REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Zk-51/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv protustranke KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi treće osobe LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Vukoviću, odvjetniku u Križevcima izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalna služba u Ivanić Gradu, od 22. travnja 2025., poslovni broj: Z-3588/2025, 30. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba treće osobe LL iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalna služba u Ivanić Gradu, od 22. travnja 2025., poslovni broj: Z-3588/2025.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Ivanić Grad brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-4214/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačen je prigovor treće osobe LL podnesen protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, poslovni broj: Z-3998/2024 od 14. svibnja 2024.

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija treća osoba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ukine prvostupanjsko rješenje i da se donese rješenje o brisanju provedenog upisa te uspostavi prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

2.1. U žalbi žaliteljica navodi da je protusranka KL, njezin bivši bračni drug i da je nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] darovao svojoj majci, da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu žaliteljice i protustranke te da izvršenim darovanjem protustranka nastoji žaliteljicu onemogućiti i otežati joj vođenje postupka vezanog uz bračnu stečevinu. Dalje navodi da je prilikom kupovine predmetne nekretnine sklopljen predugovor u kojem je detaljno navedeno kojim sredstvima se financira kupnja predmetne nekretnine i je li ista zasebna imovina žaliteljice i protustranke i u kojem omjeru te da sukladno predugovoru žaliteljici pripada nekretnina u većem omjeru, nego što je to navedeno u zemljišnim knjigama.

2.2. Žaliteljica u daljnjem dijelu žalbe obrazlaže razloge ništetnosti predmetnog darovnog ugovora te navodi da ima pravni interes za vođenje postupka u kojem će se utvrditi ništetnost ugovora, a time i aktivnu legitimaciju na podnošenje prigovora u ovom postupku.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Prvostupanjski sud odbacuje prigovor na temelju članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19, 128/22 i 155/23; dalje ZZK), u svezi članka 358. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), uz obrazloženje da treća osoba LL nije stranka u zemljišnoknjižnom postupku.

5. Pravni zaključak prvostupanjskog suda u pobijanom rješenju, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kao pravilan, a žalbenim navodima žaliteljice nije dovedeno u pitanje činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda i pravilna primjena materijalnog prava.

6. U konkretnom slučaju žaliteljica nije stranka u zemljišnoknjižnom postupku i nema knjižna prava na suvlasničkom dijelu nekretnine na kojem se traži uknjižba prava vlasništva na temelju sklopljenog darovnog ugovora iz čega proizlazi da u konkretnom slučaju nije ovlaštena na podnošenje žalbe.

7. Za naglasiti je da odredbama ZZK-a nije definiran pojam stranke u zemljišnoknjižnom postupku, s tim da je odredbom članka 103. stavka 1. ZZK-a propisano da je prijedlog za upis koji bi imao značenje uknjižbe ili predbilježbe ovlaštena staviti osoba koja bi predloženim upisom stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo.

8. U zemljišnoknjižnom postupku žalbu su ovlaštene podnijeti stranke i osobe na čija se knjižna prava upis odnosi, kao i osobe koje su provedenim upisom na povrijeđene u svom pravu. Nadalje, odredbom članka 137. stavka 1. ZZK-a propisano je da će zemljišnoknjižni sud rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostaviti predlagatelju, njegovu punomoćniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba, pa stoga kao stranku u zemljišnoknjižnom postupku treba smatrati predlagatelja i protustranku, odnosno svaku onu osobu koja na nekretnini na kojoj se traži upis ima prava koja jesu upisana ili mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, ako bi se upisom ta prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala.

9. Iz prvostupanjskog spisa proizlazi da je u ovom predmetu, rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-3998/2024 od 14. svibnja 2024., prihvaćen prijedlog predlagateljice radi uknjižbe prava vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine protustranke, koje rješenje je dostavljeno predlagatelju i protustranci, o kojem rješenju žaliteljica nije obaviještena putem suda, niti joj je navedeno rješenje dostavljeno jer žaliteljica nema upisnih prava na suvlasničkom dijelu koji je bio predmet ugovora o darovanju. Dalje proizlazi i to da u trenutku kada je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu nije bilo upisanih bilo kakvih zabilježbi na predmetnom suvlasničkom dijelu nekretnine protustranke.

10. Primjenom citiranih zakonskih odredaba valja zaključiti da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra osoba koja bi upisom u zemljišnoj knjizi promijenila ili izgubila knjižno pravo, kao i svaka osoba koja na nekretnini na koju se upis odnosi ima upisana prava ili prava koja mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa ako bi se takva prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala, iz čega proizlazi zaključak da svim tim osobama pripada pravo na izjavljivanje pravnih lijekova iz čl. 143. st. 1. ZZK-a, a žaliteljica u trenutku zaprimanja prijedloga za upis prava vlasništva žaliteljica nije bila ni predlagateljica niti protustranka, nije bila niti osoba čije bi se knjižno pravo u ovom postupku prenosilo, opterećivalo, ograničavalo ili ukidalo, a isto tako nije dostavila ispravu koja dokazuje da ima pravo koje se tek ima upisati u zemljišne knjige, dok žalbeni navodi da ima pravni interes za pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju nisu od utjecaja na strogo formalni zemljišnoknjižni postupak pa je stoga pravilno prvostupanjski sud odbacio prigovor žaliteljice jer i prema stavu ovog suda žaliteljica zbog nedostatka procesne legitimacije nije ovlaštena na izjavljivanje pravnih lijekova iz članka 143. stavka 1. ZZK-a.

11. Budući da nisu osnovani žalbeni razlozi zbog kojih žaliteljica pobija prvostupanjsko rješenje, a nije ostvaren niti jedan od žalbenih razloga na koje ovaj sud primjenom članka 365. stavka 2. ZPP-a u svezi članka 99. stavka 2. ZZK-a pati po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 149. stavka 3. ZZK-a i članka 380. točka 2. ZPP-a, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, a ujedno naložiti sudu prvog stupnja brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnoj knjizi.

12. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 30. srpnja 2025.

Sutkinja

Lidija Klašnja-Petrović