Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29 A
Gž-1828/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja NV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Opačku, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB:53056966535, Zagreb, Magazinska cesta 69, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Kallay i partneri d.o.o. Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-278/2021-37 od 26. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-278/2021-37 od 26. svibnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkama I., II., IV., V. i VI. izreke.
r i j e š i o j e :
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-278/2021-37 od 26. svibnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Utvrđuju se ništetnima odredbe članka 2. i članka 7. Ugovora o kreditu br. 918-50-3244421 od 27. siječnja 2006., zaključenog između tužitelja NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita i tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, sa sjedištem u Zagrebu, Magazinska cesta 69 kao davatelja kredita u dijelu kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak.
II. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, sa sjedištem u [adresa], isplatiti tužitelju NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.792,28 eura (slovima: dvije tisuće sedam stotina devedeset dva eura dvadeset osam centi) po osnovi razlike valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate po stopi koja se do 31. srpnja 2015. obračunava u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koje teku na iznose od
- 6,93 EUR počev od 31.10.2008. do konačne isplate
- 10,95 EUR počev od 31.12.2008. do konačne isplate
- 13,85 EUR počev od 31.01.2009. do konačne isplate
- 15,16 EUR počev od 28.02.2009. do konačne isplate
- 11,55 EUR počev od 31.03.2009. do konačne isplate
- 12,24 EUR počev od 30.04.2009. do konačne isplate
- 6,72 EUR počev od 31.05.2009. do konačne isplate
- 2,65 EUR počev od 30.06.2009. do konačne isplate
- 3,74 EUR počev od 31.07.2009. do konačne isplate
- 5,88 EUR počev od 31.08.2009. do konačne isplate
- 5,69 EUR počev od 30.09.2009. do konačne isplate
- 3,53 EUR počev od 31.10.2009. do konačne isplate
- 7,59 EUR počev od 30.11.2009. do konačne isplate
- 10,85 EUR počev od 31.12.2009. do konačne isplate
- 15,48 EUR počev od 31.01.2010. do konačne isplate
- 14,42 EUR počev od 28.02.2010. do konačne isplate
- 20,71 EUR počev od 31.03.2010. do konačne isplate
- 19,52 EUR počev od 30.04.2010. do konačne isplate
- 21,84 EUR počev od 31.05.2010. do konačne isplate
- 41,97 EUR počev od 30.06.2010. do konačne isplate
- 37,82 EUR počev od 31.07.2010. do konačne isplate
- 50,48 EUR počev od 31.08.2010. do konačne isplate
- 46,11 EUR počev od 30.09.2010. do konačne isplate
- 39,07 EUR počev od 31.10.2010. do konačne isplate
- 53,92 EUR počev od 30.11.2010. do konačne isplate
- 72,80 EUR počev od 31.12.2010. do konačne isplate
- 59,43 EUR počev od 31.01.2011. do konačne isplate
- 64,12 EUR počev od 28.02.2011. do konačne isplate
- 58,15 EUR počev od 31.03.2011. do konačne isplate
- 59,22 EUR počev od 30.04.2011. do konačne isplate
- 84,54 EUR počev od 31.05.2011. do konačne isplate
- 87,00 EUR počev od 30.06.2011. do konačne isplate
- 108,15 EUR počev od 31.07.2011. do konačne isplate
- 97,29 EUR počev od 31.08.2011. do konačne isplate
- 85,40 EUR počev od 30.09.2011. do konačne isplate
- 84,12 EUR počev od 31.10.2011. do konačne isplate
- 83,21 EUR počev od 30.11.2011. do konačne isplate
- 88,88 EUR počev od 31.12.2011. do konačne isplate
- 93,82 EUR počev od 31.01.2012. do konačne isplate
- 94,49 EUR počev od 28.02.2012. do konačne isplate
- 91,06 EUR počev od 31.03.2012. do konačne isplate
- 93,37 EUR počev od 30.04.2012. do konačne isplate
- 94,95 EUR počev od 31.05.2012. do konačne isplate
- 92,29 EUR počev od 30.06.2012. do konačne isplate
- 92,995 EUR počev od 31.07.2012. do konačne isplate
- 91,00 EUR počev od 31.08.2012. do konačne isplate
- 86,69 EUR počev od 30.09.2012. do konačne isplate
- 91,29 EUR počev od 31.10.2012. do konačne isplate
- 93,49 EUR počev od 30.11.2012. do konačne isplate
- 91,94 EUR počev od 31.12.2012. do konačne isplate
- 83,28 EUR počev od 31.01.2013. do konačne isplate
- 90,64 EUR počev od 28.02.2013. do konačne isplate
sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu u kojem traži utvrđenje ništetnosti odredbe članka 1. Ugovora o kreditu broj: br. 918-50-3244421 od 27. siječnja 2006.
IV. Utvrđuje se da ne postoji potraživanje tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, sa sjedištem u Zagrebu, Magazinska cesta 69, istaknuto prigovorom radi prebijanja prema tužitelju NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 398,14 eura (slovima: tri stotine devedeset osam eura četrnaest centi) zajedno sa zateznim kamatama tekućim na svaki pojedinačni iznos negativne razlike od:
- 4,98 EUR od dana 01.04.2006., pa do isplate
- 5,60 EUR od dana 01.05.2006., pa do isplate
- 4,32 EUR od dana 01.06.2006., pa do isplate
- 5,51 EUR od dana 01.07.2006., pa do isplate
- 6,90 EUR od dana 01.08.2006., pa do isplate
- 5,45 EUR od dana 01.09.2006., pa do isplate
- 5,24 EUR od dana 01.10.2006., pa do isplate
- 5,70 EUR od dana 01.11.2006., pa do isplate
- 7,12 EUR od dana 01.12.2006., pa do isplate
- 9,68 EUR od dana 01.01.2007., pa do isplate
- 11,49 EUR od dana 01.02.2007., pa do isplate
- 11,58 EUR od dana 01.03.2007., pa do isplate
- 11,36 EUR od dana 01.04.2007., pa do isplate
- 14,85 EUR od dana 01.05.2007., pa do isplate
- 17,68 EUR od dana 01.06.2007., pa do isplate
- 19,62 EUR od dana 01.07.2007., pa do isplate
- 17,92 EUR od dana 01.08.2007., pa do isplate
- 16,50 EUR od dana 01.09.2007., pa do isplate
- 20,75 EUR od dana 01.10.2007., pa do isplate
- 21,28 EUR od dana 01.11.2007., pa do isplate
- 17,92 EUR od dana 01.12.2007., pa do isplate
- 19,32 EUR od dana 01.01.2008., pa do isplate
- 14,45 EUR od dana 01.02.2008., pa do isplate
- 11,77 EUR od dana 01.03.2008., pa do isplate
- 7,18 EUR od dana 01.04.2008., pa do isplate
- 14,08 EUR od dana 01.05.2008., pa do isplate
- 16,81 EUR od dana 01.06.2008., pa do isplate
- 13,45 EUR od dana 01.07.2008., pa do isplate
- 18,38 EUR od dana 01.08.2008., pa do isplate
- 18,14 EUR od dana 01.09.2008., pa do isplate
- 15,21 EUR od dana 01.10.2008., pa do isplate
- 7,90 EUR od dana 01.12.2008., pa do isplate
sve po kamatnoj stopi i to za razdoblje od 1.4.2006. do 31.7. 2015. sukladno članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 1.1.2023. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
V. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, sa sjedištem u Zagrebu, Magazinska cesta 69, naknaditi tužitelju NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.550,00 eura (slovima: tisuću pet stotina pedeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 26. svibnja 2025. do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od eura zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.
VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka."
1.1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I. Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu u kojem tužitelj potražuje od tuženika isplatu zbog primjene ništetne odredbe o kamatama u Ugovoru o kreditu od 27. siječnja 2006.
II. Odbijaju se kao neosnovani tuženikovi prigovori nedostatka aktivne i pasivne legitimacije."
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu u dijelu pod točkama I., II., IV., V. i VI. izreke te protiv rješenja žalbu je podnio tuženik, pobijajući presudu i rješenje zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu i rješenje, odbije tužbeni zahtjev i tuženiku dosudi zatraženi iznos i parnični trošak, podredno da ih ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. Predmet spora je:
- utvrđenje ništetnim odredbi članka 2. i članka 7. Ugovora o kreditu broj:918- 50- 3244421 od 27. siječnja 2006. sklopljenog između tužitelja, kao korisnika kredita, i tuženika, kao kreditora, u dijelu kojim je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom trajanja ugovorne obveze promjenjiva na osnovi jednostrane odluke banke kao tuženika, u dijelu u kojem je ugovorena valutna klauzula u švicarskom franku -
CHF uz koju je vezana glavnica,
- isplata iznosa od 2.792,28 eura iz osnove tečajnih razlika zbog valutne klauzule u CHF i
- prigovor prijeboja.
6. Nesporno je da su stranke sklopile Ugovora o kreditu broj:918-50- 3244421 od 27. siječnja 2006. za kupnju vozila, i to na iznos od 31.828,80 CHF u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju za CHF, a da je u člancima 2. i 7. predmetnog Ugovora o kreditu ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, u dijelu kojim se korisnik kredita obvezuje iznos kredita vratiti uz valutnu klauzulu po srednjem tečaju tuženika za CHF na dan dospijeća, u dijelu kojim je ugovorena kamata od 5,50% godišnje promjenjiva kamatna stopa sukladno odluci banke o kreditiranju građana.
7. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud zaključuje da su ništetne odredbe ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima, u dijelu kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula, a o kojim odredbama ugovorne stranke nisu pregovarale niti je korisnik kredita imao utjecaj na njihov sadržaj jer su takve odredbe ugovora protivne načelu savjesnosti i poštenja.
8. Prvostupanjski sud ocjenjuje da su odredbe članka 2. i članka 7. predmetnog Ugovora o kreditu, sklopljenog između tužitelja, u svojstvu korisnika kredita, i tuženika, kao davatelja kredita, kojim je ugovorena valutna klauzula u kunskoj protuvrijednosti CHF prema tečaju na dan plaćanja i promjenjiva kamatna stopa, ništetne jer kamatna stopa u vrijeme ugovaranja ugovora o kreditu nije bila određena, a niti odrediva, nerazumljive i nepoštene, a sve u smislu odredbi Zakona o zaštiti potrošača koji zakon je vrijedio u vrijeme sklapanja pravnog posla – ugovora o kreditu. Odredba ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi koju promjenu ugovorene kamatne stope donosi isključivo davatelj kredita, bez jasno određenih uvjeta promjenjivosti i referentne stope za koju se veže promjena uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovorenih strana na štetu korisnika kredita tako da davatelj kredita određuje obvezu korisnika kredita koju obvezu korisnik kredita kroz ugovoreno razdoblje povrata kredita ne može predvidjeti, a pravilnost promjene ne može provjeriti.
9. S obzirom na razdoblje obuhvaćeno u ovoj parnici za ocjenu valjanosti ovdje spornih ugovornih odredbi mjerodavan je Zakon o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/03, u daljnjem tekstu: ZZP/03) i Zakon o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 125/07, 79/09, 89/09, u daljnjem tekstu: ZZP/07).
9.1. Prema odredbi članka 96. stavka 1. ZZP/07 ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom i ništetnom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, dok odredba stavka 2. tog članka propisuje da se smatra da se o pojedinoj odredbi ugovora nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru trgovca.
10. Presudama Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 2245/17-2 od 20. ožujka 2018. pravomoćno je utvrđeno da je kamatne stope tuženik mijenjao bez ugovorenih parametara jednostranom odlukom banke, samim obavještavanjem o promjeni, dakle o kojoj promjeni nije pojedinačno pregovarano, čime je došlo do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača, korisnika kredita, a što je imalo za posljedicu nepoštenost, odnosno ništetnost navedenih ugovornih odredbi.
11. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci broj Rev 3142/2018-2 od 19. ožujka 2019. (kao i u odluci Rev 18/15), također jasno izrazio pravno shvaćanje da u pojedinačnim postupcima radi utvrđenja ništetnosti odredbi ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF i promjenjivom kamatnom stopom koju su jednostrano mijenjali kreditori nije potrebno ponovno utvrđivati da li su sporne odredbe ugovora o kreditu ništetne, s obzirom da postoji temeljem članka 502.c ZPP-a, a isto tako i članka 118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 41/14 i 110/15, u daljnjem tekstu: ZZP/14) vezanost za postojanje povrede propisa zaštite potrošača iz članka 106. stavka 1. ZZP/14, a slijedom toga i obveza primjene utvrđene ništetnosti u kolektivnom sporu. Ne može postojati utvrđena ništetnost i nepoštenost pojedinih odredbi potrošačkog ugovora u kolektivnom sporu, a da istodobno ne postoji ništetnost i nepoštenost takvih odredbi u pojedinačnom sporu u odnosu na istovrsni ugovor. Ako bi se radilo o nekim posebnim okolnostima koje bi isključivale vezanost za pravomoćnu odluku u kolektivnom sporu (npr. da tužitelj nije potrošač nego trgovac), onda je teret dokaza takve činjenice na banci kao kreditoru.
12. Presuda u slučaju "potrošač" se primjenjuje ne samo na kredite za kupnju motornog vozila, s obzirom da su odredbe o valutnoj klauzuli CHF ništetne u svim potrošačkim ugovorima bez obzira na vrstu i namjenu kredita, što dakle ne razlikuje stambeni kredit, od kredita za kupnju vozila, gotovinskog ili nekog drugog kredita. Bitno je da je riječ o potrošačkom ugovoru koji sadrži valutnu klauzulu u CHF, o čemu se radi u konkretnom slučaju. U tom smislu je odlučeno i presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2221/2018-11 od 3. rujna 2019.
13. Polazeći od toga da su odredbe o promjenjivoj redovnoj kamati u predmetnom Ugovoru, osim u dijelu kojim je visina kamatne stope određena na dan sklapanja Ugovora te do prve promjene kamatne stope do koje je došlo jednostranom odlukom banke, bez prethodnog pregovaranja o tome sa prednikom tužiteljice kao korisnikom kredita, kao i u pogledu valutne klauzule, nepoštene te stoga ništetne prema odredbi članka 322. stavka 1. i članka 324. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, u daljnjem tekstu: ZOO), prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su odredbe ugovora o kreditu u valuti švicarskim francima kojima je tuženik promjenljivu kamatnu stopu odredio sukladno aktima banke, bez suglasnosti i sudjelovanja tužitelja, ništetne.
14. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je pravilno zaključio da nije došlo do zastare tražbine tužitelja iz osnove tečajnih razlika zbog valutne klauzule u CHF jer nije nastupila zastara zbog proteka zastarnog roka od pet godina od podnošenja tužbe u smislu odredbe članka 225. ZOO-a.
15. Naime, prema presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. i presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2245/17-2 od 20. ožujka 2018. zastara tražbina, među kojima je i predmetna tražbina iz osnove tečajnih razlika zbog valutne klauzule u CHF, prekida se podnošenjem kolektivne tužbe radi zaštite kolektivnih interesa potrošača koja tužba radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu je podnesena 4. travnja 2012., a zastara individualnih zahtijeva počinje teći ispočetka od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene povodom te tužbe, a to je 14. lipnja 2018. dok je tužba u ovom predmetu podnesena 5. svibnja 2021., nije nastupila zastara tražbine tužitelja.
16. S obzirom da su odredbe predmetnog ugovora o kreditu ništetne u dijelu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, o čemu tužitelj nije bio pravilno informirana, to se te odredbe među strankama ne mogu primijeniti i tuženik nema pravo na isplatu tog iznosa iz predmetnog ugovora. Kako se u ovom slučaju radi o obveznopravnom odnosu iz stjecanja bez osnove, a prva dospjela tražbina se odnosi na listopad 2008., dok je kolektivna tužba radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu podnesena 4. travnja 2012., koja presuda je postala pravomoćna 14. lipnja 2018., a tužba u ovom predmetu je podnesena 5. svibnja 2021., nije nastupila zastara tražbine tužitelja.
17. Iz nalaza i mišljenja i dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka financijske struke Mirne Tot Nužda proizlazi da iz osnove tečajnih razlika zbog valutne klauzule u CHF tražbina iznosi 2.792,28 eura.
18. Polazeći od navedenog, te uzimajući u obzir nalaz i mišljenje sudskog vještaka financijske struke Mirne Tot Nužda, temeljem odredbe članka 1111. ZOO-a, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan i tuženiku naložio da tužitelju isplati iznos od 2.792,28 eura iz osnove tečajnih razlika valutne klauzule u CHF sa zateznim kamatama te naknadi parnični trošak u iznosu od 1.550,00 eura sa zateznim kamatama.
19. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika da mu nije omogućeno raspravljanje pred sudom te da je počinjena bitna povreda odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP- a jer je dopis Ministarstva financija, Porezne uprave u [adresa] od 20. siječnja 2025., kojim je utvrđeno da tužitelj nema udjela u trgovačkom društvu te da ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, dat na uvid parničnih strankama na ročištu za glavnu raspravu održanom 27. veljače 2025. na kojem je utvrđeno da je dostavljen dopis Porezne uprave, a da iz dostavljenih podataka proizlazi da tužitelj ne obavlja samostalnu djelatnost obrta te da nema udjela u trgovačkim društvima prema službenoj evidenciji Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu, a na navedenom ročištu je bio nazočan punomoćnik tuženika. Za razliku od tužitelja koji je potrošač, tuženik je financijska institucija čija je osnovna funkcija da pruža usluge u vezi s izdavanjem kredita te nema osnove da se tuženiku prizna pravo na naknadu koja je predmet prigovora radi prijeboja. Radi toga je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da ne postoji tuženikova tražbina istaknuta prigovorom radi prijeboja u iznosu od 398,14 eura sa zateznim kamatama. S obzirom da su parnične stranke i ugovorne strane predmetnog Ugovora o kreditu neosnovan je tuženikov prigovor aktivne i pasivne legitimacije.
20. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkama I., II., IV., V. i VI. izreke jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
21. Temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke jer ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Split, 30. srpnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Marko Pribisalić
