Poslovni broj: 82P-1976/2016-43

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji Korneliji Dodig, u pravnoj stvari tužitelja AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Čičin Šain, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Višić i partneri j.t.d. u Šibeniku, protiv tuženika JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, radi utvrđenja prava suvlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 24. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Sanje Čičin Šain, odvjetnice u Šibeniku, tuženika JB i zamjenika punomoćnika tuženika Josipa Petkovića, odvjetnika u Šibeniku, na ročištu za objavu presude održanom 31. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik za 175/280 dijela fizičkog dijela čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenog žutom bojom i slovima A-B-C-D-A, u skici mjerenja KB od 7. lipnja 2010., u naravi puta povezanog s javnom prometnicom Ulicom Ljudevita Gaja u Vodicama, ograđenog betonskim zidom prema Splitskoj ulici i nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].“

II. Nalaže se tužitelju AB, OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi tuženiku JB, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 EUR-a, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa.

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koja glasi:

„1. Dozvoljava se tužitelju AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasniku čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dovoz i provoz motornim vozilom preko dijela nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenog slovima A-B-C-D-A, u skici mjerenja KB od 7. lipnja 2010., u naravi puta poveznog s javnom prometnicom, Ulicom Ljudevita Gaja u Vodicama, radi dovoza goriva i poljodjelskih stvari, ispumpavanja septičke jame i izbacivanja glomaznog otpada, s važnošću ove mjere do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

2. Zabranjuje se tuženiku JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], poduzimanje građevinskih radova izgradnje zida na fizičkom dijelu nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], označenog slovima A-B-C-D-A u skici premjeravanja KB od 7. lipnja 2010., s važnošću ove mjere do pravomoćnog okončanja ovog postupka.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je suvlasnik za 175/280 dijela puta formiranog na dijelu nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na skici mjerenja od 7. lipnja 2010. izrađenoj po KB dipl. ing. geod. označen slovima A-B-C-D-A, površine 280,00 m2. Pravo suvlasništva da je stekao temeljem darovanja. Predmetni put da su prije više od 40 godina izradili tužitelj, njegov brat pok. RB (Branko) Meštrov te otac pok. ABA. Tužitelj da je za formiranje puta ustupio 2,5 metara širine po cijeloj duljini svoje nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] (prije čest. zem. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], a po 1,5 metar širine da su, u duljini njihovih nekretnina ustupili pok. brat i otac. Tako formiran put da je ogradnim zidom odvojen od matične nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (danas čest. zgr. [katastarska čestica]) koje su tada vlasnici bili pok. ABA i pok. RB. Pok. otac stranka da je darovao sinovima, tužitelju, tuženiku i pok. RB svakom po cca 1.000,00 m2, a supruzi cca 500,00 m2 zemlje zvane „Kraje“, te ih fizički podijelio na način da je tužitelja i majku pripala nekretnina koja je sada označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], s lijeve strane puta, a pok. RB (čest. zgr. [katastarska čestica]) i tuženika s desne strane puta, koji da je formiran prije nego što je tuženik darovanjem ušao u posjed i vlasništvo njegove nekretnine. Prije nego što je pok. otac tuženiku darovao nekretninu da je sa sinom pok. RB, diobenim ugovorom od 2. listopada 1970., utvrdio da je svaki od njih vlasnik matične čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 921,00 m2. Tuženik da je ucrtavanjem stambenog objekta na matičnoj čest. zem. [katastarska čestica], u sastav uključio i predmetni put, koji je sada sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica], u vlasništvu tuženika, pa da je nekretnina u vlasništvu tuženika ukupne površine 1.218,00 m2, dok da je površina čest. zgr. [katastarska čestica] (koja je pripala RB), nakon ucrtavanja stambenog objekta ostala sukladna diobenom sporazumu i iznosi 921,00 m2. Tužitelj da se predmetnim putem koristi od njegova formiranja, a kad su između njega i tuženika nastali sporovi oko korištenja, da je tražio osnivanje prava služenosti, a po ukidanju kojeg da je pokrenut predmetni postupak. Zaključno, predmetni put da je ukupne površine 280,00 m2, a kako je jednim dijelom nastao ustupanjem tužiteljeve nekretnine u širini od 2,5 m, cijelom dužinom iste koja iznosi 70,00 m, da je tužitelj suvlasnik istog za 70 x 2,5 m, odnosno 175/280 dijela, stoga predlaže da sud donese presudu kojom će to utvrditi.

1. 1. Tužitelj je ujedno podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u sadržaju kao u izreci ovog rješenja navodeći da postoji opasnost da će tuženik zatvoriti put i trajno mu onemogućiti prolaz i provoz do sjevernog dijela njegove nekretnine (prema Splitskoj ulici) do kojeg sad može doći samo pješice preko svoje nekretnine.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da tužitelj nije suvlasnik nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], već da je on vlasnik iste za cijelo, a da ju je stekao temeljem darovanja. Naime da je pok. otac ABA **.**.1981. Ugovorom o darovanju istom darovao za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a on da je potom 16. kolovoza 1982. od Općine zatražio izdavanje urbanističkih uvjeta i gradnju stambenog objekta na darovanoj nekretnini. U navedenom postupku da je tuženika zastupao pok. otac te da je na zahtjevu iscrtanim linijama označen, na nekretnini tuženika, prilazi put u širini od 4 metra, a sukladno prilogu zahtjeva- kopiji katastarskog plana. Još 1982. da je predmetni put bio sastavni dio nekretnine tuženika. Iz skice od 18. ožujka 1981., sačinjene prije nego što je prednik tuženika darovao tuženiku predmetnu nekretninu, da je njegova nekretnina bila formirana u istom obliku kao i danas, odnosno da je predmetni put bio njezin sastavni dio. Tužitelj da nije cijelom dužinom njegove nekretnine ustupio dio iste u širini od 2,5 m za formiranje puta, već da je nekretnini tuženika ustupio u gornjem dijelu svoje nekretnine jedan dio, a da je istu površinu dobio u donjem dijelu svoje nekretnine, čime da je uobličio svoju nekretninu koja je prethodno bila široka na sjevernoj strani, a uska na južnoj, što da proizlazi iz prethodno navedene skice. Tužitelj da nije vršio nikakva ustupanja radi formiranja puta već da je „izravnao“ istočnu među njegove nekretnine prema nekretnini tuženika. Tuženik da je 1998. tražio izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju njegove kuće te da je u oba postupka definirano kako nekretnina tuženika ima pristup na javni put preko predmetnog puta, a sastavni dio oba postupka da je bio preslik katastarskog plana iz kojeg je razvidno da je predmetni put sastavni dio nekretnine tuženika. U postupku ishodovanja lokacijske dozvole, 24. lipnja 1998., tužitelj da je dao suglasnost tuženiku, izjavom ovjerenom po Aljoši Gojanoviću, javnom bilježniku u [adresa]. Tužitelj da je u postupku koji se vodio pred ovim sudom pod brojem P-2300/2011 tražio da se utvrdi postojanje prava služnosti predmetnom nekretninom u vlasništvu tuženika, a nakon što mu je isto ukinuto, u predmetu P-1051/2016, jer je izgubilo razumnu svrhu, da je pokrenuo predmetni postupak. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uviđajem na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka Ivice Trošića, geod., saslušanjem tužitelja AB i tuženika JB, svjedoka DB, LB, ČB i EB, pročitani su i pregledani materijalni dokazi i to: skica mjerenja od 7. lipnja 2010. izrađena po KB, dipl. ing. geod., izvadci iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], posjedovni list broj 3482, K. O. [katastarska općina] sa stanjem na 20. listopada 2011., ugovor o darovanju od 28. srpnja 1981., diobeni ugovor od 2. listopada 1970., oporuka pred svjedocima od 23. prosinca 1993., zahtjev za izdavanje urbanističkih uvjeta od 16. kolovoza 1982. s prilozima kopijama katastarskog plana od 18. ožujka 1981. i iz 1982., lokacijska dozvola od 27. srpnja 1998., građevinska dozvola od 18. prosinca 1998., izjava AB ovjerena 24. lipnja 1998. pod brojem OV- 1703/98 po Aljoši Gojanoviću, javnom bilježniku u [adresa], ugovor o darovanju od 1. kolovoza 1971., skica mjesta očevida od 2. kolovoza 2016. izrađena po ĐB dipl. ing. geod., izvodi iz katastarskog plana čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] od 13. prosinca 2016., fotografije i pismo koje je priložio tuženik te fotografije koje je priložio tužitelj, molba za izdavanje građevinske dozvole od 23. srpnja 1986., uvjerenje o uvjetnima uređenja prostora od 8. srpnja 1986., građevinska dozvola od 25. srpnja 1986., prilog uvjetima br 02-34/203-86, uvjerenje o stručnoj sposobnosti od 24. prosinca 1968., rješenje Općine Šibenik od 25. srpnja 1986., preslik zbirki isprava ovog suda brojeva Z-665/70, Z-1385/70, Z-1566/70, Z-404/81, Z-1191/99, Z-1192/99, Z- 9574/10, povijest promjena u izvadcima iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], skica mjesta očevida od 8. veljače 2019. izrađena po Ivici Trošiću, geod., a izvršen je i uvid u spise Općinskog suda u Šibeniku posl.br. P-2300/2011 i P-1051/2016, te presudu posl. br. J-395/11.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan, kao ni prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.

5. U ovoj pravnoj stvari sporno je suvlasništvo tužitelja na fizičkom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i to baš onog koji je označenog žutom bojom i slovima A-B-C-D-A, u skici mjerenja KB od 7. lipnja 2010.

6. Analizom i ocjenom u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, proizašla su sljedeća utvrđenja i zaključci:

- Iz iskaza tužitelja proizlazi da je pok. otac stranka prije nego što je darovao sinovima zemljišta, i to čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], formirao put koji je predmet spora, a da je njemu i pok. bratu RB kazao da od njihova zemljišta daju dio za put, pa da je on dao 2,5 m širine, a da je RB trebao dati 1,5 m, ali da je dao samo 1 m, pa da je on u konačnici dao 3 m. Otac da je predvidio da sva trojica sinova koriste put, a nakon što je RB dao dio zemljišta, preostali dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] da je 1981. darovao tuženiku, ali bez predmetnog puta.

- Iz iskaza tuženika proizlazi da je predmetna nekretnina sastavni dio nekretnine koju mu je darovao otac 1981., i za koji mu je prije sklapanja ugovora kazao da je prilazni put do njegove nekretnine.

- Iz iskaza svjedoka DB proizlazi da mu je pok. otac RB govorio da je želja pok. djeda bila da se formira jedan zajednički put kojim bi se koristila sva trojica sinova, a prilikom njegova formiranja da misli kako je njegov otac ustupio dio njegove nekretnine u širini od 1,5-2 m, tuženik također toliko, a tužitelj 1 ili 2 m cijelom dužinom.

- Iz iskaza svjedoka ČB i EB proizlazi da im je pok. otac (RB) govorio kako su on i tužitelj ustupili dio njihovih nekretnina kako bi tuženik imao pristup do njegove nekretnine, s tim da nemaju saznanja koliki dio nekretnine bi svaki od njih ustupio, dok svjedokinja LB nije imala bitnih saznanja vezano za predmet spora.

- Iz diobenog ugovora od 2. listopada 1970, sklopljenog između ABA i RB, proizlazi da su stranke suglasne da je ABA vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], a RB čest. zgr. [katastarska čestica], za cijelo, svaka u površini od 921,00 m2.

- Iz ugovora o darovanju od 1. kolovoza 1971. sklopljenog između ABA, kao darovatelja i tužitelja, kao obdarenika, proizlazi da IB ABA daruje tužitelju za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 1.037,00 m2.

- Iz ugovora o darovanju od 28. srpnja 1981. sklopljenog između ABA, kao darovatelja i tuženika, kao obdarenika, proizlazi da ABA daruje tuženiku za cijelo čest. zem. [katastarska čestica].

Vlasnik obiju nekretnina u vrijeme darovanja da je bio darovatelj za cijelo.

- Iz zemljišnoknjižnog izvatka za K.O. Vodice broj 3105, proizlazi da je u istom upisana predmetna nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], dok da je u izvatku broj 3479 upisana nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja.

- Iz prijavnog lista, koji je sastavni dio zbirke isprava Z-1566/70, proizlazi da je, u to vrijeme, nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] imala površinu od 2.355,00 m2, da je njezinim cijepanjem formirana nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], u površini 921,00 m2, dok da preostali dio nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] iznosi 1.402,00 m2, a što je u skladu i s priležećom kopijom katastarskog plana od 29. travnja 1970.

- Iz prijavnog lista, koji je sastavni dio zbirke isprava Z-404/81, proizlazi da je, u to vrijeme, nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], prešla u čest. zgr. [katastarska čestica], te da je imala površinu od 1.037,00 m2, a koju je zadržala sve do 2010. godine kad je prijavnim listom došlo do njezina povećanja jer joj je pripojen dio koji je pok. ABA darovao u površini od oko 500,00 m2 supruzi, majci tužitelja, te ista od tad iznosi 1.540,00 m2, sukladno zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Evidentiranim promjenama površine nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] za koju tužitelj tvrdi da je dio njezine površine prešao u površinu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], nema uporišta u povijesti promjena iste.

- Iz zahtjeva za izdavanje urbanističkih uvjeta i priloga zahtjevu, preslika katastarskog plana iz 1982. proizlazi da je 1982. predmetni put bio sastavni dio nekretnine tuženika, a što proizlazi i iz skica premjeravanja od 18. ožujka 1981.

- Iz oporuke ABA od 23. prosinca 1993. proizlazi da je sinovima RB (A), ABA (tuženiku) i AB (tužitelju) za života dao cca 1.000,00 m2, a supruzi J 500,00 m2, zemlje zvane „Kraje“.

- Iz izjave tužitelja od 24. lipnja 1998. ovjerene kod Aljoše Gojanovića, javnog bilježnika u [adresa] po brojem ovjere pod brojem OV-1703/98, proizlazi da tužitelj, kao vlasnik susjedne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], daje suglasnost tuženiku u postupku izdavanja lokacijske dozvole na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

- Iz prijavnog lista, koji je sastavni dio zbirke isprava Z-1191/99, proizlazi da je istim vršen ispravak pogrešno obračunate površine čest. zem. [katastarska čestica], i to na način da se njezina površina umanjuje za 184,00 m2 tako da ubuduće iznosi 1.218,00 m2.

- Iz prijavnog lista koji je sastavni dio zbirke isprava Z-1192/99 proizlazi da je predmetni put već tad bio formiran i da je bio sastavni dio nekretnine darovane tuženiku, da bi površina nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] tada bila 1.218,00 m2 te da je provedem prijavnog lista dobila novu oznaku čest. zgr. [katastarska čestica]. Iz prerisa katarskog plana od 22. veljače 1999., koji je sastavni dio iste zbirke isprava, proizlazi da je predmetni put sastavni dio novonastale čest. zgr. [katastarska čestica], ranije čest. zem. [katastarska čestica]. U to vrijeme međe na terenu da su bile vidno označene te da sporova nema. Dakle, već tad da je postojao ogradni zid prema nekretnini tužitelja.

- Iz spisa Općinskog suda posl.br. P-2300/2011 proizlazi da je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja koji traži osnivanje prava služnosti puta (kolnika) u korist povlasne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u njegovom vlasništvu, a na teret poslužne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika. Iz spisa istog suda posl.br. P- 1051/2016 proizlazi kako je navedena služnost ukinuta jer je izgubila razumnu svrhu.

- Iz skice mjesta očevida od 8. veljače 2019. izrađene po Ivici Trošiću, geod., a na koju stranke nisu imale prigovora, proizlazi da predmet spora ima površinu od 291,00 m2, ogradni zid prema nekretnini tužitelja da je dug 70,7 m, iz čega proizlazi da tužitelj tražeći da se utvrdi suvlasnikom za 175/280 dijela predmetne nekretnine traži da se utvrdi suvlasnikom za veći dio nego što tvrdi da mu pripada.

7. Sukladno članku 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 20/00, 73/00, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje ZVDSP), pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, kojemu je, sukladno članku 115. ZVDSP-a cilj prijenos vlasništva s dotadašnjeg imatelja na stjecatelja, a na način određen zakonom. Kad se radi o stjecanju prava vlasništva nekretnina, za njegovu valjanost, između ostalog potrebno je da pravni posao bude sklopljen u pisanom obliku (članak 115. stavak 3. ZVDSP), te da se izvrši upis u zemljišne knjige (članak 119. i članak 120. ZVDSP-a).

Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizašlo je da je pok. otac stranaka, ABA, tužitelju darovao nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] (sada čest. zgr. [katastarska čestica]), a tuženiku čest. zem. [katastarska čestica] (sada čest. zgr. [katastarska čestica]), obje K. O. [katastarska općina], te da upis prava vlasništva kao takav egzistira u zemljišnim knjigama otkako je zatražen.

U trenutku darovanja (28. srpnja 1981.) nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kasnije čest. zgr. [katastarska čestica]) tuženiku, ABA bio je vlasnik iste za cijelo. Ogradni zid prema nekretnini u vlasništvu tužitelja (čest. zgr. [katastarska čestica]) već je bio izgrađen i bio je formiran predmetni put koji je bio sastavni dio darovane nekretnine. Suviše, iz navoda tužitelja proizlazi kako je predmetni put bio formiran i prije nego što je pok. otac njemu darovao njegovu nekretninu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (1. kolovoza 1971.). Dakle, proizlazi da je tužitelju darovana nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koja je u vrijeme darovanja imala formiranu među prema čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] te da ju je on u takvom stanju primio u posjed. Nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] je darovana tuženiku za cijelo te ju je on u takvom stanju primio u posjed. Slijedom navedenog ne proizlazi da bi tužitelj imao valjani pravni osnov za sjecanje prava (su)vlasništva nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], a sad čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

7. 1. Između stranaka ovog postupka, kao niti između njihovog pravnog prednika i njih, nije bio sklopljen kakav ugovor iz kojeg bi proizlazilo kakvo pravo na predmetnoj nekretnini u korist tužitelja, a niti je pravni prednik stranka ograničio svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju pravnog posla sukladno članku 34. ZVSDP-a.

8. Dakle, iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da tužitelj nema valjan pravni osnov za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine, a posebice kad se isto dovede u vezu s ranijom traženjima tužitelja da se osnuje pravo služnosti u korist nekretnine u njegovom vlasništvu na teret nekretnine u vlasništvu tuženiku, i to baš na dijelu koji je predmet ovog spora.

9. Uviđajem na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika proizašlo je da predmet spora ima površinu od 291,00 m2, a ne 280,00 m2, kako to u tužbenom zahtjevu navodi tužitelj tražeći da se utvrdi suvlasnikom za 175/280 dijela koji je izračunao kako je navedeno u točci 1. obrazloženja. Kraj ovako postavljenog tužbenog zahtjeva, te različitih navoda tužitelja o tome koliki je dio svoje nekretnine ustupio radi formiranja puta, da li 2,5 m kako navodi u tužbi ili 3 m kako navodi u stranačkom iskazu, odnosno 1,5 - 2 m kako navodi svjedok DB, nije moguće sa sigurnošću utvrditi u kolikom suvlasničkom dijelu bi tužitelj uopće bio suvlasnik predmetne nekretnine, sve da je i tužbeni zahtjev osnovan.

9. 1. Dodatno se navodi i kako tužitelj tvrdi da je ustupio točno određeni dio predmetne nekretnine i to onaj koji se nalazi s lijeve strane predmetnog puta oznake A-B-C-D-A, uz nekretninu u njegovom vlasništvu oznake čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u cijeloj dužini po liniji A-B a u širini 2,5 m, dakle tvrdi da je vlasnik točno određenog fizičkog dijela predmetne nekretnine, a traži da se utvrdi suvlasnikom cijele za 175/280 dijela. Člankom 13. stavkom 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 i 92/94, dalje ZOVO), a sad člankom 36. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da je suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na fizički nepodijeljenoj nekretnini u idealnim dijelovima, radi čega osoba koja je vlasnik točno određenog dijela nekretnine ne može istovremeno biti (su)vlasnik idealnog dijela, jer je tom suvlasniku na ime njegovog idealnog dijela već pripao točno određeni dio.

9. 2. Dakle, sve i da je tužitelj stekao dio predmetne nekretnine darovanjem, stekao bi točno određeni dio iste, kakav zahtjev tužitelj ne postavlja, pa je i iz tih razloga tužbeni neosnovan, a s obzirom da s tuženikom, kao ni njegovom pravnim prednikom nema nikakav ugovorni odnos kojim bi mu tuženik, odnosno njegov pravni prednik, prenio svoja vlasnička ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, isti nema nikakvu pravnu osnovu za suvlasništvo.

10. S obzirom na činjeničnu osnovu na kojoj tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev te odlučne činjenice koje su utvrđene u postupku, odlučujući u granicama zahtjeva stavljenog u postupku, tužbeni zahtjev je trebalo odbiti kao neosnovan. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

11. Polazeći od odluke o glavnoj stvari u dijelu koji se tiče predmeta spora, to se i prijedlog za osiguranje privremenom mjerom radi osiguranja nenovčane tražbine ukazuje neosnovanim, a posebice jer je, provedenim uviđajem, u postupku proizašlo kako tužitelj ima izravan pristup njegovoj nekretnini iz Ulice Ljudevita Gaja, kojom pristupa južnom dijelu iste te iz Splitske ulice i južnog dijela nekretnine tužitelja kojim pristupa sjevernom dijelu, stoga je odlučeno kao u točci I. izreke rješenja.

12. Tuženik je stavio zahtjev za nadoknadu troška prouzročenog mu zastupanjem po odvjetniku u ovoj parnici, i to za sastav odgovora na tužbu od 15. prosinca 2017. u visini 100 bodova, prema Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14-ispravak, 107/15, 37/22 i 126/2., odnosno „Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa), te za zastupanje na ročištima održanima 13. prosinca 2016., 20. siječnja 2017., 28. srpnja 2017., 4. svibnja 2018., 25. svibnja 2018., 5. veljače 2019., 31. siječnja 2023., 24. travnja 2023., 23. svibnja 2023., 16. svibnja 2025., 10. lipnja 2025. i 24. lipnja 2025., prema Tbr. 9.1. Tarife u visini od po 100 bodova za svaku radnju, ukupno 1300 bodova.

12.1. S obzirom na vrijednost predmeta spora i zahtjev postavljen u troškovniku, sud je cijenio kao opravdan trošak sastava odgovora na tužbu od 15. prosinca 2017. u visini 100 bodova, prema Tbr. 8.1. Tarife, zastupanja na ročištima održanim 28. srpnja 2017. i 23. svibnja 2023. u visini od po 50 bodova za svako prema Tbr. 9.2. Tarife, te za zastupanjima na ročištima održanim 4. svibnja 2018., 25. svibnja 2018., 5. veljače 2019., 31. siječnja 2023., 24. travnja 2023., 16. svibnja 2025., 10. lipnja 2025. i 24. lipnja 2025., u visini od po 100 bodova za svako prema Tbr. 9.1. Tarife, dok je zahtjev za naknadu troška zastupanja na ročištima od 13. prosinca 2016. i 20. siječnja 2017. odbijen u cijelosti iz razloga što na tim ročištima tuženika nije zastupao punomoćnik, a za zastupanja na ročištima od 28. srpnja 2017. i 23. svibnja 2023. priznat u polovici traženog jer se na tim ročištima raspravljalo samo o procesnim pitanjima, što ukupno iznosi 1000 bodova, a sukladno vrijednosti boda od 2,00 EUR prema Tbr. 54. Tarife predstavlja iznos od 2.000,00 EUR-a, te sve uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife, ukupno iznosi 2.500,00 EUR-a. Stoga je temeljem članka 154. stavka 1., članka 155. stavaka 1. i 2. u vezi članka 164. stavaka 1. do 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) tuženiku priznat trošak u iznosu od 2.500,00 EUR-a, koji mu je tužitelj obvezan naknaditi, sukladno uspjehu u parnici. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. i III. izreke presude.

U Šibeniku, 31. srpnja 2025.

S U T K I NJ A

Kornelija Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovih odluka dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem Općinskog suda u Šibeniku i to protiv presude u roku od 15 dana, a protiv rješenja u roku od 8 dana i to:

a) za parničnu stranku koja je uredno obavještena o ročištu objave odluke, i koja je pristupila na ročište objave, od dana održanog ročišta objave,

b) za parničnu stranku koja je uredno obavještena o ročištu objave odluke, a nije pristupila na ročište objave, od dana održanog ročišta objave,

c) za parničnu stranku koja nije uredno obavještena o ročištu objave odluke, od dana dostave iste.

DN-a:

- pun. tužitelja, izravno na ročištu objave, odnosno u protivnom na e-oglasnu ploču suda

- pun. tuženika, izravno na ročištu objave, odnosno u protivnom na e-oglasnu

ploču suda