Poslovni broj: P-9357/2023-97

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Biserki Pavković Fućak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZC iz [adresa], OIB, [osobni identifikacijski broj], zastupan po Milanu Baniću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika JC iz [adresa], OIB; 28959553971, zastupan po Zvonimiru Raić, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave 14. srpnja 2022. godine, dana 30. srpnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku OC iz [adresa], OIB; 28959553971 isplatiti tužitelju ZC iz [adresa], OIB, [osobni identifikacijski broj] iznos od 905,17 eura na ime naknade za korištenje stana, sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose i to;

- na iznos od 188,47 eura od 17. 05. 2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 238,90 eura od 01. 06. 2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 238,90 eura od 01. 07. 2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 238,90 eura od 01. 08. 2018. godine pa do isplate, a koje kamate su određene godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim isti potražuje od tuženika iznos od 20.778,55 eura sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose i to;

- na iznos od 205,09 eura od 01.06.2010. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.07.2010. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura kuna od 01.08.2010. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.09.2010. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.10.2010. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.11.2010. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.12.2010. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.01.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.02.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.03.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.04.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.05.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.06.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.07.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.08.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.09.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.10.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.11.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.12.2011. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.01.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.02.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.03.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.04.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.05.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.06.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.07.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.08.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.09.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.10.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.11.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.12.2012. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.01.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.02.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.03.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.04.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.05.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.06.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.07.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.08.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.09.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.10.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.11.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.12.2013. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.01.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.02.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.03.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.04.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.05.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.06.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.07.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.08.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.09.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.10.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.11.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.12.2014. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.01.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.02.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.03.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.04.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.05.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.06.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.07.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 205,09 eura od 01.08.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.09.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.10.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.11.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.12.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.01.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.02.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.03.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.04.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.05.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.06.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.07.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.08.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.09.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.10.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.11.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.12.2016. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.01.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.02.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.03.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.04.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.05.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.06.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.07.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.08.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.09.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.10.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.11.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.12.2017. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.01.2018. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.02.2018. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura na od 01.03.2018. godine pa do isplate

- na iznos od 238,90 eura od 01.04.2018. godine pa do isplate

- na iznos od 50,43 eura od 01.05.2018. godine pa do isplate

- na iznos od 146,74 eura od 01.09.2015. godine pa do isplate

- na iznos od 15,70 eura od 01.09.2015. godine pa do isplate,

te sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik stana u kući u [adresa] i to stan u prizemlju sastojeći od dvije sobe, kuhinje, djevojačke sobe, kuhinje, kupaonice s WC-om i predsoblja površine 74 m2. Tuženi bez pravnog osnova koristi navedenu nekretninu. Slijedom toga tužitelj smatra kako mu pripada pravo na naknadu tržišne vrijednosti za korištenje predmetnog stana bez osnove i to mjesečno 1.800,00 kn jer bi tužitelj iznajmljivanjem predmetnog stana mogao uprihoditi mjesečno minimalno predmetni iznos. Tuženik je zasnovao sudski polog R1-327/07 u korist tužitelja temeljem kojeg je do sada mjesečno doprinosio 254,73 kuna, a koji iznos nije dostatan za naknadu tržišne vrijednosti. Stoga tužitelj potražuje s osnova tržišne vrijednosti mjesečne najamnine iznos od 1.545,27 kn i to za period od 01.05.2010. godine do 01.08.2015. godine s kamatama od prvom u mjesecu za prethodni mjesec. Tužitelj je također podmirivao i troškove zajedničke stubišne rasvjete u zgradi što je obveza tuženika, te od tuženika potražuje 1/3 dijela režijskih troškove za stubišnu rasvjetu. Tužitelj je od 01.05.2010. godine do podnošenja tužbe platio iznos od 3.317,02 kn, a tuženi je dužan sudjelovati sa 1.105,67 kuna. Te iznose potražuje ovom tužbom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je netočno da tuženik bespravno koristi stan u predmetnoj nekretnini. Tuženik ima svojstvo zaštićenog najmoprimca gleda predmetnog stana, dok nije sporno da je tužitelj vlasnik predmetnog stana. Naime, od 1997. godine pred sudom se vodio parnični postupak Ps-985/97 radi utvrđenja činjenice zaštićenog najmoprimca. Kako je Z preminuo tijekom postupka, a radi se o strogo osobnom pravu, to taj postupak nije pravomoćno okončan. Tužitelj je protiv tuženika do sada podnio više parnica. Tuženik je kao tužitelj podnio tužbu te se pod brojem Ps-174/07 vodi postupak radi utvrđenja da je tuženik zaštićeni najmoprimac u predmetnom stanu. Stoga tužitelj nema pravo na potraživani iznos najamnine obzirom tuženik redovito plaća iznos zaštićene najamnine u sudski polog. Osporava visinu tužbenog zahtjeva posebno iz razloga što je stan u lošem stanju, te ističe prigovor zastare. Nadalje, tuženik nikada nije bio obaviješten od strane tužitelja da isti treba platit iznos za utrošenu električnu energiju za stubišnu rasvjetu. Po dobivanju tužbe tuženik je tužitelju po toj osnovi platio iznos od 112,04 kuna, obzirom su ostali iznosi u zastari jer tražbine naknade za isporučenu električnu energiju zastarijevaju u roku od 1 godine.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Darovni ugovor od 08.10.1960. godine (list 6-7 spisa), u presudu ovog suda poslovni broj Ps-86/12 od 21.03.2013. godine (list 8-20 spisa), u presudu Županijskog suda u Zagrebu Gž-4942/13 od 03.02.2015. godine (list 21-27 spisa), u rješenje ovog suda R1-327/07 od 12.03.2007. godine (list 28 spisa), u prijepis računa (list 29-52 spisa), u presudu ovog suda poslovni broj Ps-409/01 od 19.04.2007. godine (list 57-61 spisa), u presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-4009/07 od 07.10.2008. godine (list 62-63 spisa), u presudu ovog suda poslovni broj P-17787/10 od 12.12.2014. godine (list 64- 65 spisa), u presudu ovog suda poslovni broj P-5048/11 od 19.12.2013. godine (list 66-68 spisa), u presliku tužbe od 05.03.2013.godine (list 69-70 spisa), u presliku zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 71- spisa), u dopise tužitelja tuženiku (list 74-75 spisa), u preslike fotografija (list 76-79 spisa), u presliku podneska (list 80-81 spisa), izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj Ps-489/15 (ranije Ps-174/07) (list 193 spisa), u presudu Županijskog suda u Zagrebu Gž-2208/18 od 17.04.2018. godine (list 111- 117 spisa), u presudu ovog suda poslovni broj Ps-489/15 od 29.12.2017. godine (list 118-125 spisa), u preslike stanja računa (list 130-136 spisa), u dopis Porezne uprave (list 148 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka (list 169 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. Andrej Babić (list 172-202 spisa), proveden je dokaz saslušanjem vještaka Andreja Babića (list 211 spisa), provedeno je dopunsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. Andrej Babić (list 216-220 spisa), izvršen je uvid u građevnu dozvolu od 03.10.1996. godine uz glavni arhitektonski projekt (list 240-259 spis), u presudu Županijskog suda u Zagrebu Gž-533/20 od 13.10.2021. godine (list 270-276 spisa), u presudu ovog suda poslovni broj Ps-201/18 od 02.04.2020. godine (list 277-284 spisa), proveden je dokaz uvidom u spis ovog suda poslovni broj Ps-19/23, Ovr.4060/21, Ps-86/12, uvidom u presudu ovog suda poslovni broj P-6501/22 od 26.02.2024. (list 404-407 spisa), u rješenje ovog suda poslovni broj Ps-201/18 od 12.12.2024. (list 483-486 spisa), uvidom u odluku Ustavnog suda RH (list 509-517 spisa), te su saslušani svjedok ĆC i tužitelj

4. Među strankama nije sporno da je tuženik stanovao u predmetnom stanu u utuženom razdoblju.

5. Sporno je da li je tuženik zaštićeni najmoprimac, sporna je visina tužbenog zahtjeva, te da li je nastupila zastara potraživanja. Tijekom postupka tuženik ističe prigovor aktivne legitimacije tužitelja navodeći da iz zk.ul. proizlazi da je tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine zajedno sa svojim bratom EC.

6. U ovom predmetu sud je donio presudu dana 04. kolovoza 2022. godine, te dopunsku presudu dana 30. kolovoza 2022. godine, a koja je ispravljena rješenje ovog suda od 18. siječnja 2023. godine. Sve odluke ukinute su rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-381/23 od 14.lipnja 2023. godine.

7. Uvidom u presudu Županijskog suda u Zagrebu Gž-2208/18 od 17.04.2018. godine utvrđeno je da je Županijski sud u Zagrebu preinačio presudu ovog suda poslovni broj Ps-489/15 od 19.12.2017. godine te odbio tužbeni zahtjev ovdje tuženika, a tamo tužitelja kojim isti traži da se utvrdi da je isti stekao pravo koristiti predmetni stan u svojstvu zaštićenog najmoprimca te kojom se zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Rješenjem VSRH broj Rev-3818/18 ukinuta je odluka Županijskog suda broj Gž-2208/18.

8. U istom predmetu, a koji je kasnije nosio broj Ps-19/23 (a ranije Ps-174/07) utvrđeno je da je u istome dana 23.04.2024. donijeta presuda kojim se odbija tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tužitelj stekao pravo koristiti u svojstvu zaštićenog najmoprimca predmetni stan, a što je ZC dužan trpjeti, te kojim se zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom određenim sadržajem. Navedena presuda potvrđena je presudom ŽS u Zagrebu broj Gž-3640/24 od 03.09.2024. godine, dok je rješenjem VSRH poslovni broj Revd-818/25 odbačen prijedlog za dopuštenje revizije.

9. Iz gore citirane presude proizlazi da tuženik nema pravo zaštićenog najmoprimca na predmetnom stanu, niti je isto imao u utuženom periodu, dok isti ne navodi niti dokazuje neku drugu pravnu osnovu po kojoj bi isti imao pravo na posjed predmetnog stana.

10. Tužitelj je tužbenim zahtjevom tražio iznose za mjesece od svibnja 2010. godine do srpnja 2015. godine u mjesečnom iznosu od 1.545,27 kuna, dok je podneskom od 20. rujna 2018. godine isti preinačio na način da potražuje iste i od rujna 2015. godine do srpnja 2018. godine i to u iznosu od 1.800,00 kuna mjesečno, dakle, konačno potražuje ukupan iznos od 163.375,98 kuna.

11. Čl. 190 st. 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22dalje: ZPP), navodi da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Preinaka od 20.09.2018. godine je bila podnesena prije zaključenja prethodnog postupka. St. 4 određuje da će se smatrati da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbu, a nije se prije toga protivio preinaci, što je ovdje slučaj, te je sud istu dopustio.

12. Podneskom od 23.04.2025. godine tužitelj potražuje navedene iznose u eurima i to na način s dospijećem od 01.06.2010. do 01.08.2015. godine potražuje iznos od 205,09 eura (obzirom je za to razdoblje tuženik uplaćivao u sudski polog iznos od 254,73 kuna (33,81 eura), a s dospijećem od 01.09.2015. do 01.04.2018. potražuje iznos od 238,90 eura. Također potražuje i ukupan iznos o 162,44 eura s kamatama od 01.09.2015. godine.

13. Djelomična osnovanost zahtjeva tužitelja proizlazi iz odredbe čl. 165 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine broj 91/96, 73/00 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12. 152/14 i 94/17; dalje u tekstu ZV) koji određuje, između ostalog, da nepošteni posjednik tuđe stvari mora vlasniku ili osobi koju taj odredi naknaditi sve štete koje su nastale na toj stvari i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja. Sud smatra da je iznos najamnine upravo iznos koristi koju bi tužitelj realno mogao ostvarivati da mu nije oduzet posjed stana, dok bi se šteta očitovala u režijskim troškovima plaćenim od strane tužitelja za predmetni stan u periodu u kojem se u istome nalazio tuženik.

14. Sukladno gore citiranom članku, da bi tuženik bio odgovoran za naknadu štete, te za isplatu koristi, isti treba biti nepošten.

15. Prema odredbi članka 18. stavak 3. ZV-a posjed je pošten, ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti, imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

16. Obzirom na okolnosti slučaja, sud smatra kako tuženik do zaprimanja presude Županijskog suda u Zagrebu Gž-2208/18 od 17.04.2018. godine (uvidom u spis utvrđeno je da je punomoćnik tuženika istu zaprimio dana 16.05.2018. godine) kojom je pravomoćno odbijen njegov zahtjev za stjecanje prava zaštićenog najmoprimca, nije imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Također, upravo zbog nesporne činjenice da je isti uplaćivao svaki mjesec određeni iznos na sudski polog govori u prilog činjenici da je isti zaista smatrao da ima pravo na posjed predmetnog stana, a zbog čega je i podnio tužbu da se utvrdi da je isti zaštićeni najmoprimac. Isto tako, iz presude Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž- 4009/07 od 07.10.2008. godine, a kojom je potvrđena presuda ovog suda poslovni broj Ps-409/01 od 19.04.2007. godine odbijen je zahtjev tužitelja radi iseljenja tuženika iz predmetne nekretnine, dok iz obrazloženja presude ovog suda Ps-86/12 od 21.03.2013. godine proizlazi da je tuženik bio član obiteljskog domaćinstva ĐC, koji je bio nositelj stanarskog prava odnosno najmoprimac), a slijedom čega sud smatra da je tuženik sve do zaprimanja gore navedene odluke, nije imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a sve obzirom na tijek svih postupaka koje su stranke vodile prije i i tijekom vođenja ovog postupka. Iako je gore navedena odluka ukinuta rješenjem VSRH, sud ipak smatra da je to trenutak kada je tuženik mogao znati da mu pravo na posjed ne pripada.

17. Stoga sud smatra da tužitelj ima pravo na isplatu zatraženih iznosa počevši od 17. svibnja 2018. godine, dok ga je sa ostalim dijelom odbio.

18. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, radi utvrđivanja iste, provedeno je vještačenje po vještaku Andreju Babiću koji je utvrdio da za pojedine utužene mjesece bi najamnina iznosila od, najmanje 2.853,30 kuna (378,70 eura) pa do najviše 3.232,95 kuna,(429,09 eura) dok za mjesece za koje sud smatra da tužitelj ima pravo bi za mjesece svibanj i lipanj najamnina iznosila 3.144,88 kuna 413,12 eura), a za mjesec srpanj iznos od 3.232,95 kuna (429,08 eura).

19. Tužitelj konačno plaćene iznose u eurima uzimajući u obzir odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22. i 88/22.) a na koji izračun tuženik nije imao primjedbi.

20. Kako tužitelj za mjesec svibanj 2018 ima pravo za vrijeme od 17.05. do 31.05., to bi po tržišnoj cijeni imao pravo na iznos od 188,47 eura (1.420,00 kuna), a koji iznos mu je za mjesec svibanj sud i dosudio, dok ga je odbio sa iznosom od 50,43 eura (380,00 kuna).

21. Kako tužitelj za mjesece lipanj i srpanj potražuje manje od onog na što bi imao pravo po izračunu vještaka a uzimajući u obzir i iznose koje je tuženi platio na sudski polog, to mu je sud tako i dosudio temeljem čl. 2 ZPP-a.

22. Tuženik osporava nalaz i mišljenje vještaka navodeći kako isti nije izvršio uvid u stan tuženika, već u stan iznad njegovog, a da se ne radi o stanovima iste površine, istog razmještaja, te iste opremljenosti i održavanosti.

23. Navodi tuženika djelomično su točni. Na očevidu na kojem je vještak vršio mjerenja nije bio prisutan tuženik, a iz kojeg razloga sudska komisija niti vještak nisu mogli niti pristupiti u sporni stan koji je bio u posjedu tuženika. Na očevid je tuženik bio uredno pozvan, dok svoj nedolazak nije ničim opravdao (kasnije navodi da nije bio u mogućnosti pristupiti zbog bolesti, no taj navod ničim ne dokazuje), te se sud tu analogno rukovodio čl. 269 st. 2 ZPP-a koji propisuje da će s obzirom na sve okolnosti ocijeniti od kakva je značenja što stranka nije došla na saslušanje ili je uskratila iskaz.

24. Uz to, sud je rješenjima od 26.11.2021. godine i 11.01.2022. godine pozvao tuženika na predujam za očevid i vještačenje, a kako bi vještak mogao izvršiti uvid u stan tuženika, no tuženik nije postupio po pozivima suda, stoga se tu sud rukovodio i teretom dokazivanja propisanim čl. 221a ZPP-a i to u odnosu na površinu predmetnog stana, kao i raspored i opremljenost odnosno stanje istog.

25. Također, iz dostavljenih presuda, i to prvenstveno iz presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2208/18 od 17.04.2018. godine proizlazi da predmetni stan ima površinu od 75m2, a da se radi o površinom i razmještajem istim stanovima (koji je predmet spora i koji je pregledao vještak na očevidu) potvrđuje i dostavljena Građevna dozvola od 03.10.1996. godine uz glavni arhitektonski projekt. Isto tako, i vještak je naveo da je visinu najamnine utvrdio poredbenom metodom visina najamnina u tom cjenovnom bloku uzimajući u obzir standardnu opremljenost stana, te da procjenu nije radi temeljem opremljenosti stana u kojem je obavljen očevid.

26. Slijedom navedeno, sud smatra neosnovanim prigovor tuženika na vještvo, dok je nalaz i mišljenje vještaka uzeo točnim i relevantnim kod donošenja odluke o visini tužbenog zahtjeva.

27. U odnosu na prigovor zastare, valja reći kako isti nije osnovan.

28. Čl. 165 st. 2 ZV-a određuje da vlasnikovo traženje naknade iz stavka 1 zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana.

29. Presudom Županijskog suda u Zagrebu Gž-533/20 od 13.10.2021. godine potvrđena je presuda ovog suda poslovni broj Ps-201/18 od 02.04.2022. godine u dijelu kojim se nalaže tuženiku iseljenje iz predmetnog stana. Sudu nisu poznate činjenice kada je i da li tuženik zaista i iselio iz stana no isti smatra irelevantnim. Iz dostavljenih presuda jasno je da nije nastupila zastara potraživanja.

30. Iz pravomoćne presude Ps-201/18 od 02.04.2022. godine proizlazi da je tuženik dužan iseliti iz predmetnog stana, te isti predati slobodan od svih osoba i stvari u posjed tužitelju i njegovom bratu NC.

31. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da se ista sastoji od zk.č.br. 1384/27 kuća i dvorište u [adresa], te da je tužitelj suvlasnik u 5/12 dijela, a NC u 7/12 dijela.

32. Sukladno odredbi čl. 46. st. 2. ZV svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakog one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećeg zahtijevati samo prema obvezno pravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Iz navedene odredbe proizlazi solidarnost suvlasnika predmetne nekretnine, odnosno pravo tužitelja da potražuje cijeli iznos kao solidarni vjerovnik.

33. Kamate na iznos koristi koju bi tužitelj mogao ostvarivati dosuđene su također kako tužitelji potražuje i to sukladno odredbi čl. 29 ZOO-a uzimajući u obzir notornu činjenicu da se najamnina plaća prvog u mjesecu za tekući mjesec, odnosno prvog dana najma.

34. Stoga je tužbeni zahtjev valjalo djelomično prihvatiti, za onaj utuženi period nakon što je tuženik postao nepošten posjednik predmetnog stana i presuditi kao u izreci.

35. U odnosu na zahtjev tužitelja za plaćanje troškove zajedničke stubišne rasvjete u zgradi, te od tuženika potražuje 1/3 dijela režijskih troškove za stubišnu rasvjetu valja reći kako tužitelj za razdoblje do podnošenja tužbe nije dostavio dokaz da li je predmetne račune koji se nalaze na listu 29-52 zaista i platio, kada ih je platio i da ih je platio baš on. U odnosu na neplaćene račune koji se odnose na razdoblje od podnošenja tužbe pa do preinake tužbe dana 20.09.2018. godine, sudu iz dostavljene dokumentacije nije jasno na što se određene uplate odnose, te je u odnosu na ovaj dio potraživanja odbio zahtjev tužitelja.

36. Iz iskaza svjedoka. i tužitelja proizlaze činjenice koje su već utvrđene u ovom predmetu. Sud nije proveo dokaz saslušanjem tuženika iz razloga što isti nije pristupio na ročište na koja je pozvan radi saslušanja, a svoj izostanak nije opravdao, te se sud rukovodio odredbom čl. 269 st. 2 ZPP-a koji propisuje da će s obzirom na sve okolnosti ocijeniti od kakva je značenja što stranka nije došla na saslušanje ili je uskratila iskaz.

37. U odnosu na troškove parničnog postupka valja reći kako, iako je tužitelj uspio s manjim dijelom svog zahtjeva, on je uspio s osnovanosti istoga. Slijedom toga, sud smatra kako u ovom postupku svaka stranka treba snositi svoje troškove. (tako i Europski sud za ljudska prava u Kalauz protiv Hrvatske).

38. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 30. srpnja 2025. godine

Sudac:

Biserka Pavković Fućak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

tužitelj po punomoćniku

tuženik po punomoćniku