REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-3499/2022-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Davorki Ćurko Nasić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnica Kornelija Đuratović, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. tuženika AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tuženice ZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tuženika ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. tuženika OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 5. tuženice ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 6. tuženice EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 7. tuženice VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 8. tuženice AŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 9. tuženice ZŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 10. tuženice ŠŠ, iz [adresa] SŠ 3, 11. tuženice ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 12. tuženice ĆŠI, iz [adresa], 13. tuženice FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], SŠ, 14. tuženice TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 15. tuženika PŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 16. tuženika KŠ iz [adresa], 17. tuženika NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 18. tuženika IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 19. tuženice JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 20. tuženice GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Jeleni Kunac, odvjetnici u Zagrebu, radi ispravka i brisanja upisa, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 2. srpnja 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 30. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Ispravlja se pogrešni upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 898 k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta STAMBENA ZGRADA BR. 1, 2, 3 i 4, SŠ, ukupne površine 1145 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako da se briše upis prava vlasništva u korist tuženika koji je proveden temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda od dana 29. travnja 2022., broj Z- 23462/2022, te se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe navedenog rješenja. II Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od 31. srpnja 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana."

II

Nalaže se tužitelju naknaditi tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 8.062,50 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je suvlasnik nekretnine označene kao zk.č.br. 898 k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta Stambena zgrada br. 1, 2, 3 i 4, SŠ, ukupne površine 1145 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na predmetnoj nekretnini tužitelj je upisan kao vlasnik tri stana i to: 8. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-8) koji u naravi predstavlja stan na II (drugom) katu, ukupne površine 48,67 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa], zatim 42. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-42) koji u naravi predstavlja stan na IV (četvrtom) katu, površine 57,10 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa], te 65. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-65) koji u naravi predstavlja stan na IV (četvrtom) katu, ukupne površine 48,67 m2, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, hodnika i loggie, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa]. Navodi kako navedena nekretnina, koja se nalazi na adresi [adresa], 2, 3 i 4, predstavlja jedinstvenu nekretninu budući da se svi ulazi nalaze u istoj zgradi i na istoj zemljišnoknjižnoj čestici, odnosno pojedini ulaz ne predstavlja zasebnu nekretninu, te stoga tužitelj smatra kako tuženici, bez suglasnosti svih suvlasnika, nisu u mogućnosti uspostaviti i upisati svoje pravo vlasništva na posebnim dijelovima koji se nalaze u predmetnoj nekretnini, ulaz broj 3. Navodi kako je podnošenju predmetne tužbe prethodio zemljišnoknjižni postupak koji se po prijedlogu tuženika vodio pred Zemljišnoknjižnom odjelom ovog suda pod poslovnim brojem Z-12065/2022, a u navedenom postupku tuženici su predlagali upis prava vlasništva u svoju korist i to na posebnim dijelovima, a koji se nalaze u predmetnoj nekretnini na navedenoj adresi i koji su nastali prenamjenom zajedničkih dijelova. Navedenom prijedlogu tuženika Zemljišnoknjižni odjel ovog suda je udovoljio rješenjem poslovni broj Z- 23462/2022 od 29. travnja 2022., te je rješenjem poslovni broj Z-23464/2022 od istog dana odbio prigovor tužitelja. Nadalje, navodi da je temeljem rješenja poslovni broj Z- 23464/2022 proveden upis prava vlasništva u korist tuženika na posebnim dijelovima nekretnine koji su nastali rekonstrukcijom i promjenom namjene zajedničkih dijelova i to na 93. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-93) koji u naravi predstavlja stan na V (petom) katu, a koji se sastoji od hodnika, kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe, kupaonice i izbe, površine 34,34 m2, s natkrivenom terasom površine 8,97 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa], i 94. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-94) koji u naravi predstavlja stan na V (petom) katu, a koji se sastoji od hodnika, kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe, kupaonice i izbe, površine 38,39 m2, s natkrivenom terasom površine 4,76 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa]. Navodi kako se, u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo posebnog dijela nekretnine uspostavlja na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine, te smatra protivnim zakonu zaključak suda da se radi o prešutnoj suglasnosti ostalih suvlasnika da stanovi koji su nastali prenamjenom zajedničkih dijelova pripadnu u vlasništvo suvlasnika čijim ulazima stanovi pripadaju. Zaključno, tužitelj smatra u cijelosti neosnovanim rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda, kojim rješenjima se dopušta pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine u korist samo 21 suvlasnika i to ovdje tuženika. Slijedom navedenog, predložio je da sud presudom odredi ispravak pogrešnog upisa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini koji je proveden temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-23462/2022 i naloži istom uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe navedenog rješenja, uz naknadu parničnog troška tužitelju.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su u cijelosti osporili tužbu i tužbeni zahtjev, ističući i prigovor naznačenoj vrijednosti predmeta spora, za koju smatraju da je prenisko naznačena. Istaknuli su i prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije iz razloga jer smatraju da je predmetnu pravnu stvar moguće riješiti samo jedinstveno u odnosu i na sve ostale suvlasnike stambene zgrade na adresi [adresa], 2 i 4, odnosno tijekom postupka su istaknuli kako smatraju da su oni nužni suparničari na strani tužitelja. Smatraju kako se u konkretnom slučaju ne radi o pogrešnom upisu, te su osporili navode tužbe kako se nisu ispunile sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na strani tuženika. Naime, tuženici su nekretnine, odnosno stanove, koji sada predstavljaju samostalne uporabne cjeline, kupili sklapanjem ugovora predmet kojih su bili nesporni posebni dijelovi nekretnine, za koje posebne dijelove su tuženici i upisani kao vlasnici u zk.ul.br. Z-24683 k. o. [katastarska općina], E 70-91, a sukladno kojim suvlasničkim omjerima su stekli, tada u trenutku zaključenja kupoprodajnih ugovora za svaki od pojedinih dijelova (E 70-91) i odgovarajući suvlasnički dio u (tada) zajedničkom dijelu, tzv. veš kuhinja i praonica, a što sve proizlazi iz kupoprodajnih ugovora i zapisnika o bodovanju stana koji je sastavni dio kupoprodajnog ugovora, iz kojeg zapisnika je nedvojbeno da su kupci kupujući stan u pojedinom od ulaza, kupili i zajedničke dijelove u tom ulazu. Nadalje, navode da je iz Ugovora sklopljenog između tužitelja i HŠ razvidno da se radi o stanu koji je nastao prenamjenom zajedničkih prostorija, i to upravo na V katu stambene zgrade u [adresa], te da sredstva ostvarena prodajom tog stana pripadaju svim suvlasnicima zgrade na navedenoj adresi i da se uplaćuju na račun zajedničke pričuve koji je otvoren i koji se vodi samo za suvlasnike stambene zgrade u [adresa], SŠ [adresa]. Osim toga, i u međuvlasničkim ugovorima suvlasnika stambene zgrade u [adresa], 3 i 4, u čl. 4., navodi se što se čini sa zajedničkim prostorijama praonicom i sušionicom rublja (po dva u svakom od ulaza), te da suvlasnici u tim ugovorima čine nespornim da polažu pravo samo na po dvije te praone i sušione rublja koje se nalaze na njihovom ulazu (a ne na ukupno osam koliko ih ima na svim ulazima) i koje su prenamijenjene u stanove, što proizlazi i iz priloga br. 1. koji je sastavni dio svakog međuvlasničkog ugovora te iz istih proizlazi i da između suvlasnika svih ulaza postoji podjela oko vlasništva, a što je u konačnici i realizirano kroz povezivanje glavne knjige i knjige položenih ugovora. Navode i da posebni dijelovi stambenih zgrada na adresi [adresa], a koji su nastali prenamjenom zajedničkih dijelova praonice i sušionice rublja, pripadaju upravo suvlasnicima svakog pojedinog kućnog broja, a ne svim suvlasnicima k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako to neistinito i pogrešno navodi tužitelj. Navedeno proizlazi i iz činjenice da svaki od pojedinih ulaza ima poseban žiroračun, međuvlasnički ugovor, potpisnu listu te da odluke za pojedini ulaz donose upravo suvlasnici pojedinog stambenog ulaza, kao i da radove u pojedinim ulazima financiraju upravo suvlasnici posebnih dijelova koji se nalaze na pojedinom kućnom broju i sl. Nadalje, tuženici navode da ne postoji zajednički predstavnik suvlasnika za sve ulaze na predmetnoj zemljišnoknjižnoj čestici, te da ne postoji zajednička pričuva za sve ulaze, kao i da ne postoji zajednička potpisna lista za sve ulaze, budući je svaki ulaz samostalna stambene cjelina za sebe i tako nastupa u pravnom prometu, te snosi samostalno sva prava i obveze vezane za svoj ulaz, a sve u skladu s odlukom suvlasnika tog ulaza. Da pravo vlasništva na spornim posebnim dijelovima nekretnine (E-93 i E-94), točnije stanovima nastalim prenamjenom zajedničkih dijelova polažu isključivo suvlasnici posebnih dijelova stambene zgrade u [adresa], proizlazi i iz činjenice da su se zemljišnoknjižni postupci povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora provodili posebno za svaki od pojedinih ulaza, a tužitelj, iako uredno obaviješten o vođenju navedenog postupka, na isti se oglušio, nije isticao nikakve prigovore ili prijave svog prava vlasništva, nije isticao zahtjeve da se upiše njegovo pravo vlasništva, štoviše u istom je bio izrazito pasivan i nezainteresiran te na rješenje doneseno u predmetnom zemljišnoknjižnom postupku nije izjavio pravni lijek. Tužitelj (niti bilo koja treća osoba) tuženicima nikada nije osporavao pravo vlasništva na predmetnim stanovima, bilo izričito ili konkludentnim radnjama, a sve upravo iz razloga što je znao da na predmetne posebne dijele ne polaže nikakva prava. Zaključno, smatraju da je tužba pravno neosnovana, slijedom čega predlažu da se ista odbaci, odnosno odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan te naloži tužitelju da tuženicima naknadi prouzročeni parnični trošak. Tijekom postupka su prigovorili i neurednosti tužbe, odnosno da je tužba postavljena kao da se radi o pogrešnom upisu, što bi značilo da je isti proveden suprotno nalogu suda, dok tuženici smatraju da bi se trebalo raditi o brisovnoj tužbi. Naveli su i da tužitelj ne može tražiti uspostavu ranijeg zemljšnoknjižnog stanja u ime svih suvlasnika, već samo u svoje ime i u dijelu za koji smatra da mu pripada ili i za sve preostale suvlasnike u točno određenim dijelovima.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-23464/22, Z-51813/21, Ozn. Z-12065/20, od 29. travnja 2022. i poslovni broj Z-23462/22 Ozn. Z-12065/20 oba od 29. travnja 2022., Ugovor o kupoprodaji stana broj 1035/06 od 21. studenoga 2007., mišljenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Građansko upravnog odjela, broj od 19. srpnja 2007., zapisnik o bodovanju stana od 13. listopada 2006., Međuvlasnički ugovor od 17. lipnja 1998. s prilogom 1. istom: popis zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade u [adresa], Ugovor o kupoprodaji stana od 27. svibnja 1992., obračun cijene stana, zapisnik o bodovanju stana od 29. ožujka 1988., Međuvlasnički ugovor od 19. lipnja 1998. s prilogom 1: popis zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade, popis suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima i udjelom u troškovima održavanja, Međuvlasnički ugovor od 29. listopada 1997. s prilogom 1: popis zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade, obavijest od 22. studenoga 2007., odluku suvlasnika, analitički pregled knjigovodstvenog stanja ulaza, izvadak iz zemljišne knjige od 5. ožujka 2024., račune, ponudu broj 15/24 od 1. veljače 2024., iskaz zaduženja i uplata na dan 21. veljače 2024., Ugovor o kupoprodaji stana broj 623/06, račun otkupne cijene stana od 31. siječnja 2007., mišljenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Građansko upravnog odjela, od 12. travnja 2007., suglasnost stanara o korištenju nusprostorija [adresa] od 10. siječnja 1992., dopis GSKG Sektora pravnih i općih poslova Odjela pravnih poslova od 1. lipnja 2020., sudsku praksu, uvid u spise ovog suda poslovni broj Z- 12065/2022 i Z-6335/2016., rješenje o nasljeđivanju broj O-949/2025-5 UPP/OS- 12/2025-5 od 11. ožujka 2025., saslušani su svjedoci BŠ, DŠ, ČŠ, CŠ i LŠ.

4. Ocjenjujući u postupku provedene dokaze, kako zasebno tako i u njihovoj ukupnosti, tužbeni zahtjev je utvrđen neosnovanim.

5. Glede prigovora naznačenoj vrijednosti predmeta spora, koju je tužitelj naznačio u iznosu od 101.000,00 kn, za istaknuti je da se radi o tužbi za ispravak i brisanje upisa te vrijednost predmeta spora nije nužno povezana s vrijednošću posebnih dijelova nekretnine čiji se upis osporava, pa sud nije utvrdio da bi tužitelj suviše nisko naznačio vrijednost predmeta spora, slijedom čega je odbio prigovor tuženika sukladno čl. 40. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

6.

Među strankama nije sporno da je tužitelj u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik nekretnine označene kao zk.č.br. 898 k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta Stambena zgrada br. 1, 2, 3 i 4, SŠ, ukupne površine 1145 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno da je upisan kao vlasnik tri posebna dijela u istoj i to stanova na ulazima broj 1, 2 i 4, a nije sporno niti da su tuženici suvlasnici posebnih dijelova koji se nalaze u istoj nekretnini i to u ulazu br. 3, što i proizlazi iz izvatka iz zemljišnih knjiga, iz kojeg proizlazi da je navedena stambena zgrada s ulazima na sva četiri kućna broja upisana kao jedinstvena nekretnina u zemljišnim knjigama.

7. Nije sporno da je po prijedlogu tuženika, kao suvlasnika posebnih dijelova u navedenoj stambenoj zgradi na ulazu br. 3., rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-23462/22 Ozn. Z-12065/20 od 29. travnja 2022, u pojedinačnom ispravnom postupku određen upis u vlastovnicu uloška posebni dijelovi 1. etaža: stan na petom katu koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice i dnevnog boravka, dvije spavaće sobe, kupaonice i izbe, površine 34,34 m2 s natkrivenom terasom površine 8,97 m2, neodvojivo povezano sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa] uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u određenim dijelovima za korist tuženika, a isto tako i 2. etaže: stana na petom katu koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice i dnevnog boravka, dvije spavaće sobe, kupaonice i izbe, površine 38,39 m2 s natkrivenom terasom površine 4,76 m2, neodvojivo povezano sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa], uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u određenim dijelovima za korist tuženika, s tim da iz izvatka iz zemljišnih knjiga proizlazi da su navedeni posebni dijelovi i upisani sukladno tom rješenju i to kao 93. i 94. etaža.

8. Nije sporno niti da je tužitelj u navedenom pojedinačnom ispravnom postupku podnio prigovor, povodom kojeg je održana rasprava u kojoj je isti sudjelovao te da je rješenjem Z-23464/22, Z-51813/21, Ozn. Z-12065/20 od 29. travnja 2022. njegov prigovor odbijen, kako to i proizlazi iz sadržaja navedenog rješenja.

9. Sporno je radi li se o pogrešnom upisu, s obzirom na tvrdnju tužitelja da je predmetno etažno vlasništvo uspostavljeno i na njemu upisano suvlasništvo u korist tuženika bez njegove suglasnosti.

10. Iz spornog rješenja proizlazi da je isto doneseno na temelju odluke suvlasnika stambene zgrade u [adresa] suglasnosti za upis posebnih dijelova zgrade nastalih rekonstrukcijom i promjenom namjene prostora, koja suglasnost je priložena i u ovom postupku i iz koje proizlazi da su se istom suvlasnici suglasili da se u zemljišnu knjigu upišu ozakonjeni posebni dijelovi zgrade nastali rekonstrukcijom i promjenom namjene prostora veš kuhinje i to stambeni prostor na sjevernom dijelu zgrade s orijentacijom na istok neto površine 43,15 m2 i stambeni prostor na južnom dijelu zgrade s orijentacijom na istok neto površine 43,15 m2 i to u korist suvlasnika zgrade prema suvlasničkim omjerima koji su izračunati prema korisnoj površini posebnih dijelova u odnosu na ukupnu površinu preostala 22 stana u zgradi. Nadalje, sud je u tom postupku utvrdio i da su rješenjem o izvedenom stanju Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 23. rujna 2014. ozakonjeni predmetni zahvati nezakonite rekonstrukcije i promjene namjene prostora "veš kuhinje" te da je isto tijelo svojom potvrdom od 10. veljače 2022. potvrdilo da isti stanovi predstavljaju posebne dijelove nekretnine zk.č.br. 898 k. o. [katastarska općina] u [adresa], SŠ [adresa]. U tom postupku sud je uzeo u obzir i da je tužitelj Ugovorom o kupoprodaji stana od 21. studenog 2007., u ime i za račun suvlasnika stambene zgrade, kao prodavatelj prodao kupcu HŠ stan nastao prenamjenom zajedničkih prostorija na petom katu stambene zgrade [adresa], te da iz obavijesti Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva upućene suvlasnicima stambene zgrade [adresa] od 22. studenog 2007. proizlazi da je o toj kupoprodaji i o tome da im pripadaju sredstva ostvarena istom obavijestilo samo suvlasnike na ulazu [adresa], kojima je, prema podacima iz analitičkog pregleda knjigovodstvenog stanja tog ulaza, i uplaćen na račun sredstava zajedničke pričuve prihod od prodaje tog stana, što je sve utvrđeno uvidom u istu dokumentaciju i u ovom postupku. Sud je u tom postupku zaključio da se radi o prešutnoj suglasnosti suvlasnika predmetne nekretnine da stanovi koji nastanu prenamjenom zajedničkih dijelova u pojedinom ulazu pripadnu suvlasnicima iz tog ulaza, posebice što je upravo tužitelj sudjelovao u kupoprodaji istovjetnog posebnog dijela na drugom kućnom broju u ime suvlasnika tog kućnog broja i što su sredstva ostvarena prodajom uplaćena na račun sredstava zajedničke pričuve tog ulaza, pri čemu je o tome odlučio po pravičnoj ocjeni, sukladno čl. 203. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19, dalje: ZZK).

11. Svjedokinja BŠ je iskazala da je vlasnica stana koji se nalazi na adresi [adresa], te je točno da je u jednom kraćem razdoblju bila predstavnica suvlasnika u svom ulazu. Nije joj, međutim, poznato da su u svakom od ulaza postojale veš kuhinje niti išta vezano za njih, ali je potvrdila da je svaki ulaz imao svoj račun za pričuvu.

12. Svjedokinja DŠ u svom iskazu navodi da od 1988. ima stan na adresi [adresa], čiji su suvlasnici njezin suprug i ona, te je od 2007. do danas predstavnica suvlasnika na kućnom broju 4. Poznato joj je tako da su na petom katu bile predviđene zajedničke prostorije za veš kuhinju i strojarnicu, te da su iste prenamijenjene u stambene, i to 2007., kao i da su iste prodane 2008., i to je sve tada obavljeno preko upravitelja GSKG bez njihove suglasnosti. Oni nisu bili s tim zadovoljni, upravo jer je to učinjeno bez njihove suglasnosti, odnosno dali su suglasnost jednoj suvlasnici za korištenje vešeraja i na temelju te suglasnosti od strane GSKG je stan prodan, s tim da su sredstva uplaćena na njihov račun pričuve, a što im je otplaćivano u ratama. Dodala je i da su suglasnost za korištenje veš kuhinje potpisali samo suvlasnici s kućnog broja 4, te da su prije prodaje zajedničke prostorije koristili samo suvlasnici s tog kućnog broja, dok suvlasnici ostalih kućnih brojeva nisu bili suvlasnici tih zajedničkih dijelova, pa ih nisu niti mogli koristiti, kao što niti ona nije koristila one na kućnom broju 3. Dodala je još i da zajednički dijelovi u ulazu na kućnom broju 4 predstavljaju zajedničke prostorije samo tog ulaza, a tako je i na ostalim ulazima, a iskazala je i da je GSKG bio upravitelj svih ulaza, te da je dobila na uvid ugovor o prodaji njihove veš kuhinje, kao i da je u kupoprodajnom ugovoru bilo navedeno da se prodaja vrši u ime suvlasnika samo s njihovog ulaza, jer je svaki ulaz imao poseban račun pričuve kod GSKG.

13. Iz iskaza svjedokinje ČŠ proizlazi da je ona sada predstavnica suvlasnika na kućnom broju 5 u zgradi na adresi [adresa] SŠ [adresa]. Poznato joj je da su se stanovi na kojima su bila stanarska prava za zgradu otkupljivali od 1992., a 1996. je otkupljen jedan od dva stana koji su bili prenamijenjeni u stambene prostorije od zajedničkih prostorija na petom katu. Radilo se o vešeraju i sušionici od kojih su dvoje stanara napravili dvije stambene prostorije, te je jedan od stanara ishodio potrebnu suglasnost suvlasnika i mjesne zajednice, pa je on taj stan i otkupio, dok drugi nije imao tu suglasnost, pa nije uspio otkupiti stan. Iskazala je da je cijeli taj postupak prodaje tog stana obavio njihov upravitelj GSKG, te da nisu znali da se to tada događa, barem ona nije znala, a sredstava ostvarena prodajom su uplaćena na račun njihove pričuve, tj. za njihov kućni broj, jer svaki ulaz ima svoj račun i svog predstavnika suvlasnika, s tim da je otplata vršena kroz 15 godina u dvije godišnje rate. Dodala je i da njena zgrada ima kućne brojeve 5, 6, 7 i 8 te se nalazi u produžetku zgrade s brojevima od 1 do 4. Svako stubište ima svoje zajedničke prostorije, pa je zato uplata od prodaje zajedničkih prostorija bila vršena samo na račun njihove pričuve. Misli da je dio kupovnine zadržao GSKG te je sve to bilo obavljeno sukladno zakonskim propisima odnosno Zakonu o nadstojničkim stanovima, prema kojem su oni koji su prenamijenili zajedničke prostorije do 19. lipnja 1991., a uz suglasnost ostalih stanara, stekli pravo na otkup tih stanova.

14. Svjedok CŠ je iskazao da je bio suvlasnik na adresi [adresa] te je svoj stan u međuvremenu prodao, a upitan za prenamijenjene zajedničke dijelove u stambene prostorije, iskazao je da su se te prostorije nalazile na petom katu, i to veš kuhinja i sušionica, koje su se 1970-tih prenamijenile u dva zasebna stana. Koliko zna ti stanovi nisu otkupljeni i pripadaju suvlasnicima s njihovog ulaza. Svaki ulaz u zgradi je imao identične zajedničke prostorije te su vlasnici stanova bili suvlasnici tih prostorija svaki na svom ulazu. Svaki ulaz je imao svoj račun pričuve i svog predstavnika. Dodao je i da od 1962. živi u zgradi, jer je ostao živjeti i nakon što je stan prodao, i to u kćerinom stanu na istoj adresi. Svoj stan je otkupio 1992. kada je bio otkup stanova od Grada Zagreba. Prilikom otkupa stana su im se bodovale zajedničke prostorije, podrumske i na petom katu veš kuhinja i sušionica, i to samo one koje su se nalazile na njihovom ulazu. U ulazu su 22 stana, uz ova dva prenamijenjena. Navodi da nikad stanari sa drugih kućnih brojeva nisu polagali prava na zajedničke prostorije u njihovom ulazu, a niti su oni polagali prava na zajedničke prostorije u drugim ulazima. Nije mu poznato niti da bi ikada postojao spor sa suvlasnicima iz drugih ulaza vezano za zajedničke prostorije.

15. Svjedok LŠ je iskazao da je njegova supruga vlasnica stana koji se nalazi na kućnom broju 3 u [adresa] te da oni žive u tom stanu, a isti je njegova supruga stekla otkupom od Grada Zagreba 1992., pa tako zna da su prilikom bodovanja 1988. u zapisniku navedene te zajedničke prostorije koje se nalaze na petom katu, a radilo se o vešeraju i sušionici, te su iste ponovo bodovane u ugovoru o otkupu stana, tako da misli da su oni, kao suvlasnici s tog ulaza, koji su vlasnici stanova, njihovim otkupom, kupili i te zajedničke prostorije, s tim da je svaki ulaz u zgradi imao svoje zajedničke prostorije. Te su prostorije u njihovom ulazu još od 1980-tih bile prenamijenjene u stambene i do danas se tako koriste, s tim da s jednim korisnikom imaju ugovor o najmu i on plaća pričuvu za svoj dio, dok drugi stanar plaća samo pričuvu. Pričuva se plaća na račun pričuve za njihov ulaz. Još je iskazao i da on u svom ulazu živi od 1969. i da mu nije poznato da je ikada bilo spora vezano za te zajedničke prostorije sa stanarima iz drugih ulaza, jer svaki ulaz ima svoje zajedničke prostorije. Na broju 4 je prodan jedan od tih prenamijenjenih stanova 2007. po Zakonu o nadstojničkim stanovima, te je Grad naplatio kupoprodajnu cijenu i uplatio je na račun tog ulaza. Inače, tužitelj ne sudjeluje u troškovima za zajedničke dijelove u njihovom ulazu, niti plaća pričuvu na njihov račun. Poznato mu je i da su 2014. legalizirane te dvije prenamijenjene prostorije. Njihov predstavnik suvlasnika je tada podnio zahtjev za upis suvlasništva na tim stanovima u korist suvlasnika iz njihovog ulaza, te su isti i upisani kao suvlasnici tih stanova, a o tome su obaviješteni suvlasnici iz drugih stubišta u cijeloj zgradi i nitko nije imao primjedbi na to osim tužitelja.

16. Iskaze svjedoka sud je prihvatio jer su isti logični i uvjerljivi te u bitnome međusobno suglasni, a isti su sukladni i sa sadržajem priležeće dokumentacije, posebice iz zapisnika o bodovanju stana i međuvlasničkih ugovora, iz kojih je razvidno (priloga 1: istima) da su zajednički dijelovi svakog ulaza bile sušione i praone rublja u tom ulazu.

17. Dakle, u postupku je utvrđeno da je sud u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, prihvatio prijedlog tuženika za upis prenamijenjenih zajedničkih prostorija u dva stana koji se nalaze na petom katu stambene zgrade SŠ broj 1,2,3 i 4 i to u ulazu broj 3, te odredio upis prava suvlasništva na istima u korist tuženika, koji su vlasnici posebnih dijelova na ulazu broj 3, a temeljem njihove odluke o suglasnosti za upis tih posebnih dijelova zgrade nastalih rekonstrukcijom i promjenom namjene prostora. Utvrđeno je i da je na sličan način riješeno pitanje istih takvih prostorija na ulazu broj 4, odnosno da su iste isto tako bile prenamijenjene u stanove te prodane od strane suvlasnika iz tog ulaza, među kojima je i tužitelj, a iznos kupoprodajne cijene je uplaćen na račun sredstava pričuve tog ulaza. Nadalje je utvrđeno da svaki od ulaza u toj stambenoj zgradi, koja je upisana kao jedinstveno zemljišnoknjižno tijelo, ima svoj međuvlasnički ugovor, svog predstavnika suvlasnika, svoj račun za sredstva zajedničke pričuve te da odluke o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova svakog pojedinog ulaza i odabiru upravitelja donose suvlasnici iz tog ulaza, sve sukladno čl. 85. - 90. i čl. 375. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP). Utvrđeno je i da su prenamijenjene zajedničke prostorije bile u funkciji i služile jedino vlasnicima posebnih dijelova s tog ulaza, jer je svaki ulaz imao iste takve zajedničke prostorije za potrebe stanara iz svakog pojedinog ulaza, pa se stoga radilo o zajedničkim prostorijama za koje su mogli i trebali dati suglasnost za prenamjenu, kao i sporni upis istih u zemljišne knjige, samo vlasnici posebnih dijelova iz ulaza broj 3, pa je stoga pravilno odbijen prigovor tužitelja u ispravnom postupku i prihvaćen prijedlog tuženika za upis posebnih dijelova nastalih prenamjenom zajedničkih prostorija koje se nalaze u njihovom ulazu i upis prava suvlasništva na istima u njihovu korist u određenom omjeru koji odgovara njihovom suvlasničkom omjeru.

18. Za istaknuti je da iz izvatka iz zemljišnih knjiga proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o upisu koji bi bio proveden suprotno nalogu koji je zemljišnoknjižni sud izdao u rješenju o upisu i koji bi bio drukčiji od sadržaja tog naloga, već je isti izvršen upravo u skladu s nalogom zemljišnoknjižnog suda, u smislu čl. 127. st. 1 ZZK, a s obzirom na odbijeni prigovor, isti sud je tužitelja uputio na pokretanje parnice tužbom na ispravak u skladu s odredbom čl. 203. st. 5. ZZK, što tužitelju daje aktivnu legitimaciju za vođenje ovog postupka, pa su neosnovano tuženici prigovorili nedostatku aktivne legitimacije, smatrajući da na tužiteljskoj strani trebaju biti svi ostali suvlasnici stambene zgrade [adresa],2 i 4. Ovo s obzirom da tužitelj tvrdi da se radi o pogrešnom upisu jer nedostaje suglasnost svih suvlasnika, pa tužbeni zahtjev kojim je zatražena uspostava ranijeg stanja prije provedbe spornog upisa nije nepodoban za postupanje, jer je tužitelj tužbom podnesenom u smislu čl. 205. st. 1. ZZK, ovlašten osporavati cijeli upis kao jedan od suvlasnika u cijeloj zgradi, a nije trebao postaviti tužbeni zahtjev kao da se radi o brisovnoj tužbi iz čl. 150. ZZK, u kojem slučaju bi imao pravo zahtijevati brisanje sporne uknjižbe samo u dijelu kojim su povrijeđena njegova prava. Konačno, kao oni po čijem prijedlogu je uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova i u čiju korist je upisano suvlasništvo na istima, tuženici su pasivno legitimirani u ovom postupku.

19. Međutim, u postupku je utvrđeno da je upis valjano izvršen, odnosno u skladu s nalogom zemljišnoknjižnog suda, za koji su bile ispunjene pretpostavke, jer je postojala odgovarajuća odluka tj. suglasnost svih suvlasnika posebnih dijelova na ulazu broj 3 za upis kao posebnih dijelova zajedničkih prostorija prenamijenjenih u stambene i upis prava suvlasništva na istima u njihovu korist, koje zajedničke prostorije se nalaze u tom ulazu i koje su bile u funkciji samo posebnih dijelova - stanova s tog ulaza, te i iz međuvlasničkih ugovora proizlazi da su se suvlasnici iz svakog pojedinog ulaza suglasili da njihov zajednički dio predstavljaju samo sušione i praonice rublja koje se nalaze u njihovom ulazu, pa se iz toga može zaključiti o postojanju prešutne suglasnosti u slučaju prenamjene istih za uspostavu posebnog dijela i upis suvlasništva u korist suvlasnika iz ulaza kojem pripadaju Iz navedenog slijedi da je zemljišnoknjižni sud ispravno primijenio odredbu čl. 203. st. 3. ZZK, odnosno odlučio po pravičnoj ocjeni, s obzirom na izostanak sporazuma tuženika s tužiteljem, pa je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Za dodati je i da je uvidom u spis Z-6335/16 utvrđeno da je postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora zasebno proveden za ulaz br. 3., što dodatno opravdava utvrđenja zemljišnoknjižnog suda i primjenu pravične ocjene.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP, a isti je odmjeren primjenom čl. 155. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika(Narodne novine br. 138/23, dalje: Tarifa).

21. Tuženicima, zastupanima po punomoćniku-odvjetniku, priznat je trošak sastava odgovora na tužbu po Tbr. 8. toč. 1. (250 bodova), trošak sastava podnesaka 13. ožujka 2024. i 23. travnja 2024., oba po Tbr. 8. toč. 1. (2x250 bodova), trošak sastava podneska od 16. listopada 2023., 4. travnja 2025. i 15. travnja 2025., sve po Tbr. 8. toč. 4. (3x50 bodova), trošak zastupanja na ročištima od 4. listopada 2023., 14. ožujka 2024., 5. rujna 2024.. 8. travnja 2025. i 2. srpnja 2025., sve po Tbr. 9. toč. 1. (5x250 bodova), nagradu po Tbr. 40. st. 1. u iznosu od 2.150,00 EUR , kao i trošak PDV-a u iznosu od 8.062,50 EUR. Nije im priznat trošak pristojbe na presudu, jer tuženici nisu obveznici plaćanja iste, kao ni trošak pristojbe na odgovor na tužbu, jer je isti trošak zasad neizvjestan, s obzirom da se ista naplaćuje po pravomoćnom okončanju postupka, i to razmjerno uspjehu u parnici,

1 0

kako to propisuje čl. 4. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/18 i 51/23).

22. Slijedom navedenog, dosuđena im je naknada parničnog troška u ukupnom iznosu od 8.062,50 EUR.

. U Zagrebu, 30. srpnja 2025.

Sutkinja

Davorka Ćurko Nasić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. 1. - 21. tuženika