Poslovni broj: Ovr Ob-39/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Luciji Arelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I ovrhovoditelja FF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II ovrhovoditelja ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po majci i zz GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mihaeli Carović Rukavina, odvjetnici u Varaždinu, radi ovrhe, dana 30. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 97 P Ob-461/20-187 od 14. ožujka 2024., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob- 461/2020-202 od 22. svibnja 2024., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 1., 2., 3., 5., 6. i 8. Ovršnog zakona.

II

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenosom zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate na temelju ovršne isprave Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 97 P Ob-461/20-187 od 14. ožujka 2024., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-461/2020-202 od 22. svibnja 2024.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-461/20- 187 od 14. ožujka 2024., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-461/2020-202 od 22. svibnja 2024., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. 10. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 14. srpnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-461/20-187 od 14. ožujka 2024., ispravljena rješenjem poslovni broj P Ob-461/20-202 od 22. svibnja 2024.

1.1. U prijedlogu u bitnome navodi da iz zahtjeva za izravnu naplatu proizlazi da je predmetna presuda postala pravomoćna i ovršna s danom 15. svibnja 2025., da je zaprimio Obavijest Financijske agencije kojom ga je ista obavijestila o zaprimljenim zahtjevima ovrhovoditelja za izravnu naplatu te upisu osnova za plaćanje u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, da mu je temeljem predmetnog zahtjeva za izravnu naplatu zajedno s troškovima postupka zaplijenjen iznos s računa te je isti sada u blokadi u visini od 69.000,00 EUR-a. Ovršenik ističe da je u zahtjevu za izravnu naplatu pogrešno naveden ovrhovoditelj odnosno ime ovrhovoditelja razlikuje se od imena upisanog u ovršnoj ispravi. Naime, ovrhovoditeljica Lukavečki Sofia, [adresa], u ovršnoj je ispravi navedena kao [adresa]. Stoga ovršenik smatra kako iz ovršne isprave slijedi da ovrhovoditeljica, koja je predložila izravnu naplatu, u ovršnoj ispravi nije navedena kao ovrhovoditeljica. Ovršenik želi napomenuti kako je do podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu uredno podmirivao svoju obvezu uzdržavanja prema mljt. ovrhovoditeljima i to sukladno privremenoj mjeri koja je određena Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P Ob- 461/20-89, R1 Ob—609/22. Istom mjerom je naloženo ovdje ovršeniku za uzdržavanje mljt. ZF plaćati iznos od 3.000,00 kn i za mljt. FF iznos od 2.000,00 kn mjesečno. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 97 P Ob- 461/20-187 od 14.3.2024.god., a koja je ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-461/2020-202 od 22.5.2024.god. i potvrđena Presudom i Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, broj Gž Ob-37/2024-4 od 19. ožujka 2025. određeno je između ostalog plaćati za uzdržavanje mljt. ZF iznos od 663,61 EUR-a mjesečno i za mljt. FF iznos od 398,17 EUR-a mjesečno pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti. Naravno, sud je obuhvatio i razdoblje prije donošenja te Presude, pa je naložio ovdje ovršeniku platiti i svu razliku u odnosu na iznose iz privremene mjere. Već samom matematičkom računicom jasno je vidljivo da ovršenik sada mora plaćati za uzdržavanje iznos od 400,00 EUR-a više, nego je plaćao do sad po privremenoj mjeri koja je bila na snazi (ranije 5.000,00 EUR-a/663,61 EUR-a). Nadalje, ovršenik navodi kako je dana 14.5.2025. podnio prijedlog za dopuštenje revizije, te da su i ovrhovoditelji podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije pobijajući pritom iste ovršne ispravne temeljem kojih su podnijeli zahtjev za izravnu naplatu. Slijedom navedenog, evidentno je kako je podneseni zahtjev za izravnu naplatu u potpunosti neosnovan i kako su ispunjeni uvjeti radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa iz razloga navedenih u odredbi čl. 50. st. 1. t. 1,2,3,5,6,7,8,9,10 i 11 Ovršnog zakona.

1.2. Ovršenik je i sukladno odredbi članka 210. Ovršnog zakona podnio i prijedlog za odgodom prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u iznosu od 2.000,00 EUR-a, zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama navodeći da bi daljnjom provedbom izvansudske ovrhe i prijenosom zaplijenjenih novčanih sredstava, pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu. Naime, nakon turbulencija koje su se u protekle tri godine dogodile u ekonomskom i financijskom smislu, koje su prije svega posljedica bolesti COVID-19, te nastupanja novih okolnosti vezanih za poskupljenje energenata, došlo je do inflacije gotovo svih troškova života. I ne treba ponavljati kako se cijela Hrvatska našla uslijed krize, a da nenadoknadiva šteta dolazi sama po sebi. Blokadom računa ovršenika na tako veliki iznos od 69.000,00 EUR-a, dakako da bi se postavilo pitanje materijalne egzistencije ovršenika, kao i uzdržavanje njegove obitelji, također i ovdje mljt. ovrhovoditelja. Bitno je ovdje još spomenuti kako pored mljt. ovrhovoditelja, ovršenik ima još jedno mljt. dijete koje je u obvezi uzdržavati, (utvrđeno i u samoj presudi), a također podmiruje i režijske troškove za stan u kojem mljt. ovrhovoditelji stanuju s njihovom majkom. Blokadom njegovog redovnog računa, ovršenik je sada u nemogućnosti podmirivati svoje redovite obveze uzdržavanja, kao i režijske troškove, a i njegova materijalna egzistencija je ugrožena. S obzirom na navedeno, ovršenik bi u slučaju prijenosa temeljem Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 97 P Ob-461/20-187 od 14.3.2024., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-461/2020-202 od 22.5.2024., pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

2. Prijedlog ovršenika nije dostavljen I i II mlt. ovrhovoditeljima na očitovanje, zbog kratkoće roka i hitnosti donošenja odluke primjenom odredbe čl. 210. st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/14, dalje: OZ), te je sud donio odluku na temelju stanja spisa.

3. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva na žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. OZ-a te je ovaj sud stava kako ovršenik svojim navodima nije dokazao da bi ti žalbeni razlozi bili ispunjeni, jer je ovršna isprava presuda ovoga suda poslovni broj P Ob-461/20-187 od 14. ožujka 2024., ispravljena rješenjem poslovni broj P Ob- 461/20-202 od 22. svibnja 2024. koja sadrži klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti, ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno nije na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, niti je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, ovrha nije određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena te ovršnom ispravom nije određen nikakav uvjet. Kako ovršenik svojim navodima nije dokazao da su ispunjeni navedeni žalbeni razlozi, valjalo je njegov prijedlog u tom dijelu odbiti kao neosnovan te odlučiti kao u točki I izreke rješenja.

5. Nadalje, u odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva i na žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. i 11. OZ-a, navodeći da je tražbina djelomično ispunjena, te s obzirom na neispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 52. st. 4. OZ-a, to je primjenom odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a sud odlučio kao u izreci ovog zaključka.

6. Također se napominje da navod ovršenika da je ime mlt. ovrhovoditeljice pogrešno naznačeno u cijelosti neosnovan, obzirom da Financijska agencija izravnu naplatu provodi temeljem OIB-a ovršenika, te nije relevantna naznaka adrese ovrhovoditelja.

7. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika nije osnovan.

8. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. do 11. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u odredbi čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a.

9. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. U pogledu tog istog uvjeta (prijedloga za proglašenje) sud je zaključkom ovršenika uputio u parnicu kako je to obrazloženo u točki 5. ove odluke.

10. U odnosu na drugi uvjet za odgodu, i to nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenik prema ocjeni ovog suda, uvodno opisanim navodima, nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, pokretanje postupka izravne naplate i sama provedba ovrhe ne može se smatrati razlogom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11. Naime, ovršenik se u svom prijedlogu poziva na posljedice pandemije Covid–19, inflaciju te da bi bila ugrožena njegova materijalna egzistencija. U odnosu na materijalno stanje ovršenika, kao i ekonomsku situaciju u društvu, valja naglasiti, ma kako to otegotno bilo za ovršenika, navedeno ne predstavlja zakonom propisani uvjet za odgodu ovrhe. Sud ne ispušta iz vida da je ovršni postupak sam po sebi životno težak i tijekom istog posebno valja paziti na dostojanstvo ovršenika (čl. 6. OZ- a), ali isti je nužan, jer je ovaj ovršni postupak pokrenut upravo stoga što ovršenik nije postupio po ovršnoj ispravi. Sud pri tome uzima u obzir i da se ovrha provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina uzdržavanja mlt. I i II ovrhovoditelja utvrđena pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom te da se ista treba provesti u razumnom roku, pri čemu sud ima prvenstveno u vidu najbolji interes mlt. djece.

12. Ovršenik, osim što predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, nije priložio nikakve dokaze koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od zakonske zastupnice mlt. ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti zakonske zastupnice mlt. ovrhovoditelja eventualnu štetu nadoknadi. Ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da zakonska zastupnica mlt. ovrhovoditelja ne bi bila u mogućnosti nadoknaditi štetu (npr. da nema imovine, ne ostvaruje nikakve prihode, da su istoj računi blokirani i slično) te da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete. Paušalno i puko navođenje da bi provedbom ovrhe ovršeniku nastala šteta ugrožavanjem egzistencije samo po sebi ne ukazuje da bi na strani ovršenika provedbom ovrhe doista i nastala šteta, i to takva koja bi bila teško nadoknadiva.

13. Slijedom navedenog, a s obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nije ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog odredbom čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, te je sud odbio prijedlog ovršenika kao neosnovan i odlučio kao u točki II izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 30. srpnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u četiri primjerka u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a).

DNA:

- ovrhovoditeljima po zz.

- ovršeniku po pun.

- Financijskoj agenciji