REPUBLIKA HRVATSKA
Ovr-227/2025-6
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
UL. KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 2
MAKARSKA
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Nives Mešin Masle, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Dujmović Zuban, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Dujmović i partneri j.t.d., Zagreb, protiv protivnika osiguranja ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Antunoviću, odvjetniku iz Makarske, radi osiguranja privremenom mjerom radi ostvarenja novčane tražbine, 31. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se predlagatelj osiguranja s prijedlogom za osiguranje podnijetog u ovom predmetu 4. lipnja 2025. koji glasi:
„ I Nalaže se protivniku osiguranja ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da odmah a najkasnije u roku od tri dana po primitku ovog rješenja ukloni betonske blokove i željezni lanac sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Makarska, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i omogući prolaz vozilima preko postojećeg betonskog puta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
II Ako protivnik osiguranja ne postupi po toč. I izreke, ovlašćuje se predlagatelj osiguranja da sam ili preko treće osobe o trošku protivnika osiguranja ukloni betonske blokove i željezni lanac sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Makarska, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i omogući prolaz vozilima preko postojećeg betonskog puta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi uspostave prijašnjega stanja; III Ovo rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi. IV Ova privremena mjera ostaje na snazi do proteka roka od 8 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu po pravomoćnom okončanju parničnog postupka radi smetanja posjeda između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja. V Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa ovrhu.
VI Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja plati troškove ovog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od donošenja ovog rješenja pa sve do isplate po stopi propisanoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 8 dana.“
II. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja u navedenom prijedlogu ističe da je suvlasnik i suposjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te predmetnu nekretninu uz suglasnost ostalih suvlasnika koristi kao parkiralište za svoje goste. Naime, predlagatelj osiguranja i njegova supruga L bave se iznajmljivanjem apartmana Ć na adresi predlagatelja osiguranja, a obzirom da nemaju dovoljno parkirnih mjesta, za obavljanje te djelatnosti odnosno parkiranje automobila svojih gostiju koriste ranije navedenu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima pristup do asfaltiranog javnog puta jedino preko betoniranog puta koji prolazi preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kojim putem se predlagatelj osiguranja kao i ostali i raniji suvlasnici predmetne čestice koriste za pristup svojoj nekretnini pješice i vozilima više od 50 godina. Da se radi o betoniranom putu vidljivo je i iz skice očevida koja je sastavni dio vještačenja provedenog 2007. godine po vještaku Petru Vrdoljaku u predmetu P-289/2005, kao i iz fotografije od 10.05.2025.g. u prilogu ovoga prijedloga. Predlagatelj osiguranja je faktično izvršavao sadržaja prava stvarne služnosti prava staze i prava kolnika, sve dok mu protivnik osiguranja nije zapriječio put i oduzeo mu posjed prava stvarne služnosti prava kolnika u korist povlasne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na teret poslužne čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu je više osoba, ali je u katastru upisana protivnik osiguranja kao jedini posjednik. Dana 11.03.2025.g. protivnik osiguranja je kao investitor pozvao suvlasnike i posjednike, između kojih je i predlagatelj osiguranja, na očevid na predmetnoj čestici radi iskolčenja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dana 18. svibnja 2025.g. predlagatelj osiguranja je saznao da je protivnik osiguranja, vjerojatno dan prije odnosno dana 17.05.2025.g., ogradio svoju nekretninu na način da je postavio betonske blokove povezane željeznim lancem, čime je onemogućio predlagatelja osiguranja da pristupi svojoj čestici vozilima odnosno da istu koristi kao parkiralište za svoje goste. Na navedeni način protivnik osiguranja je smetao posjed prava služnosti prava kolnika predlagatelja osiguranja. Predlagatelj osiguranja ima rezervacije za svoje apartmane, te mu je već nekoliko gostiju najavilo dolazak, a neki su već i stigli. Imajući u vidu da počinje turistička sezona, te da predlagatelj osiguranja za svoje goste ima osigurana parkirna mjesta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], do kojih mu je protivnik osiguranja onemogućio pristup i time oduzeo posjed prava kolnika, to predlagatelj osiguranja smatra da je nužno da naslovljeni sud što je prije moguće odredi privremenu mjeru koja će trajati do pravomoćnog okončanja parnice za smetanje posjeda i time privremeno regulira odnose između stranaka. Predlagatelj osiguranja smatra da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine prava na posjed prava kolnika, a time i pristupa na nekretninu u suvlasništvu protivnika osiguranja odnosno mirnog uživanja suvlasništva predlagatelja osiguranja. Osim toga, predložena mjera je potrebna jer bi predlagatelj osiguranja mogao izgubiti goste kojima je jamčio parkirališna mjesta do kojih sada nema pristup. Nadalje, predlagatelj osiguranja smatra da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje obzirom da stranke duže vrijeme nisu u dobrim odnosima, te bez odluke suda ne može ni na koji način uspostaviti ranije posjedovno stanje. Predlagatelj osiguranja ne želi ući u sukob sa protivnikom osiguranja jer bi to moglo dovesti i do nasilja posljedice kojeg mogu biti i nenadoknadive, ali za određivanje privremene mjere, u slučaju kada je to potrebno da se spriječi nasilje, nije niti potrebno utvrđivati da li bi to nasilje moglo dovesti do štete i, ako da, do kakve. Da je između stranaka bilo ranijih sukoba radi čega postoji opasnost od nasilja vidljivo je iz fotografije od 16.07.2024.g. kada je protivnik osiguranja automobil parkirao na predmetni put i onemogućio prolaz vozilima do nekretnine predlagatelja osiguranja radi čega je intervenirala policija.
2. Protivnik osiguranja se podneskom od 17. lipnja 2025. usprotivio navodima predlagatelja osiguranja navodeći da bi bile netočne tvrdnje predlagatelja osiguranja da bi ga protivnik osiguranja ograđivanjem svoje nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] („…da je protivnik predlagatelja osiguranja ogradio svoju nekretninu na način da je postavio betonske blokove povezane željenim lancem…“) smetao predlagatelja osiguranja u posjedu prava stvarne služnosti kolnika koje da bi postojalo u korist njegove nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao i da bi on to pravo stekao dugogodišnjim izvršavanjem njegova sadržaja na valjan način, tj. da on „…kao i ostali raniji suvlasnici predmetnu česticu koriste za pristup svojoj nekretnini pješice i vozilima više od 50 godina.). Naime, protivnik osiguranja je u cilju održanja koliko toliko korektnih dobrosusjedskih odnosa usmeno prepustio predlagatelju osiguranja betonirani dio svoje nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da ju besplatno (na zamolbu) koristi za prolaz pješice i vozilima do svoje nekretnine, do opoziva. Točno je da je protivnik osiguranja izvršio geodetsko snimanje i obilježavanje svoje nekretnine dana 11.03.2025. godine, a kojom prilikom nitko od pozvanih susjeda nije prigovorio pokazanim granicama niti istaknuo da bi na toj nekretnini postojalo bilo kakvo ograničeno stvarno pravo u njihovu korist, što jasno potvrđuje neutemeljenost i neistinost navoda predlagatelja osiguranja da bi se ta nekretnina dugi niz godina koristila za prolazak pješice i vozilima do susjednih nekretnina. Budući da je predlagatelj osiguranja početkom turističke sezone zemljište u svom vlasništvu (k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) počeo iskorištavati na način da na istom neovlašteno iznajmljuje parkirna mjesta, protivnik predlagatelja osiguranja ga je dana 25. travnja 2025. godine izvijestio da mu opoziva dopuštenje da se koristi dijelom njegova zemljišta za prolazak do svog zemljišta. S obzirom na to da se predlagatelj osiguranja oglušio na upozorenje protivnika osiguranja, isti je dana 17. svibnja 2025. godine ogradio svoju nekretninu tako što je postavio betonske blokove. Prema odredbi čl.21.st.3 ZV sudska zaštita od uznemirenja odnosno oduzimanja posjeda može se tražiti u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i učinioca, a najkasnije u roku od godinu dana od nastalog smetanja (spor zbog smetanja posjeda). Kada je protivnik osiguranja pozvao predlagatelja osiguranja da se drži ugovorene obveze, tj. da prestane koristiti betonirani dio njegove nekretnine za prolaz pješice i vozilima, a on to odbio, tada je on prekoračio granice svog neposrednog posjeda zbog čega u odnosu na protivnika predlagatelja osiguranja nema pravo na zaštitu ovakvog neposrednog posjeda jer se protivnik predlagatelja osiguranja poslužio institutom samopomoći predviđenim u čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12, 152/2014, 81/15 i 94/17, dalje ZV), stoga predlagatelju osiguranja u takvom činjeničnom i pravnom odnosu ne pripada posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 22. ZV (istovjetno pravno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni Sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj: Gzz 20/1993-2 od 09. lipnja 1993.g.). Također je netočan i navod predlagatelja osiguranja da bi „mogao izgubiti goste kojima je jamčio parkirališna mjesta do kojih sada nema pristup“, obzirom da isti svoju nekretninu ne koristi u tu svrhu, već u svrhu neovlaštenog dnevnog iznajmljivanje parkirnih mjesta trećim osobama – pretežito turistima koji niti odsjedaju kod njega niti imaju bilo kakvu povezanost s njegovim objektom. Da je tomu tako svjedoči i kronologija fotografija iz kojih je vidljivo da je tijekom ranih jutarnjih sati parking prazan, dok tijekom dana biva prepunjen automobilima do te mjere da nema niti jednog slobodnog mjesta, a već u večernjim satima parking se isprazni, što nedvojbeno ukazuje da stvarna svrha korištenja nije parkiranje gostiju koji borave u smještaju, već neovlašteno gospodarsko iskorištavanje nekretnine radi ostvarivanja prihoda. Isto tako su netočni i navodi predlagatelja osiguranja da „ k. č. [katastarska čestica] ima pristup do asfaltiranog javnog puta jedino preko betoniranog puta koji prolazi preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“, obzirom da predlagatelj osiguranja s javnog puta do svoje nekretnine, može doći i drugim putem preko k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji put predlagatelj osiguranja stvarno i konzumira i za takvo što, prema saznanjima protivnika ima odobrenje Općine Brela u čijem je najmu prethodno navedena nekretnina. Da je tomu stvarno tako prikazuju i nedavno snimljene fotografije koje prikazuju da je predmetni parking tijekom dana u potpunosti popunjen vozilima što nedvojbeno potvrđuje činjenicu da predlagatelj ima alternativni prilaz svojoj nekretnini jer da nije tako, predlagatelj osiguranja ne bi ni mogao parkirati vozila na tom zemljištu budući da je protivnik osiguranja u međuvremenu ogradio svoju nekretninu pa prolazak preko iste više nije moguć. Netočne su i u potpunosti neutemeljene i neosnovane tvrdnje predlagatelja osiguranja da je „predložena mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje obzirom da stranke duže vrijeme nisu u dobrim odnosima, kao i da predlagatelj osiguranja ne želi ući u sukob s protivnikom osiguranja jer bi to moglo dovesti do nasilja posljedice kojeg mogu biti nenadoknadive“. To stoga jer ne samo da predlagatelj osiguranja nije ponudio niti jedan dokaz iz kojeg bi objektivno proizlazila opasnost od nasilja i nastupanja nenadoknadive štete, već ni da bi protivnik osiguranja svojim ponašanjem prouzročio nasilje odnosno nastupanje nenadoknadive štete. Naprotiv, u dosadašnjoj komunikaciji između stranaka nije bilo nikakvih povišenih tonova, prijetnji, fizičkih ili verbalnih sukoba niti sličnih ponašanja koja bi ukazivala na moguću eskalaciju odnosno koji oblik nasilja među strankama. U konačnici, u odnosu na navode predlagatelja osiguranja da je faktično izvršavao sadržaj prava stvarne služnosti prava staze i prava kolnika, sve dok mu protivnik osiguranja nije zapriječio put i oduzeo mu posjed prava stvarne služnosti prava kolnika u korist povlasne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na teret poslužne k. č. [katastarska čestica], protivnik osiguranja ističe da ti navodi ne mogu biti predmetom ovog postupka obzirom da se predlagatelj osiguranja poziva na smetanje posjeda prava služnosti. Međutim, istine radi, za navesti je da on to pravo nije mogao steći niti je stekao, obzirom da se u posjedu nalazio temeljem prekarija, a prekarij sukladno odredbi čl.229.st.2. ZV nije osnova za stjecanje prava stvarne služnosti unatoč isteku roka od 20 godina (istovjetno pravno shvaćanje zauzeo je i Županijski sud u Zagrebu, u svojoj odluci broj Gž-801/07 od 20.03.2007. godine: „Stvarna služnost ne može se steći dosjelošću kad je ustupljena do opoziva, neovisno o tome što je opozvana po proteku roka dosjedanja od 20 godina“, i Županijski sud u Slavonskom Brodu u svojoj odluci broj Gž 122/2021- 3 od 11.01.2021. godine). Stoga je protivnik osiguranja predložio da sud odbaci prijedlog za osiguranje kao nedopušten, a podredno da ga odbije kao neosnovan uz obvezu predlagatelja osiguranja na naknadu troška protivniku osiguranja. Nakandno p rotivnik predlagatelja osiguranja je dostavio fotografije na koje se ranije pozvao, a iz kojih da je jasno vidljivo da na zemljištu predlagatelja osiguranja oznake k. č. [katastarska čestica], kao i zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje graniči sa nerazvrstanom cestom, u jutarnjim satima nema parkiranih vozila, već samo u popodnevnim satima, odnosno da se isto koristi za pružanje usluga neovlaštenog parkinga trećim osobama koje dolaze na obližnju plažu na dnevno kupanje i odmor, a ne za potrebe parkinga osobama kojima isti pruža uslugu smještaja u svom domaćinstvu. Također da je iz upozorenja koje se nalazi na jednom stablu bora vidljivo i da se taj parking ne koristi ni za potrebe objekta u vlasništvu bivšeg trgovačkog društva Hoteli Brela, koji je više od 20 godina izvan funkcije te se nalazi u zapuštenom i derutnom stanju. Osim toga, protivnik osiguranja je dostavio i primjerak uredno potpisane povratnice o primitku dopisa upućenog predlagatelju osiguranja od strane Geo-Horvat d.o.o, Ul. Jadranska 3, 21300 Makarska, kojim je potonji pozvan da bude nazočan obilježavanju granica nekretnine protivnika osiguranja, a koji nije ni na koji način osporio pokazane granice niti se pozvao na eventualno postojanje prava stvarne služnosti.
3. Predlagatelj osiguranja je podneskom od 25. lipnja 2025. naveo da iz navoda protivnika osiguranja proizlazi da je nesporno da je predlagatelj osiguranja prolazio vozilima betoniranim putem preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve dok protivnik osiguranja nije to onemogućio postavljanjem betonskih blokova povezanih lancem. Predlagatelj osiguranja osporava navode protivnika osiguranja da mu je on „usmeno prepustio…da ju besplatno (na zamolbu) koristi… do opoziva“, jer je to netočno, te za navedenu tvrdnju protivnik osiguranja nema nikakvih dokaza. Osim toga, protivnik osiguranja ne bi ni bio ovlašten dati takvu dozvolu bez suglasnosti ostalih suvlasnika, imajući u vidu da bi se radilo o teretu na cijeloj stvari a da je protivnik osiguranja suvlasnik predmetne nekretnine u 48/144 suvlasničkog dijela. U odnosu na navode vezane za geodetsko snimanje predlagatelj osiguranja ističe da granice k.br. 1164/20 k. o. [katastarska općina] nisu sporne, a isticanje tuđih stvarnih prava na predmetnoj nekretnini nije ni na koji način povezano sa iskolčenjem nekretnine niti je to bio predmet geodetskog snimka, pa predlagatelj osiguranja nije imao razlog protiviti se označavanju granica predmetne nekretnine. Predlagatelj osiguranja osporava da bi ga protivnik osiguranja dana 25. travnja 2025.g. izvijestio „da mu opoziva dopuštenje“ kao i da bi se protivnik osiguranja „poslužio institutom samopomoći“, jer su navedene tvrdnje netočne i nedokazane. Predmetni put je betoniran u razdoblju od 1968. do 1972. godine, te ga od tada prednici predlagatelja osiguranja koriste za prolaz vozilima do svoje nekretnine, čemu se suvlasnici nekretnine u suvlasništvu protivnika osiguranja nisu protivili. Da je i prednik predlagatelja osiguranja koristio predmetni betonirani put za prolaz vozilima do svoje nekretnine vidljivo je i iz ugovora koji je kao raniji vlasnik sklopio sa Općinom Brela još 2009.g., što dokazuje neosnovanost tvrdnje protivnika osiguranja da je on dozvolio predlagatelju osiguranja prolaz vozilima. Osim toga, zasigurno se nekretnina prednika predlagatelja osiguranja ne bi mogla koristiti kao parkiralište za vozila da se do nje nije moglo doći predmetnim betoniranim putem na kč. br. [katastarska čestica], imajući u vidu da je Sporazum sklopljen za vrijeme trajanja turističke sezone. Netočni su navodi da postoji put preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer se u naravi radi o šumi, pa ne postoji nikakav uređen put preko navedene čestice koji bi povezivao nekretninu predlagatelja osiguranja sa javnim putem. Izvan sezone i kada nema parkiranih automobila u predmetnoj šumi, može se proći vozilima između stabala, ali to nije drugi prikladan put kojim bi predlagatelj osiguranja mogao proći vozilima do javnog puta, osobito ne u vrijeme turističke sezone kada su između stabala parkirani automobili. Naime, općepoznato je da se parking počeo naplaćivati upravo zbog značajno povećanog broja automobila koji dolaze u vrijeme turističke sezone na plaže u [adresa]. Predlagatelj osiguranja osporava da bi imao odobrenje Općine Brela za prolaženje nekretninom u suvlasništvu drugih osoba, kao i da je navedena nekretnina u najmu Općine Brela. Da je u vrijeme turističke sezone zbog značajnog broja automobila koji se parkiraju u šumi kod plaže Punta Rata jedini put vozilima do nekretnine u suvlasništvu predlagatelja osiguranja preko betonskog puta na nekretnini u suvlasništvu protivnika osiguranja općepoznato je, te isto može svatko uočiti u vrijeme turističke sezone, a vidljivo je iz Sporazuma od 23.07.2009. kao i iz fotografije od 16.07.2024.g. kada je protivnik osiguranja automobil parkirao na predmetni betonirani put i onemogućio prolaz vozilima do nekretnine predlagatelja osiguranja. Osim toga, navedeno potvrđuju i fotografije koje je dostavio protivnik osiguranja. Naime, kada bi se u turističkoj sezoni moglo drugim putem doći vozilima do nekretnine predlagatelja osiguranja, onda parkiranje vozila protivnika osiguranja na predmetni betonski put ne bi sprečavao prolaz do nekretnine predlagatelja osiguranja, niti bi policija bila pozvana radi toga. Osim toga, sama činjenica da je predlagatelj osiguranja morao pozvati policiju radi toga što je protivnik osiguranja parkirao vozilo na predmetni betonirani put, ukazuje da stranke nisu u „dobrosusjedskim“ odnosima, kao i da doista postoji opasnost od nasilja. Nije životno niti logično da bi susjedi jedan drugome na takav način onemogućavali prolaz da su u dobrim odnosima, kao i da bi policija bila pozvana radi parkiranog vozila susjeda, pa predlagatelj osiguranja smatra da je učinio vjerojatnim i svoju tražbinu i opasnost od nasilja i nenadoknadive štete.
4. Sud je u dokazne svrhe pregledao izvadak iz ZK za čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8219 k. o. [katastarska općina], izvadak iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina], presliku oglasa Apartmani Danijela sa internetske stranice, fotografija svibnja 2025, skica lica mjesta na dan očevida i dodatne izmjere listopada 2007.,izvadak iz ZK za ZU 1197 k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista br. 196 k. o. [katastarska općina], dopis Geo-Horvat d.o.o. od 26. veljače 2025., fotografije x5, ,potvrda rezervacije, fotografija 16. srpanj 2024., dostavnice od 4.03.2025., fotografije od 13.06.2025. u jutarnjim i popodnevnim satima (x4), fotografije od 14.06.2025. u jutarnjim i popodnevnim satima (x3), fotografije od 15.06.2025. u jutarnjim i popodnevnim satima (x5), fotografije od 16.06.2025. u jutarnjim i popodnevnim satima (x5), fotografije od 17.06.2025. u jutarnjim i popodnevnim satima (x4), fotografiju od 18.06.2025. u jutarnjim satima, Sporazum od 23. srpnja 2009., tužbu Psp-17/2025.
5. Prijedlog nije osnovan.
6. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su u članku 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13.,93/14.,55/16.,73/17.,131/20., 114/22., 6/24., dalje:OZ) koji se primjenjuje na konkretan slučaj i koja zakonska odredba određuje da se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje svoje tražbine, kao i učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6.1. Prema svemu iznijetom predlagatelj osiguranja predlaže donošenje privremene mjere koja spada u krug tzv. regulacijskih privremenih mjera, a pretpostavke za izdavanje takve mjere su određene u čl. 347. st. 2. i u svezi s čl. 346.OZ-a koji se primjenjuje na konkretan slučaj. Pretpostavke za izdavanje takve privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene, a da bi sud odredio takvu privremenu mjeru.
6.2. Odredbom članka 347. st.2. OZ-a propisano je da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.
6.3. Naglasiti je da privremena mjera nije sredstvo prijevremenog ostvarenje potraživanja, jer cilj privremene mjere nije i ne može biti ostvarenje potraživanja, već osiguranje njegova budućeg ostvarenja. Naime, u konkretnoj situaciji privremena mjera ne smije glasiti kao rezultat za kojim se teži u kognicijskom postupku kojim se o zaštiti predlagatelja raspravlja i odlučuje kao o glavnom pitanju, te se sud mora rukovoditi osnovnom smjernicom koja ga obvezuje da ostane u granicama reduciranog zadatka osiguratelja, a ne izvršitelja.
7. Iz priložene dokumentacije proizlazi da je predlagatelj osiguranja upisan kao vlasnik za 17/32 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik za 48/144 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u posjedovnom listu br. 196 k. o. [katastarska općina] za cijelo, da se predlagatelj osiguranja služio betonskim putem na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za prolaz vozila i pješice do svoje nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno dogovoru sa protivnikom osiguranja sve do 17. svibnja 2025. kad je protivnik osiguranja ogradio nekretninu tako što je postavio betonske blokove i željezne lance, unatoč činjenici da mu je to pravo protivnik osiguranja opozvao 25. travnja 2025. , da je betonski put ucrtan na skici lica mjesta iz listopada 2007. sačinjenog za potrebe parničnog postupka P-289/05. od strane ovlaštenog sudskog vještaka za geodeziju Petra Vrdoljaka, da je protivnik osiguranja pokrenuo postupak iskolčenje katastarske čestice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je predlagatelj osiguranja zaprimio 4. ožujka 2025. poziv sudjelovanje na ročištu za iskolčenje održano na dan 11.03.2025., a ne koje predlagatelj nije pristupio, da do navedenih čestica zemlje postoji i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja služi za provoz i parking vozila, a graniči sa objema nekretninama.
7.1. Prema stavu ovog suda s obzirom da služnost prolaza i provoza nije pravno perfektna jer nije uknjižena u zemljišne knjige (ni u vidu predbilježbe), a predlagatelj osiguranja nije dostavio dokaz da bi pokrenuo postupak utvrđenja prava prolaza i provoza u korist dijela čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], ovaj sud je stava da se u konkretnom slučaju radi o prividnoj služnosti iz članka 184. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV) koju je protivnik osiguranja tolerirao do opoziva, a opozvao ju je 25. travnja 2025., odnosno 17. svibnja 2025. kad je postavio betonske blokove i željezne lance.
7.2. Ukazati je da je protivnik osiguranja zakonitim putem zatražio uređenje suvlasničkih odnosa i to u vidu dokle sežu njegove granice prema ostalim suvlasnicima i trećim osobama, a protivnik osiguranja se tome nije protivio (nije pristupio na zakazano ročište niti zatražio odgodu terena što mu je bilo omogućeno kao ni da je izvršio uvid u predmetnu dokumentaciju u uredu Geo-Horvat d.o.o. ), pa je vidljivo da je protivnik osiguranja postupao u skladu sa svojim suvlasničkim ovlaštenjima.
7.3. Nadalje, iz predmeta spisa proizlazi da predlagatelj osiguranja ima alternativni prilaz svojoj nekretnini i to mogućnost prolaska preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako ga smatra neadekvatnim putem do svoje nekretnine u ljetnim vremenima, a adekvatnim u zimskim. Naime, iz priložene fotodokumentacije razvidna je svakodnevna fluktuacija vozila upravo na toj nekretnini, s pojačanim popodnevnim intenzitetom, ali ni u jednom slučaju ne bi proizlazilo da je predlagatelj osiguranja onemogućen u korištenju predmetne nekretnine kao i ostala vozila (preko 15 njih parkiranih).
7.4. Predlagatelj osiguranja nije dostavio dokaze na okolnosti da mu je nastala šteta u vidu otkazivanja zakazanih rezervacija turističkog iznajmljivanja apartmana „ Ć“, slijedom čega nije razvidnu u čemu se ogleda štetno ili pak nasilno postupanje protivnika osiguranja.
8. Kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom postojanje svoje tražbine, kao i vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, odlučeno je kao u točki I. izreke.
9. Kako je predlagatelj osiguranja odbijen sa svojim traženjem, to mu ne pripada pravo na trošak sukladno čl. 14. OZ-a, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke.
U Makarskoj, 31. srpnja 2025.
Sutkinja
Nives Mešin Masle
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Županijskom sudu.
DNA:
- Predlagatelju osiguranja pp.
- Protivniku osiguranja pp.
- u spis
