na javni rad. Neosnovan je stoga zaključak tužitelja da je tužena bila dužna u ovom prilogu pojasniti kompetencije UŽ o radu tužitelja i njegovu vezu sa tim radom.

20. I ovdje među strankama nesporna činjenica da je tužena dan nakon predmetne objave (9. siječnja 2025.) u istoj emisiji objavila izjavu tužitelja o predmetnoj situaciji hitne medicinske intervencije njegovog zavoda bez liječnika te organizaciji rada tog zavoda uslijed bolovanja liječnika i pisanu reakciju na sadržaj priloga od ranijeg dana, uvažavajući i sadržaj te objave, prema stavu ovog suda predstavlja nastavak informiranja javnosti o načinu rada tužitelja kao ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, a ne ispravak objave ovdje predmetne izjave UŽ o radu tužitelja u smislu odredaba čl. 41. st. 1. i 2. ZM-a obzirom, kako je već prethodno obrazloženo, tužena ovdje predmetnom objavom nije objavila nikakve netočne ili nepotpune informacije pa da bi ih trebala ispraviti, a niti je iz sadržaja objave od 9. siječnja 2025. vidljivo da se radi o ispravku formalno izvršenom u skladu sa odredbama čl. 41. st. 1. i 2. ZM-a (isti je nazvan reakcijom).

21. Sud je, dakle, u ovom postupku nedvojbeno utvrdio da nije postojala obveza tužene u skladu sa odredbama čl. 40. i 41. ZM-a prema zahtjevu tužitelja za ispravak objavljene informacije koji joj je među strankama nesporno podnio već dan nakon predmetne objave, zahtijevani ispravak i objaviti i to stoga što u predmetnoj objavi nije objavila niti netočne niti nepotpune informacije već primjerenu kritiku javnog rada tužitelja, a koju je tužitelj bio dužan tolerirati pa mu tom objavom nisu povrijeđena prava i interesi, a sve kako je propisano odredbama čl. 48. ZM-a, zbog čega je tužbeni zahtjev da tuženoj naloži takav ispravak objaviti u skladu sa odredbama čl. 46. ZM-a ocijenio neosnovanim te je odlučio kao u toč. I. izreke ove presude.

22. Primjenom odredaba čl. 154. st. 1. ZPP-a, a obzirom tužitelj u ovom sporu nije uspio, neosnovanim je ocijenjen i njegov zahtjev da mu tužena naknadi trošak ovog postupka pa je odlučeno kao u toč. II. izreke ove presude. Tuženoj je, pak, obzirom je u ovom sporu uspjela, primjenom odredaba čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a priznat kao potreban i dosuđen trošak zastupanja po punomoćnici odvjetnici odmjeren u skladu s dostavljenim troškovnikom, vrijednosti predmeta spora koja, obzirom ju tužitelj u tužbi nije naznačio, a sud ju do zaključenja glavne rasprave nije utvrdio, slijedom odredbe čl. 40. st. 5. ZPP-a iznosi 6.630,00 EUR i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023; u daljnjem tekstu: OT) i to trošak sastava odgovora na tužbu od 100 bodova (tbr. 8/1) i zastupanja na ročištima 16.5.2025. i 16.7.2025. od po 100 bodova za svako (tbr. 9/1) pa tako ukupno 300 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR i uvećano za PDV iznosi 750,00 EUR. Stoga je odlučeno kao u toč. III. izreke ove presude.

U Zagrebu, 31. srpnja 2025.

Sutkinja:

Marija Orošić Kranjčec

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 3 (tri) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju Tomislavu Jukiću po punomoćniku

2. Tuženoj GŽ po punomoćnici