Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-517/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica- specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja J&T banka d.d. (ranije VABA banka d.d.), OIB: 38182927268, iz Varaždina, Aleja kralja Zvonimira 1, 2. ovrhovoditelja Tekstilpromet d.d., OIB: 16529207670, iz Zagreba, Ulica grada Gospića 1A, zastupanog po punomoćniku Vedranu Hrgoviću, odvjetniku iz Zagreba, i 3. ovrhovoditelja APS DELTA S.A., OIB: 45421012929, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, 1 Rue Jean Piret, L-2350 – Luksemburg, zastupanog po punomoćniku Nenadu Grofu, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu broj Ovr- 3454/2010-120 od 28. siječnja 2025., 30. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Varaždinu broj Ovr-3454/2010-120 od 28. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je žalba ovršenice od 22. veljače 2023. izjavljena protiv rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda broj Ovr-854/18 od 25. svibnja 2020. kao nedopuštena ( toč. I. izreke ) te je odbijen prijedlog ovršenice od 9. ožujka 2023. za odgodu ovrhe kao neosnovan ( toč. II. izreke ).

2. Žali se ovršenica zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP ) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine, a ovrha odgodi.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. U postupku koji je prethodio pobijanom rješenju

- doneseno je rješenje o ovrsi broj Ovr-1522/11-2 od 11. srpnja 2011. određena je po prijedlogu 1. ovrhovoditelja J&T banka d.d. (ranije VABA banka d.d.) temeljem suglasnosti o zapljeni plaće ovjerenoj po javnoj bilježnici Zvjezdani Rauš-Klier iz Varaždina pod brojem OV-18431/07 ovrha na nekretnini ovršenice, i to čk.br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u osnivanju),

- doneseno je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu broj Ovr-1861/2013-2 od 17. srpnja 2013. određena je po prijedlogu 2. ovrhovoditelja Tekstilpromet d.d. temeljem bjanko zadužnice ovjerenoj po javnoj bilježnici Melaniji Duić iz Varaždina pod brojem OV-14558/2005 ovrha na nekretnini ovršenice, i to čk.br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u osnivanju),

- doneseno je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu broj Ovr-854/18-33 od 25. svibnja 2020. određena je po prijedlogu 3. ovrhovoditelja APS Delta S.A. temeljem Ugovora o namjenskom kreditu za reprogram obveza od 11. svibnja 2010., potvrđenog 31. svibnja 2010. po javnoj bilježnici Jagodi Vajdić Sevšek iz Varaždina pod brojem OV-5408/10, ovrha na nekretnini ovršenice, i to čkbr. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u osnivanju).

- povodom žalbe ovršenice od 27. srpnja 2020., Županijski sud u Velikoj Gorici broj Gž Ovr-468/2020-2 od 23. travnja 2021. potvrdio je rješenje o ovrsi broj Ovr-854/18- 33 od 25. svibnja 2020., a ovršenica je zaključkom prvostupanjskog suda broj Ovr- 854/2018-48 od 16. lipnja 2021 upućena pokrenuti parnicu radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom zbog prestanka tražbine i zbog zastare tražbine.

- ovršenica je 22. veljače 2023. protiv rješenja o ovrsi broj Ovr-854/18-33 od 25. svibnja 2020. podnijela žalbu nakon proteka roka kojim pobija predmetno rješenje o ovrsi iz žalbenih razloga propisanih čl. 50 st. 1. toč. 7., 9.,10. i 11. Ovršnog zakona navodeći da ovrhovoditelj APS Delta S.A. nije ovlašten tražiti ovrhu, da je tražbina prestala i da je nastupila zastara tražbine, da je ovrha predložena temeljem Ugovora o namjenskom kreditu za reprogram obveza od 11. svibnja 2010. sklopljenog između Zagrebačke banke d.d. kao kreditora i ovršenice kao korisnika kredita, da u predmetnom Ugovoru o namjenskom kreditu za reprogram od 11. svibnja 2010. ne postoji klauzula o prijenosu na treću osobu već se samo spominje kreditor Zagrebačka banka d.d., da je kreditor otkazao, tj. raskinuo jednostrano predmetni ugovor i učinio dospjelom cjelokupnu tražbinu, da su raskidom ugovora obje strane oslobođene svojih obaveza osim obveze za naknadu štete, da Ugovor više nije ovršna isprava i ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, da ovrhovoditelj izdane zadužnice koje služe kao instrument osiguranja povrata predmetnog kredita ne spominje niti predočava, dok istovremeno ima aktivirane zadužnice kao novom činjenicom sa kojom ovršenica nije bila upoznata u trenutku prijedloga za ovrhu, da je zadužnica broj OV-5409/10 aktivirana kod Financijske agencije 24. ožujka 2011. i 28. ožujka 2012., da je iz dostavljenih specifikacija Financijske agencije vidljiv prijenos i tražbina 3. ovrhovoditelja po predmetnom ugovoru, da predmetna ovršna isprava predstavlja vjerodostojnu ispravu izrađenu od strane 3. ovrhovoditelja kojom on nije ovlašten tražiti ovrhu jer je proizvoljno bez dokaza mijenjao iznos glavnice na prijedlogu za ovrhu ili izračun kamata i troškova, da u prijedlogu za ovrhu broj Ovr-854/18-5 3. ovrhovoditelj ističe glavnicu u iznosu od 171.571,38 eura, a godinu dana kasnije nakon žalbe ovršenice radi ispravak i predlaže rješenje o ovrsi u iznosu od 167.500,00 eura glavnice, ali sa potpuno istim ukupnim potraživanjem u iznosu od 282.973,42 eura, kao i da su podneseni prijedlozi za ovrhu i izvadak iz poslovnih knjiga 3. ovrhovoditelja u koliziji glede iznosa glavnice,

- ovršenica je na ročištu održanom 8. ožujka 2023., te u podnesku od 9. ožujka 2023. ovršenica predložila odgodu ovrhe pozivajući se na nenadoknadivu štetu koja će joj provedbom ovrhe nastati.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odbacio je kao nepravovremenu žalbu od 22. veljače 2023., smatrajući da je ovršenica mogla iznijeti u žalbi od 27. srpnja 2020., odnosno, da je neke od navedenih žalbenih razloga već isticala u žalbi od 27. srpnja 2020. koja je odbijena kao neosnovana.

7. Nadalje, prvostupanjski je sud odbio prijedlog da se ovrha odgodi smatrajući da ovršenica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Stoga da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 61. OZ-a. Dodatno je obrazloženo kako je ovrha po prijedlogu 3. ovrhovoditelja određena temeljem Ugovora o namjenskom kreditu za reprogram obveza od 11. svibnja 2010., a kojim je ovršenica radi osiguranja tražbine iz navedenog ugovora dopustila uknjižbu založnog prava na predmetnoj nekretnini, te dala suglasnost da kreditor može neposredno na temelju predmetnog ugovora zatražiti ovrhu na predmetnoj nekretnini u svrhu prisilne naplate.

8. Ovršenica u žalbi ističe da je Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem broj Gž Ovr-556/2019 od25. veljače 2020. uvažio njezinu žalbu protiv rješenja o ovrsi koje je ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak u kojem da prvostupanjski sud nije raspravio sve na što je upućen ukidnim rješenjem. Međutim, ovršenica propušta navesti da je, ponovljenom postupku doneseno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno jer je njezinu žalbu odbio Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem broj Gž Ovr- 468/2020-2 od 23. travnja 2021. kada su raspravljeni svi njezini žalbeni navodi. Stoga, ovršenica više ne može, u žalbi izvan roka, s uspjehom isticati da ovrhovoditelj nije priložio ovršnu ispravu opskrbljenu potvrdom ovršnosti, da ovršna isprava nije stekla svojstvo ovršnosti i da ovrhovoditelj temeljem upravo tog javnobilježničkog akta nije ovlašten voditi ovu ovrhu, kao ni da je tražbina zastarjela jer je sve to već isticala u redovnoj žalbi.

9. Odredba čl. 49. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08; dalje: OZ) predviđa da ovršenik može žalbu protiv rješenja o ovrsi, zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9-11. OZ- a, podnijeti i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv tog rješenja.

10. Na temelju stanja u spisu prvostupanjski je sud, pravilno razmatrajući prijedlog ovršenice u svjetlu odredbi koje reguliraju žalbu izvan roka riješio kao pod toč. I. izreke. To obrazloženje u cijelosti prihvaća i ovaj žalbeni sud. Žalbeni navodi ovršenice nisu doveli u sumnju valjanost i zakonitost prvostupanjskog rješenja jer se i prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, žalba od 22. siječnja 2023. ne temelji na činjenicama koje bi nastale nakon donošenja rješenja o ovrsi u smislu čl. 49. OZ- a.

11. Prema odredbi iz čl. 61. st. 1. OZ-a sud može odgoditi ovrhu, na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, te

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje toga postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, prigovor iz članka 48. ili tužbu iz članka 48.a ovoga Zakona

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

12. Prema mišljenju ovog žalbenog suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe. Naime, kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplati svoju tražbinu od ovrhovoditelja, ali ovršenica to niti ne tvrdi. Svako provođenje ovrhe na nekretnini za ovršenika znači gubitak vlasništva, međutim, to nije ona šteta koju pretpostavlja citirana odredba, a paušalni žalbeni navodi nisu dovoljni da bi doveli u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke kao pod toč. II. izreke.

13. Zbog navedenog, pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 19. st. 1. OZ-a, trebalo je odbiti žalbu ovršenice i potvrditi pobijano rješenje.

U Splitu 30. srpnja 2025.

SUTKINJA:

Dragica Samardžić