Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-183/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku, po sutkinji toga suda Kristini Devčić Merzel, sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 78 i 2. ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Bradvica Marić Wahl Cesarec, odvjetnici u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču od 21. ožujka 2022., poslovni broj: Ovr-258/2022-2, 29. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnice osiguranja GR te se ukida rješenje o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču od 21. ožujka 2022., poslovni broj: Ovr-258/2022-2 i predmet vraća na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču od 21. ožujka 2022. poslovni broj Ovr-258/2022-2 riješeno je:

"I Radi osiguranja stvari iz ostavine, određuje se privremena mjera protivnici osiguranja i to na način da joj se zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovog suda k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], do pravomoćnog dovršetka ostavinskog postupka posl. br. O-122/2021. II Zabilježbu zabrane iz t. I ovog rješenja u zemljišnim knjigama provest će zemljišnoknjižni odjel ovog suda."

2. Na takvo rješenje žalbu iz svih žalbenih razloga je pravovremeno uložila protivnica osiguranja GR (dalje: protivnica osiguranja). Navodi da pobijano rješenje sadrži takav broj nedostataka, neistinitih navoda i kontradikcija da je nerazumljivo, ne odgovara činjeničnom stanju, ne odgovara dokazima u spisu i nema nikakvu pravnu svrhu. Ističe da predlagatelj osiguranja nije ni točno označio navodnu tražbinu čije osiguranje traži niti predložio relevantne dokaze kojima potkrepljuje iznos tražbine, kao niti istu učinio vjerojatnom. Smatra da predlagatelj osiguranja ničime nisu dokazali vjerojatnim postojanje tražbine kao niti osnovanost visine navodne tražbine. Smatra a u ovome predmetu postojanje bilo opasnosti (a u smislu članka 346. Ovršnog zakona) nije ničim dokazano niti da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Predlaže da županijski sud prihvati ovu žalbu te preinači pobijano rješenje na način da u cijelosti odbije prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja novčane tražbine, ili podredno da prihvati ovu žalbu te ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu 1. i 2. predlagatelji osiguranja navode da je sud ispravno ocijenio osnovanost prijedloga za osiguranje i to upravo činjenicom podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnim nekretninama. Navode da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivnici osiguranja u onoj mjeri koja je dostatna da bi se odredila privremena mjera, a sukladno prvoj pretpostavci za određivanje privremene mjere iz odredbe članka 346. stavak 1. OZ-a (učiniti vjerojatnom) kao i opasnosti da bez određivanja takve mjere bi protivnica osiguranja mogla spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje predmetne tražbine odnosno prava predlagatelja osiguranja. Predlažu da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu te naloži protivnici osiguranja plaćanje troška žalbenog postupka u iznosu od 1.250,00 kn.

4. Žalba protivnice osiguranja je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud nije utvrdio da bi sud prvog stupnja, donoseći pobijanu odluku, počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11.

– pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s člankom 381. ZPP-a niti da je nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP sve u svezi članka 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), na koje žalba sadržajno upućuje. No, osnovano žalba protivnice osiguranja navodi da sud, donoseći pobijano rješenje, nije potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i na njega pravilno primijenio odredbu članka 202. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje: ZN) usvajajući prijedlog 1. i 2. predlagatelja.

6. Tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno je a i iz rezultata prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da su 1. i 2. predlagatelji osiguranja u ostavinskom postupku poslovni broj: O-122/2021, zatražili da se u ostavinu uvrsti i imovina koja čini bračnu stečevinu iza pokojnog GRE, ali kako se o tom prijedlogu ovdje protivnica osiguranja nije očitovala, ovdje 1. i 2. predlagatelji osiguranja su upućeni rješenjem da kao zakonski nasljednici u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrenu parnicu protiv ovdje protivnice osiguranja radi utvrđenja sastava ostavine (za predmetnu nekretninu),

- da se kod prvostupanjskog suda vodi postupak po tužbi ovdje 1. i 2. predlagatelja kao tužitelja protiv protivnice osiguranja kao tuženice u predmetu poslovni broj: P-213/2022 radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnina (a koje su i predmet osiguranja) sada pok. GRE i ovdje protivnice osiguranja, temeljem bračne stečevine i da su isti suvlasnici na jednake dijelove iste,

- da odbijanje komunikacije s predlagateljima osiguranja i pasivan stav protivnice osiguranja u ostavinskom postupku koji se vodi pod posl. br. O-122/2021, prvostupanjski sud smatra da postoji predmnijeva da bi protivnica osiguranja bez određivanja privremene mjere mogla otežati ostvarenje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja.

7. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud, iako pravilno primjenjuje odredbu članka 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. – dalje: OZ), nije pravilno primijenio odredbu članka 202. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. dalje: ZN) niti je u potpunosti utvrdio činjenično stanje.

8. U konkretnom predmetu, a koji se vodi povodom tužbe i prijedloga za osiguranje 1. i 2. predlagatelja koji su kao nasljednici upućeni u parnicu radi utvrđivanja da predmetna nekretnina je ostavinska imovina iza pok. GRE, prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke o osnovanosti prijedloga za donošenje privremene mjere kao lex specijalis ne primjenjuje odredbe članka 202. ZN već opće odredbe OZ koje se odnose ne uvjete za određivanja privremene mjere kao i vrste i trajanje takvih mjera. Obzirom da ZN ne upućuje na odredbe OZ prilikom određivanja privremene mjere, osim u dijelu vrste mjera koje se mogu odrediti, ukoliko dolazi do primjene ZN, tada se isključivo kao specijalni zakon primjenjuje odredba članka 202. ZN u odnosu na uvjete za određivanje privremene mjere. U protivnom se osnovanost prijedloga ocjenjuje temeljem članka 346. OZ. Dakle, nema kumulativne primjene navedenih propisa u dijelu odlučivanja o ispunjavanju uvjeta za određivanje privremene mjere (osim u dijelu određivanja vrsta privremenim mjera).

9. Naime, člankom 202. ZN je propisano da prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, sud će na zahtjev stranke, radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, odrediti privremene mjere predviđene OZ, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle u konkretnom slučaju u kojem su 1. i 2. predlagatelji od strane ostavinskog suda upućeni u parnici, temeljem članka 224. ZN, kao nasljednici čije je pravo je sud smatrao manje vjerojatnim, nema uvjeta za primjenu odredbe članka 202. ZN.

10. U konkretnoj pravnoj situaciji kada je činjenica, ulazi li predmetna nekretnina u ostavinsku imovinu pok. ostavitelja, sporna prvostupanjski sud ne može, određujući privremenu mjeru, primijeniti odredbu članka 202. ZN, a obzirom da je ista odredba specijalna odredba koja se primjenjuje samo na ostavinsku imovinu sastav koje nije sporan, a vezano za koju nasljednici ne moraju dokazivati vjerojatnost svoje tražbine (jer su nasljednici iste temeljem članka 8. ZN i univerzalni pravni sukcesori iste u smislu članka 5. stavka 1. ZN) već isključivo samo vjerojatnost opasnosti da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

11. Slijedom iznesenog osnovanost prijedloga 1. i 2. predlagatelja valjalo je ocijeniti isključivo temeljem članka 346. i 347. OZ.

12. U smislu članka 347. stavka 1. točke 4. OZ radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito, između ostalih, zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu. Dakle, u konkretnom slučaju 1. i 2. predlagatelji su ovlašteni podnijeti predmetni prijedlog za određivanje predmetne privremene mjere jer isključivo predlažu osigurati svoju nenovčanu tražbinu odnosno pravo suvlasništva na spornoj nekretnini kao pravo zakonskih nasljednika.

13. U smislu članka 346. stavkom 1. OZ radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Stavkom 2. istog članka je određeno da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. U smislu članka 344. stavka 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, dok je stavkom 3. istog članka propisano da se smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. Vezano za potonje, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, tražbina utvrđivanja prava vlasništva temeljem bračne stečevine a potom i prava na nasljeđivanje se u konkretnom slučaju ne bi ostvarila u inozemstvu (bez obzira na prebivalište predlagatelja) već isključivo u RH a obzirom da je upravo sud u RH isključivo nadležan za utvrđivanje takvog prava prema mjestu gdje se nekretnine nalaze.

14. Da bi prijedlog 1. i 2. predlagatelja bio osnovan, 1. i 2. predlagatelji, osim vjerojatnosti svoje tražbine (a čije utvrđenje predlažu utvrditi donošenjem sudske odluke u predmetu P-213/2022), 1. i 2. predlagatelji moraju učiniti vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarivanje tražbine ili učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. Suprotno navodima žalbe protivnice osiguranja, iako se obje okolnosti (vjerojatnost tražbine i vjerojatnost opasnosti) moraju učiniti vjerojatnim kumulativno, stupanj takvog dokazivanja ne mora biti faktično dokazano (jer je utvrđivanje osnovanosti zahtjeva 1. i 2. predlagatelja predmet parničnog postupka pa nije osnovano niti je propisano zakonom da su isti dužni osnovanost svoje tražbine dokazivati u dva postupka, parničnom i postupku osiguranja), već predlagatelji trebaju dokazati samo vjerojatnost istih (primjerice, vezano za bračnu stečevinu, u smislu članka 36. Obiteljskog zakona „Narodne novine“, broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje: OBZ, za vjerojatnost tražbine bi bilo dostatno utvrđenja da je određena imovina bila stečena za vrijeme trajanja braka ili izvanbračne zajednice, dok bi način stjecanja bio predmet parničnog postupka i predmet odluke o osnovanosti samog zahtjeva).

15. Kako u trenutnoj fazi postupka, unatoč eventualno mogućnosti utvrđenja vjerojatnosti tražbine 1. i 2. predlagatelja, nije uopće utvrđena vjerojatnost postojanja opasnosti iz članka 346. stavak 1. točke 1. i 2. OZ, a zaključak prvostupanjskog sud da činjenica da je protivnica osiguranja u odnosu na prijedlog predlagatelja i navode predlagatelja bila pasivna se ne može smatrati takvom opasnošću, osnovano žalba protivnice osiguranja ističe da prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje u odnosu na istu okolnost a time niti predlagatelji dokazali vjerojatnost opasnosti.

16. U svom prijedlogu (tužbi s prijedlogom za izdavanje privremene mjere) 1. i 2. predlagatelji su predlagali saslušanje stranaka na okolnost opravdanosti predložene privremene mjere, a koji dokazni prijedlog, prvostupanjski sud nije proveo.

17. Obzirom na navedeno te činjenicu da prvostupanjski sud nije proveo predloženi dokaz saslušanjem stranaka na okolnost opravdanost određivanja privremene mjere, činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno, slijedom čega je ovaj sud, a temeljem članka 370. ZPP u svezi članka 21. stavka 1. OZ, ovaj sud je ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će saslušati stranke na okolnosti uvjeta za određivanje predmetne privremene mjere, a nakon istog, cijeneći sve predložene dokaze, donijeti novu odluku o osnovanosti prijedloga 1. i 2. predlagatelja.

19. Obzirom da je prvostupanjska odluka ukinuta, u smislu članka 166. stavka 3. ZPP o troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

U Sisku 29. srpnja 2025.

Sutkinja

Kristina Devčić Merzel