Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: Pn-315/17-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Marini Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku UČ, protiv tuženika 24 sata društvo s ograničenom odgovornošću za nakladničku djelatnost, OIB:78093047651, Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb, zastupan po punomoćniku Hrvoju Ladanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, održane glavne rasprave zaključene 18. lipnja 2025., dana 30. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 3.318,07 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama počevši od dana 24.03.2017. godine pa do isplate.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana po pravomoćnosti, objaviti u dnevnom listu 24 sata na naslovnoj strani, ispriku tužitelju, te na strani 3. integralni dio presude bez komentara, o trošku tuženika.

3. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove postupka."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu 165,90 EUR-a i to u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 21. lipnja 2017. tužitelj don GČ navodi da je dana 24. ožujka 2017. u dnevnom listu "24 sata" na naslovnoj stranici objavljen veliki naslov: "Ovo je G: modne piste zamijenio je za molitvu i oltar" popraćen podnaslovom "S modernim sunčanim naočalima i frizurom te manekenskim hodom izgleda kao da je upravo sišao s modne piste. Vježba u teretani, ima Facebook profil, druži se sa NČ" a što je sve popraćeno privatnim fotografijama tužitelja. Dalje navodi da tužitelja nikada nije kontaktirao s autorom spornog teksta, nikada nije dao dozvolu za bilo kakav tekst vezan za njegov lik a posebno nije dao da se objavljuju njegove slike.

1.1. Cijeli članak da sadrži neistinite informacije kako je ŽČ pomogao u kupovini fotoaparata, da je prilikom fotografiranja zauzimao poze koje bi isticale njegove ruke, da ima obožavatelje, da su obožavatelji mislili da je tetovirao ruke, da je fratar (a on je zapravo biskupski svećenik), da navlake na njegovim rukama koštaju 80,00 kuna, da "fura" trendovske komade odjeće, da se Splitom provozao u crnom Mercedesu od 150.000,00 EUR-a, da je u mladosti odustao od manekenske karijere, da nije iz vjerničke obitelji i naziva ga se " MČ".

1.2. Ovakve informacije o tužitelju da vrijeđaju njegovu privatnost, čast, ugled i dostojanstvo posebice ako se u obzir uzme njegovi životni poziv svećenika. Kao takve su podobno sredstvo za nanošenje teških duševnih bolova koje je tužitelj trpio te na primjeren način ovakve informacije promoviraju jednog svećenika. Da je doživio veliku bol jer je pored svog poziva u koma se brine o ljudima prikazan kao površna i neprimjerena osoba za ovaj poziv. Slijedom navedenog traži kao u tužbi.

2. U odgovoru na tužbu (str. 16-18 spisa) tuženik ističe prigovor prekluzije; da tužitelj prije podnošenja tužbe nije postupio sukladno odredbi čl. 22. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj: 59/04, 84/11, 81/13, 114/22; dalje: ZM); protivi se svim navodima tužbe kao neosnovanima kao po pitanju osnove tako i visine. Da je tužba paušalna, ne sadrži nužne sastojke tužbe koja se podnosi radi naknade štete i da je točka 2. tužbenog zahtjeva proturječna odredbama ZM-a. Informacije iznesene u spornom članku su takve naravi da se na njih može primijeniti odredba čl. 21. st. 4. ZM-a i predlaže tužbu odbaciti, odnosno odbiti uz plaćanje parničnih troškova.

3. U provedenom postupku pročitani su: Ispis članka "24 sata" : "Don G fashion otac služi mise u [adresa], kondiciju održava u teretani, a zovu ga da se okuša na modnoj pisti…; " HČ kao EČ (str. 8-10 spisa); Ispis članka od 5. prosinca 2016.: "omiljeni Makarski svećenik" za modne piste dolazi služiti… (str. 19- 21 spisa), "Nimalo običan svećenik: don G iz [adresa] završio je vojnu školu, ide u teretanu, a vrbovali su ga modni agenti" (str. 22-24 spisa), "Ovo je don G : modne piste zamijenio je za molitvu i oltar" – autorice DČ (str. 25-29 spisa), Saslušan je tužitelj (str. 40-41 spisa), Pregledan je Zahtjev za ispravak informacije od 11. travnja 2017. za članak koji se nalazi u broju 4260 Dnevnog lista "24 sata" (str. 50-51 spisa), Saslušana je svjedokinja ŽČ (str. 61-62 spisa).

3.1. Sud je odustao od izvođenja dokaza svjedokinja BČ i DČ, novinarki tuženika, a s obzirom na to da su sve činjenice u ovom postupku u dovoljnoj mjeri razriješene pa nije bilo svrsishodno i ekonomično izvoditi dokaz njihovim saslušanjem, a osobito kod činjenice da im je sud u postupku u više pokušaja upućivao pozive za ročišta na kojima je trebao biti izveden dokaz njihovim saslušanjem na raspravama, a na koje pozive suda se nisu odazvale.

3.2. Jednako tako sud je odustao od izvođenja dokaza vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicinske struke – psihijatru budući tužitelj nije sudu dostavio relevantnu medicinsku dokumentaciju iz koje bi se mogao izvesti zaključak da mu je doista za konkretan članak pružana psihološka pomoć, a osim toga nije uvjerljivo da bi tužitelj sam tvrdio da je bio prozivan kroz više medijskih članaka u prethodnom razdoblju, a da bi mu baš u konkretnom slučaju nastala povreda prava osobnosti.

4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23-dalje: ZPP) te u skladu s rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev neosnovanim.

5. Prije svega tužba je podnesena unutar roka od 3 mjeseca sukladno odredbi čl. 23. st. 1. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj: 59/04, 84/11, 81/13, 114/22; dalje: ZM) imajući u vidu navode tužitelja da je objava članka bila 24. ožujka 2017., zahtjev za ispravak je podnesen dana 14. travnja 2017. dok je tužba podnesena 21. lipnja 2017.

5.1. Sud utvrđuje kako citirani naslov članka iz tužbe : "Don G fashion otac služi mise u [adresa], kondiciju održava u teretani, a zovu ga da se okuša na modnoj pisti…; " HČ kao modni mačak (str. 8-10 spisa) nije jednak naslovu tuženika dostavljenog kao prilog uz tužbu na što ukazuje tuženik ali sadržaj teksta iza naslova " HČ fashion otac služi mise u [adresa], kondiciju održava u teretani, a zovu ga da se okuša na modnoj pisti…; " HČ kao Modni EČ (str. 8-10 spisa) sadržajno odgovara zahtjevu za ispravak podnesenom tuženiku dana 14. travnja 2017.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete radi povrede prava osobnosti koja je prouzročena objavom informacija objavljenih u tekstovima tiskanog izdanja tuženika.

7. Među parničnim strankama nije sporno da je tuženik objavio članke sadržajno navedene u tužbi kao i da se tužitelj obratio tuženiku za objavom ispravka.

7.1. Sporno je je li objavom spomenute informacije tužitelj pretrpio nematerijalnu štetu, jesu li navedeni tekstovi podobni da tužitelju povrijede dostojanstvo, čast i ugled i time prouzroče štetu, visina naknade štete te postoje li razlozi propisani čl. 21. st. 4. ZM-a koji isključuju odgovornost tuženika za štetu, odnosno da li sporni tekstovi sadrže informacije o činjenicama ili se radi o vrijednosnim sudovima autora koji počivaju na činjeničnoj podlozi.

8.Iz izvedenih dokaza utvrđeno je sljedeće:

- da naslov naveden u tužbi ako tužitelj navodi da je dana 24. ožujka 2017. objavljen u Dnevnom listu tuženika zapravo objavljen dana 25. studenoga 2016.

- da je uz tužbu priložen članka G fashion otac… i G kao Modni EČ od dana 24. ožujka 2017.

- u tom članku stoji da je pozirao mladoj fotografkinji ŽČ kojoj je pomogao kupnju fotoaparata, da je prilikom fotografiranja zauzimao poze – podlaktice ukrasio crnim lubanjama zbog čega su neki njegovi obožavatelji pomislili da je istetovirao ruke, a da se radi o sintetičkim navlakama koje imitiraju istetovirane ruke a na Internetu se prodaju za 80,00 kn, slične koje je nosio EČ samo U od 926,00 kn. Isto tako i G i EČ će rado podijeliti fotke iz teretane, don G pozirao u Mercedesu CLS AMG vrijednom više od 150.000,00 EUR-a, a modni mačak u skromnijem Audiu. Služi se Facebookom da bi duhovni sadržaji došli do ljudi.

9. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u čl. 8 („Narodne novine“ Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99-pročišćeni tekst 8/99; dalje ESLJP) jamči zaštitu od proizvoljnog miješanja u privatni i obiteljski život , dom i dopisivanje, dok odredbom čl.10 st.1. jamči slobodu izražavanja a to obuhvaća: slobodu imanja mišljenja, slobodu prenošenja informacija i ideja i slobodu primanja informacija i ideja. Ove slobode moraju se ostvarivati slobodno, bez uplitanja organa vlasti (osim u skladu s ograničenjima iz čl. 10. st. 2.) i bez obzira na granice.

9.1. Ustav Republike Hrvatske u čl 38. st. 1 („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14; dalje Ustav) propisuje da se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli. Stavkom 2. je propisano da sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Stavkom 3. istog članka zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Stavak 4. navedenog čl. 38. propisuje da se jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

9.2. Prema čl. 3. st. 2. ZM-a sloboda medija obuhvaća osobito: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za različita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnoga informiranja, tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskog programa, kao i drugih elektroničkih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke.

9.3. Odredbom čl. 7 st.1 ZM-a propisano je da svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, dok je stavkom 2 propisano da osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.

9.4. Odredbom čl. 8 ZM-a propisano je da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.

9.5. Odredba čl. 21. i 22. ZM-a propisuju pravila odgovornosti nakladnika koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu kao i slučajeve kada nakladnik ne odgovara za štetu pa tako ne odgovara ako je informacija utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri (čl. 21. st.4.).

9.6. Zakonom o medijima upućuje se na Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. dalje ZOO) glede utvrđivanja odgovornosti za naknadu štete. Što se tiče izvanugovornog odnosa prouzročenja štete onaj tko drugome prouzroči štetu ju je dužan nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje po čl. 1045 st.1 ZOO-a, dok je odredbom čl. 1100 st.1 propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

10. Primjenjujući citirane zakonske odredbe u odnosu na činjenično stanje u ovom postupku bilo je potrebno ocijeniti je li informacijama objavljenim u navedenim novinskim člancima tuženika tužitelju prouzročena šteta u vidu povrede prava na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Pritom valja imati na umu da je tužitelj svećenik, pa isti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani (čl.7. st2. ZM) tim više jer se radi o osobi o koje se očekuje da bude u potpunosti predan svojoj službi. U skladu s svećeničkim pozivom od njega se očekuje da bude moralno besprijekoran i duboko duhovan. Svećenik treba biti učitelj vjere te treba na sebe preuzeti teret socijalnih, katehetskih, moralnih inicijativa i aktivnosti.

10.1. Tužitelj smatra da mu je neistinitim informacijama u spornim člancima nanesena šteta povrede časti i ugleda tužitelja i to uzimajući u obzir njegov životni poziv svećenika. Objavljivanje ovakvih informacija o njemu kao osobi on se npr. na neprimjeren način promovira što ne priliči jednom svećeniku.

10.2. Prije svega potrebno je uravnotežiti pravo na slobodu izražavanja i zaštitu privatnosti. Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama utvrdio kriterije koje su nacionalni sudovi dužni poštovati prilikom vaganja ili balansiranja između sukobljenih interesa zaštićenih čl. 8. i čl.10 EKLJP. To su: doprinos izražavanja raspravi o javnom interesu, koliko je poznata osoba o kojoj se radi i što je predmet članka, prethodno ponašanje osoba koje su u pitanju, sadržaj, oblik i posljedice objavljivanja, okolnosti u kojima su objavljene informacije, metoda kojom su podaci o osobi pribavljeni i njihova točnost i priroda i težina sankcije. Ustavni sud Republike Hrvatske je ova stajališta prihvatio u više odluka, tako npr. u U-III-1876/18, U-III- 1898/18 i drugim odlukama.

11. Iz saslušanja tužitelja don GČ i svjedokinje ŽČ koji u bitnom jednako kazuju, sud zaključuje kako je tužitelj nakon čitanja članka doživio šok i išao kod svoje liječnice opće prakse i psihijatra. Da je već o njemu bilo članaka u studenome 2016. Napominje se kako je predmetni članak od 24. ožujka 2017. U odnosu na predmetni članak da ga je kontaktirala novinarka tuženika ali da njoj nije ništa govorio i zabranio joj da se bilo kakav članak o njemu objavljuje. Navodi da se radi o konstrukcijama novinarke do kojih je došla putem Facebooka. Reakcije okoline su bile negativne. Ide kod psihijatra. Ne zna tko je RČ iako su ga usporedili s njim. U odnosu na fotografiju koju je radila ŽČ, crno bijelu fotografiju – radi se o fotografiji koju je ona pripremala za diplomski rad. Na njegovom Facebook profilu je napisano da je ŽČ autorica fotografije, ne odgovara istini da je joj je kupio fotografski aparat. Na drugoj fotografiji umetnuta je krunica, a ima i fotografija na kojoj se nalazi u auto salonu. U odnosu na izvore fotografija na listu 8. i listu 9. – veća fotografija da su sa Facebooka manja lijeva je Petrina fotografija a manja desna da je fotomontaža. U odnosu na ostale fotografije ne zna koje su. Svoju funkciju svećenika smatra javnom, obnaša je u hijerarhiji crkve. Biskup ga je kritizirao jer je temeljem fotografija zaključio da je sam inicirao objavljivanje istih. Bilo je više objava o tužitelju u medijima.

12. Sud ocjenjuje ovakvo kazivanje subjektivnim i zasigurno se tužitelju bilo teško nositi s ovakvim napisima. No, tužitelj kao svećenik mora biti svjestan svoje funkcije i ispravnom shvaćanju i predstavljanju svećeničkog identiteta. Ovdje se radi sadržajno o tekstu kao i fotografijama koje ne priliče jednom svećeničkom pozivu pa je etički i moralno propitkivanje autora teksta kada stavlja njegove fotografije sa Facebook profil stavljajući ga u korelaciju sa MČ jer se iz fotografija da zaključiti da su pri fotografiranju koristili jednake poze i prostore (skupocjeno vozilo i teretana) za fotografiranje. Svećenik je javna osoba i njegov poziv je u službi crkve te pri predstavljanju narodu bi trebao voditi računa o skromnom prikazivanju svojeg identiteta prvenstveno kao svećenika. Svećenik ne bi smio privlačiti svojim izgledom van onog kojeg ima u službi crkve. Kad se svećenik fotografira u auto salonu u skupocjenom vozilu kako sam navodi onda mora biti svjestan i kritike javnosti. Svećenički poziv podrazumijeva duhovno prikazivanje i isticanje, a ne materijalno prikazivanje sebe, istetovirano. Novinarka tuženika je kontaktirala tužitelja pa samim time je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu iznesene informacije imajući u vidu da se radi o jednom svećeniku koji se predstavlja putem društvenih mreža na materijalistički način.

12.1. U ovom slučaju sud je ocijenio da je postojao opravdani interes javnosti da bude upoznata s načinom svojeg predstavljanja putem društvenih mreža i putem svojih prijatelja, a tužitelj kao svećenik mora biti spreman na kritiku novinara i sumnju u transparentnost njegove duhovnosti koju nedjeljom propagira u crkvi pred velikim brojem vjernika. Isto tako valja napomenuti kako iskaz tužitelja da je preživio strah i neugodnosti objavljivanjem spornih članaka i fotografija sud ocjenjuje kao subjektivan jer je doživio kritiku biskupa. Kad kaže da je pretrpio neugodnosti sud ne može zaključiti da je iste trpio zbog objave predmetnih napisa obzirom da su i drugi mediji pisali o njemu na sličan način.

13. Konačno vezano za sporne predmetne tekstove sud ocjenjuje da je postojao interes javnosti za objavljivanje ovakvih informacija. Stoga je sud odbio tužbu jer nije našao protupravnosti u postupanju tuženika jer je isti u cijelosti postupio u skladu s svim pravima i obvezama iz Zakona o medijima i pravilima novinarske etike. Ističe se da ovakvo postupanje tuženika predstavlja opravdan stil novinarskog izražavanja te ne predstavlja pretjerano vrijeđanje, niti predstavlja radnju kojom se vrijeđa ugled, čast i ime tužitelja.

14. Odluka o parničnom trošku je utemeljena sukladno temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 158/23; dalje: Tarifa) pa tuženiku pripada pravo na naknadu sljedećih potrebnih troškova postupka:

- sastav odgovora na tužbu – 132,72 EUR (Tbr. 8/1);

zajedno sa PDV-om u iznosu 33,18 EUR (Tbr. 46), sveukupno 165,90 EUR-a pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu, 30. srpnja 2025.

Sutkinja:

Marina Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st.7 do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje županijski sud (čl. 348. ZPP-a).

DNA:

1. pun. tuženika

2. pun. tužitelja

3. u spis