Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg B.J.Šokčevića 17, Vinkovci

OIB: 77561654785

Poslovni broj: P-435/2022-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Ivani Božić Pišćak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Artura Fišbah i Biljane Mikulić, odvjetnicima iz Osijeka, protiv tužene ĐO, iz [adresa], osobe nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupana po privremenom zastupniku Hrvojki Čolaković odvjetnici u Vinkovcima, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 24.lipnja 2025. g. u prisutnosti tužitelja osobno, uz punomoćnika BO iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Artur Fišbah i Biljana Mikulić u Osijeku i privremenog zastupnika Hrvojke Čolaković odvjetnice u Vinkovcima, potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom 30.srpnja 2025.godine, dana 30.srpnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina i to kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Jezero, površine 1986 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], a tuženik UO je dužan trpjeti uknjižbu ovako utvrđenog prava vlasništva za korist tužitelja u zemljišnoj knjizi Općinskoga suda u Vinkovcima.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj u tužbi navodi da se računajući posjed svojih pravnih prednika već više od 45 godina nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Jezero, površine 1986 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] koji posjed je vršio tako da obrađivao prema njezinoj gospodarskoj namjeni. U istom zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisan tuženik koji nikada nije vršio posjed, a tužitelj posjed obavlja samostalno. Tužitelj i njegovi pravni prednici su u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu nekretnina koje su u suvlasništvu tuženika, te tužitelj ima pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim. S obzirom na navedeno tužitelj predlaže da sud temeljem odredbe čl.159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja u zemljišnim knjigama ovog Suda.

1.1. Na ročištu održanom kod ovog suda dana 24.lipnja 2025.g. tužitelj ističe da je u zemljišnim knjigama došlo do promjene broja ZK uloška tako da broj ZK uloška više nije 87, već 1309, a sve ostalo je isto.

2. Budući je tuženik osoba nepoznatog prebivališta i boravišta sud je istoj postavio privremenog zastupnika u osobi odvjetnice Hrvojke Čolaković, odvjetnice iz Vinkovaca rješenjem poslovni broj P-435/2022-9 od 14.veljače 2023. godine. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te ističe da je suglasna da se provedu dokazi iz tužbe, te sasluša tužitelj i svjedoci AO, VO i PO.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ZK izvadak (list 5 spisa), potvrdu PU Vukovarsko-srijemske (list 17 spisa), te su pročitani iskazi svjedoka AO, HO, i IO i tužitelja sa ročišta održanog kod ovog suda 24.lipnja 2025., i ZK izvadak (list 42 spisa).

4. Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Među strankama je nesporno da je kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] (raniji zk. ul. br. [broj ZK uloška]) u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tuženika i da u naravi predstavlja oranicu Jezero, površine 1986 m2.

6. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva, odnosno da li je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću.

7. Iz iskaza saslušanog svjedoka AO proizlazi da je tužitelj njezin susjed, te da ga poznaje unazad 60 i nešto godina. Poznato joj je da isti dugi niz godina, preko 60 godina obrađuje predmetnu oranicu, te da su ju prije njega obrađivali njegovi roditelji. Nije joj poznato da bi mu ikad itko prigovarao vezano za posjed ove nekretnine. Što se tiče tužene ĐO čula je za nju, međutim nije joj poznata, niti ju je ikada vidjela. Poznato joj je osobno a i iz kazivanja njenih roditelja da tužitelj i njegovi prednici preko 60 godina obrađuju navedenu oranicu. U blizini predmetne oranice njezin otac je imao oranicu koju je obrađivao, sada više nije u njihovom vlasništvu. Poznato joj je da je tužitelj na predmetnoj oranici sadio kukuruz. Nije joj poznato kako je tužena stekla ovu nekretninu.

7.1. Iz iskaza saslušanog svjedoka HO proizlazi da je tužitelj njegov susjed, dok je živio u [adresa], te mu je poznato da isti obrađuje predmetnu oranicu "Jezero" oduvijek, odnosno poznato mu je i da su njegovi prednici obrađivali predmetnu oranicu, a ovo sve mu je poznato unazad 40 i više godina. Što se tiče tužene ĐO nije mu poznata niti ju je ikada vidio. Nije mu poznato da bi itko ikada prigovarao tužitelju što je u posjedu predmetne nekretnine. U blizini predmetne nekretnine nema nekretninu u svom vlasništvu, ali ima u zakupu. Od kada zna za sebe, a po kazivanju njegovog djeda poznato mu je da tužitelj kao i njegovi prednici obrađuju ovu zemlju, što i sam zna budući je u zakupu susjednih nekretnina koje obrađuje. Poznato mu je da su sada na nekretnini posađene voćke, te da je prije tužitelj na predmetnoj nekretnini imao zasađen kukuruz. Nije mu poznato kako je tužena stekla ovu nekretninu.

7.2. Iz iskaza svjedoka IO proizlazi da je tužitelj njegov daljnji rođak te mu je oduvijek odnosno više od 45 godina poznato da isti obrađuje predmetnu nekretninu, kao što mu je poznato da su prije njega njegovi prednici obrađivali isto. Nije mu poznato da bi itko ikada prigovarao tužitelju zbog posjedovanja predmetne nekretnine, a nije mu poznata niti tužena niti ju je ikada vidio. U blizini predmetne oranice nema zemlju koju obrađuje ali često tamo prolazi. Nije mu poznato šta je trenutno zasađeno na nekretnini ali zna da je prije bio kukuruz i pšenica. Nije mu poznato kako je tužena stekla ovu nekretninu.

7.3. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je njegov otac ovu zemlju već obrađivao kada se on rodio, a on ju je nastavio obrađivati od 1987., a budući je ostao bez posla otac je preveo zemlju na njega kako bi mogao ostvariti prava po osnovi zdravstvenog osiguranja. Njemu nikad nitko nije prigovarao zbog obrađivanja zemlje, niti njegovom ocu. Tužena UO mu je poznata, međutim zadnji puta ju je vidio negdje 1965. godine, kada je imao 10 godina, ona se odselila u [adresa] te je povremeno navraćala u selo, međutim nije prigovarala njegovom posjedu kao niti posjedu njegovih prednika, a o istoj mu nije ništa poznato već dugi niz godina, odnosno od 90-ih godina, nije mu poznato gdje ona prebiva. Poznato mu je jedino da se ista nije udavala i nije imala djece te s obzirom na protek toliko godina ista je vjerojatno davno i preminula. Ne može se sjetiti od koje točno godine njegov otac obrađuje predmetnu zemlju, ali zna da ju je obrađivao u vrijeme kada se on rodio, a ovu zemlju je otac obrađivao jer mu je tako dozvolila tužena, oni su u daljnjem srodstvu. Njegov otac je imao zemlju u blizini predmetne nekretnine koju je isto obrađivao. Nije mu poznato zašto otac nije sredio zemljišno knjižno stanje u vrijeme kada je bio živ. Misli da bi tužena mogla biti godište 1910., a nije mu poznato kada je ista umrla. Otac nije ovu zemlju imao u zakupu odnosno nije tuženoj nikada plaćao zemlju. Tužena osim ove nekretnine nije imala u vlasništvu drugu nekretninu.

8. Za stjecanje prava vlasništva u uvjetima redovne dosjelosti, potrebno je da stjecatelj ostvaruje kvalificirani posjed odnosno, posjed koji je zakonit, istinit i pošten kroz zakonom određeno vrijeme nužno za stjecanje vlasništva dosjelošću.

8.1. Zakonit je onaj posjed za koji posjednik ima valjan pravni temelj posjedovanja, međutim u Odluci VSRH broj Rev 1628/2015-2 od 11. prosinca 2018. izražen je stav da za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Prema tome, nije nužno da posjed bude i zakonit.

8.2. Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (vi, clam, praecario). No, i posjed koji je pribavljen na navedeni način postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

8.3. Pošten je posjed ako posjednik u trenutku kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (u krajnjem slučaju danom podnošenja tužbe). Poštenje posjednika se predmnijeva, ali radi se o oborivoj predmnjevi. Poštenje je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikada ne prelazi s prednika na slijednika u posjedovanju - poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Časom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost, ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten.

8.4. Posljednja pretpostavka za stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću jest i vrijeme potrebno za dosjelost, a ono počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost pri čemu se u vrijeme posjedovanja uračunava i vrijeme za koje su prednici stjecatelja neprekidno posjedovali stvar, bez obzira radi li se o univerzalnoj ili singularnoj sukcesiji, bilo kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici uz izuzetke:

- kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću,

- kad se zakonitom, poštenom i istinitom posjedniku uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao pošteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasništvo će steći dosjelošću istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, osim ako stvar već nije stekao time što je njegov zakoniti, pošteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, pošteni i istiniti posjednik stekne dosjelošću.

8.5. Sukladno odredbi članka 159. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,, 153/09, 143/12, 152,14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu - ZV) samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

8.6. Sukladno odredbi članka 159. stavka 3. ZV samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Stoga je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da posjed bude barem pošten (jednako regulirano u svim pravnim režimima OGZ- a, ZOVO-a i ZV-a), a savjesnost (poštenje) subjektivna je kvaliteta posjeda i poštenje posjedu daje stav posjednika o tome ima li isti ima pravo na posjed. Posjednik posjeduje savjesno (pošteno) samo ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, dok u konkretnoj situaciji, a što se da zaključiti na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, proizlazi da nema osnovanog temelja za zaključak da prednici tužitelja nisu znali da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine.

8.7. Sukladno odredbi članka 159. stavka 3. ZV samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz članka 159. stavka 2. i 3. ZV.

8.8. Pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure odmah po ispunjenju zakonskih pretpostavki. Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, što podrazumijeva da je radi uknjižbe prava vlasništva stečenog na temelju zakona uz prijedlog potrebno priložiti dokaz o ispunjenju zakonskih pretpostavki (npr. sudsku odluku i sl.) dok sam zakon daje ovlaštenje na upis tako stečenog prava vlasništva u zemljišnu knjigu pa tabularna izjava nije potrebna.

8.9. Prema odredbama Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ-a), koji se primjenjuje na temelju članka 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91) na stjecanje prava vlasništva i posjeda prednika tužitelja i tuženika, pošteni posjednik je onaj tko drži iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje, a posjednik nepošteni je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje (paragraf 326). Za razdoblje od 1. rujna 1980., činjenice važne za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva utvrđuju se sukladno odredbama članka 28. stavka 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, koji je stupio na snagu 1. 9. 1980., a preuzet temeljem Zakona o preuzimanju Zakona bivše SFRJ („Narodne novine“ broj: 53/91.), odnosno odredbe članka 159. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV), koje u biti jednako uređuju institut stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

9. Okolnosti konkretnog slučaja ukazuju da je posjed tužitelja kao i njegovih prednika bio savjestan, a kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koje iskaze sud smatra istinitim, kao i iskaz samog tužitelja jer su međusobno suglasni, a i u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Pravnog prednika tužitelja koji je obrađivao predmetnu nekretninu pa i samog tužitelja nikada nitko na bilo koji način nije smetao u posjedovanju niti im osporavao isto, niti takvu tvrdnju iznosi tuženik.

9.1. Iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi posjed predmetne nekretnine bio pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zloporabom povjerenja iz čega proizlazi da je posjed tužitelja istinit.

9.2. S obzirom da se tužitelj nalazio u istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, uračunavajući vrijeme posjedovanja njegovog prednika, prije 1953. godine pa njegov posjed od 1987. godine do danas, te iako nije dokazao zakonitost posjeda, odnosno nije dokazao postojanje ugovora između njegovog pokojnog oca i tužene, a posebno uvažavajući činjenicu trajanja takvog posjeda više od 70 godina, da nema pretenzija trećih osoba prema spornoj nekretnini i da pravni učinci dosjelosti, kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja jer je tužitelj dokazao postojanje uvjeta za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno odredbi članka 159. stavka 3. ZV.

10. Imajući u vidu sve naprijed izloženo ovaj sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

U Vinkovcima, 30.srpnja 2025. godine.

Sudac

Ivana Božić Pišćak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Dostaviti:

1. tužitelj po punomoćnicima iz ZOU Artura Fišbah i Biljane Mikulić, odvjetnicima iz Osijeka

2. tuženik po privremenom zastupniku Hrvojki Čolaković odvjetnici u Vinkovcima