Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-440/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica- specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice KBA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Željko Petrišić, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenice FBA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mira Matuško Blažević, odvjetnica u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-4307/2016-48 od 1. travnja 2025., 30. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-4307/2016-48 od 1. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je žalba ovršenice od 3. prosinca 2024. izjavljena protiv rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda broj Ovr-4307/16 od 7. lipnja 2016. kao nepravodobna ( toč. I. izreke ) te je odbijen prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe od 3. prosinca 2024. kao neosnovan ( toč. II. izreke ).

2. Žali se ovršenica zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP ) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine, a ovrha odgodi.

3. Ovrhovoditeljica je u odgovoru na žalbu predložila da se ista odbije.

4. Žalba nije osnovana.

5. U postupku koji je prethodio pobijanom rješenju doneseno je rješenje o ovrsi broj Ovr-4307/2016 od 7. lipnja 2016. kojim je određena ovrha na nekretnini ovršenika radi naplate tražbine ovrhovoditeljice temeljem ovršne isprave – presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda broj P-814/2016 od 11. siječnja 2016. Povodom žalbenih razloga da nije vlasnica nekretnine koja je predmet ovrhe ( žalba od 20. lipnja 2016. ) ovršenica je upućena u parnicu, a prigovor treće osobe je pravomoćno odbačen kao nepotpun. Rješenje o ovrsi postalo je pravomoćno 12. prosinca 2017., a žalbu ovršenica podnosi 3. prosinca 2024. navodeći da je podnosi u smislu odredbi čl. 53. OZ-a. Kao razlog navodi da ovršna isprava nije mogla steći svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti jer ona istu nikada nije zaprimila. Također, predlaže odgodu ovrhe.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odbacio je kao nepravovremenu žalbu od 3. prosinca 2024., dakle, izjavljenu izvan roka od 8 dana za njezino izjavljivanje. Smatra da se sadržajno ne može raditi o žalbi koju pretpostavlja odredba čl. 53. OZ-a jer ovršenica ne ističe one žalbene razloge koje taksativno nabraja odredba čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. - 11. OZ-a. Dodatno tomu, da ovršenica ne ističe razloge koje nije mogla istaći već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Stoga, da bi i takva žalba bila nedopuštena.

7. Nadalje, prvostupanjski je sud odbio prijedlog da se ovrha odgodi smatrajući da ovršenica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno da je odgoda nužna kako bi se spriječilo nasilje, s obzirom da nije navela niti jedan razlog iz kojeg bi ta vjerojatnost proizlazila. Stoga da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. OZ-a.

8. Ovršenica u žalbi obrazlaže da joj zbog propuštene uredne dostave ovršne isprave nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom u postupku iz kojeg je ta isprava proizašla. Zato da je podnijela prijedloge za ponavljanje postupka i ukidanje klauzule pravomoćnosti istaknute na ovršnoj ispravi. Budući da se radi o ovrsi na nekretnini notorno je da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta. Nadalje, da sud nije dao razloge jesu li ispunjeni uvjeti iz čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a, odnosno, nije ocijenio bi li se prodajom nekretnine narušila pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

9. Odredba čl. 53. st. 1. OZ-a predviđa da ovršenik može žalbu protiv rješenja o ovrsi, zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9-11. OZ-a, podnijeti i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv tog rješenja.

10. Na temelju stanja u spisu prvostupanjski je sud, pravilno razmatrajući prijedlog ovršenice u svjetlu odredbi koje reguliraju redovnu žalbu i žalbu izvan roka riješio kao pod toč. I. izreke. To obrazloženje u cijelosti prihvaća i ovaj žalbeni sud. Žalbeni navodi ovršenice nisu doveli u sumnju valjanost i zakonitost prvostupanjskog rješenja jer se i prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, žalba od 3. prosinca 2024. ne temelji na činjenicama koje bi nastale nakon donošenja rješenja o ovrsi u smislu čl. 53. OZ-a. Sve dok ovršna isprava nije ukinuta, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage ili je izgubila svoju djelotvornost, ovršni sud je dužan postupati po njoj.

11. Prema odredbi iz čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13 i 93/14) sud može odgoditi ovrhu, na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, te

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje toga postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, prigovor iz članka 48. ili tužbu iz članka 48.a ovoga Zakona

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

10. Prema mišljenju ovog žalbenog suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe. Naime, kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplati svoju tražbinu od ovrhovoditelja, ali ovršenica to niti ne tvrdi. Svako provođenje ovrhe na nekretnini za ovršenika znači gubitak vlasništva, međutim, to nije ona šteta koju pretpostavlja citirana odredba, a paušalni žalbeni navodi nisu dovoljni da bi doveli u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke kao pod toč. II. izreke.

11. Zbog navedenog, pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, trebalo je odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje.

U Splitu 30. srpnja 2025.

SUTKINJA:

Dragica Samardžić