Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Ovr-1002/2024-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici po sucu Jerku Bogdaniću, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. za poslovne usluge, OIB: 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41, zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe na nekretninama, dana 29. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. za poslovne usluge, OIB: 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41 zaprimljen kod ovog suda dana 9. ožujka 2023. kojim se predlaže određivanje ovrhe na nekretnini ovršenika SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 1.suvlasnički dio: 2/4 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja s osnove glavnice u iznosu od 6.458,29 eura, s osnove redovne kamate u iznosu od 2.421,00 eura i s osnove zatezne kamate u iznosu od 5.156,62 eura, te radi naplate zatezne kamate koja na iznos glavnice teče od 15. veljače 2023. do isplate kao i troškova ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je dana 9. ožujka 2023. podnio prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika i to na nekretninama upisanim u zemljišne knjige Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela Koprivnica i to u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], E-1 2/4 idealnog suvlasničkog dijela k. č. br. [katastarska čestica] u naravi [adresa], ukupne površine 534 m2 (zgrada površine 115 m2 i dvorište površine 419 m2) i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi [adresa], ukupne površine 81 m2 (dvorište površine 81 m2), sveukupne površine 615 m2, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to Stan na I katu koji se sastoji od kuhinje sa 6.56 m2, kupaonice sa 6.27 m2, dječje sobe sa 12.42 m2, dnevne sobe sa 40.23 m2 i spavaće sobe sa 17.26 m2, zatim prostorije u prizemlju kuće koje se sastoje od radne sobe sa 12.22 m2, kupaonice sa 5.52 m2 i garaže sa 10.44 m2, sveukupne površine 110.92 m2 i 2/4 dijela tavana radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja s osnove glavnice u iznosu od 6.458,29 eura, s osnove redovne kamate u iznosu od 2.421,00 eura i s osnove zatezne kamate u iznosu od 5.156,62 eura, te radi naplate zatezne kamate koja na iznos glavnice teče od 15. veljače 2023. do isplate kao i troškova ovršnog postupka.

2. Ovrhovoditelj predlaže da sud odredi ovrhu temeljem Ugovora o odobrenju okvira za financijsko praćenje broj 445-69000405 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine (dalje u tekstu: Ugovor), koji Ugovor u čl. 11. sadrži izjavu ovršenika, kao jamca platca, kojim ovršenik daje suglasnost da se temeljem tog Ugovora kao javnobilježničke ovršne isprave protiv njega neposredno provede ovrha na svim predmetima ovrhe radi naplate osigurane tražbine. Člankom 7. Ugovora je radi osiguranja svih tražbina banke kao vjerovnika koje mogu proizaći iz tog Ugovora zasnovano založno pravo na nekretninama upisanim u zemljišne knjige Općinskog suda u Koprivnici u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. Ovosudnim rješenjem poslovni broj Ovr-99/2023-12 od 8. kolovoza 2023. odbijen je prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja u cijelosti. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-396/2023-3 od 2. prosinca 2024., povodom žalbe ovrhovoditelja, ukinuto je ovosudno rješenje Ovr-99/2023-12 od 8. kolovoza 2023. uz uputu ovome sudu da u ponovljenom postupku dostavi prijedlog za ovrhu na očitovanje ovršeniku te da zakaže ročište radi utvrđenja je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika, kao i da utvrdi je li u ovosudnom ovršnom postupku poslovni broj Ovr-78/2020 doneseno rješenje o namirenju te koji je dio tražbine ovrhovoditelja namiren.

4. U ponovljenom postupku sud je saslušao ovršenika, priklopio je ovosudni spis Ovr- 78/2020 radi uvida u isti te je izvršio uvid u dokumentaciju dostavljenu po ovrhovoditelju.

5. Uvidom u ovosudni spis poslovni broj Ovr-78/2020 utvrđeno je da su nekretnine ovršenika UA upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje nekretnine je ovršenik založio radi osiguranja potraživanja ovrhovoditelja po Ugovoru, prodane za iznos od 4.479,36 eura (33.751,80 kn) i to upravo ovrhovoditelju, te da je rješenje o dosudi postalo pravomoćno 22. kolovoza 2023. Nadalje je utvrđeno da je ovosudnim rješenjem o namirenju poslovni broj Ovr-78/2020-94 od 26. lipnja 2025. namireno potraživanje ovrhovoditelja po Ugovoru koji je ovršna isprava u ovom predmetu na način da je namiren dio glavnice u iznosu od 3.611,51 euro i troškovi ovršnog postupka s osnova pristojba i predujmova u iznosu od 868,12 eura, dok su nenamireni ostali dio glavnice u iznosu od 2.853,57 eura, redovna kamata u iznosu od 2.402,73 eura, zatezne kamate u ukupnom iznosu od 4.998,94 eura te troškovi u ukupnom iznosu od 264,53 eura. Navedeno rješenje o namirenju postalo je pravomoćno 15. srpnja 2025.

6. Saslušani ovršenik SA u svom iskazu je naveo da je negdje 2010. založio svoju nekretninu i to vinograd i dio livade radi osiguranja kredita koji je Hypo Alpe Adria bank d.d. odobrio trgovačkom društvu Graming d.o.o. kojem je direktor bio njegov sin BA. Ovršenik navodi da je založio isključivo vinograd i dio livade, no nije založio svoj stan na adresi [adresa] niti je osobno jamčio za obveze društva Graming. Ovršenik navodi da u stanu koji je predmet ovrhe živi sa suprugom, a da nema drugih nekretnina u koje bi mogao preseliti u slučaju da se taj stan proda. Navodi da je u taj stan uselio negdje 1990. i od tada u njemu živi. Navodi da ne može osigurati drugu nekretninu za stanovanje i nema nekoga od članova obitelji tko bi ga mogao primiti kod sebe na stan. Ovršenik navodi da ima mirovinu od oko 800,00 eura koja je u cijelosti neopterećena i da ovrhovoditelj nije pokrenuo ovrhu na toj mirovini. Navodi da je vlasnik BMW-a serije 5, godina proizvodnje 1997, a nema druge vrijednije pokretnine niti dionice. Navodi da njegov sin BA nije vlasnik nekretnina, a da je zaposlen i da protekle 4 godine radi negdje u Njemačkoj ili Švicarskoj.

6.1. S obzirom da je ovršenik u svom iskazu istaknuo da živi u nekretnini koja je predmet ovrhe od 1990. godine te da ne može osigurati drugu nekretninu za stanovanje taj navod ovršenika može se smatrati prigovorom prava na dom.

7. Iskaz ovršenika SA sukladan je dokumentaciji koja prileži sudskom spisu te ga je stoga sud u cijelosti prihvatio kao istinit.

8. Temeljem iskaza ovršenika utvrđeno je da ovršenik živi u nekretnini koja je predmet ovrhe, što potvrđuje i činjenica da ovršenik ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] dok je iz zemljišnoknjižnih podataka za nekretninu koja je predmet ovrhe vidljivo da se ista nalazi u [adresa] u [adresa].

8.1. Temeljem iskaza ovršenika utvrđeno je da ovršenik ne može osigurati drugu nekretninu za stanovanje. Iskaz ovršenika potvrđuju podaci Područnog ureda za katastar Koprivnica iz kojih je vidljivo da je ovršenik evidentiran kao posjednik nekretnina upisanim u posjedovnim listovima 127, 966 i 896 k. o. [katastarska općina]. Uvidom u katastarske podatke (str. 221-223) utvrđeno da su navedenim posjedovnim listovima upisane katastarske čestice [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su nekretnine koje su ranije prodane u ovosudnom predmetu Ovr-78/2020 i kojih ovršenik više nije vlasnik budući da su dosuđene ovrhovoditelju. Kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je nekretnina koja je predmet ovrhe u ovom ovršnom predmetu. Pored navedenih nekretnina ovršenik je u evidenciji katastra evidentiran još kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi polje, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi livada te kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, šuma i vinograd, dakle ovršenik je vlasnik još poljoprivrednih nekretnina koje ne služe u stambene svrhe i na kojima ne može zbrinuti svoje stambene potrebe.

8.2. Temeljem iskaza ovršenika i temeljem dopisa Ministarstva unutarnjih poslova od 8. travnja 2025. (str. 219), dopisa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 9. travnja 2025. (str. 215), te dopisa Središnjeg klirinsko depozitarnog društva od 11. travnja 2025. (str. 214) utvrđeno je da je ovršenik vlasnik osobnog automobila BMW proizvedenog 1997. i priključnog vozila proizvedenog 1973. godine dok drugih vrjednijih pokretnina nema.

8.3. Temeljem iskaza ovršenika konačno je utvrđeno i da je ovršenik korisnik mirovine koja iznosi oko 800,00 eura mjesečno i koja nije opterećena ovrhom.

9. Člankom 80.b Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. – dalje u tekstu OZ) propisano je da sud u slučaju ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri tome je st. 3. istog članka propisano da je pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža sud dužan uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

10. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu u ovom predmetu, dana 9. ožujka 2023., glavnica potraživanja ovrhovoditelja iznosila 6.458,28 eura, no već je tog dana bilo izvjesno da će doći do namirenja tražbine ovrhovoditelja na način da će njezina glavnica pasti ispod iznosa od 5.300,00 eura s obzirom da su u ovosudnom ovršnom postupku Ovr-78/2020 prodane nekretnine ovršenika koje su založene radi osiguranja tražbine ovrhovoditelja i to za iznos od 4.479,36 eura. U međuvremenu je u ovosudnom predmetu Ovr-78/2020 doneseno rješenje o namirenju temeljem kojeg je djelomično namirena tražbina ovrhovoditelja koja se naplaćuje u ovom ovršnom postupku te je nakon tog djelomičnog namirenja preostalo potraživanje ovrhovoditelja s osnova glavnice u iznosu od 2.853,57 eura, s osnova redovne kamate u iznosu od 2.402,73 eura, te s osnova zatezne kamate u iznosu od 4.998,94 eura.

10.1. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je ispravama dostavljenim u sudski spis dokazao da je korisnik kredita po Ugovoru, društvo Gramig d.o.o. brisano iz sudskog registra te da ne može naplatiti svoje potraživanje od korisnika kredita. Ovrhovoditelj je isto tako dokazao da potraživanje ne može naplatiti od jamca platca ŽA budući da on nije evidentiran kao vlasnik nekretnina, nije prijavljen na mirovinsko osiguranje, nije vlasnik dionica niti plovila te je vlasnik samo osobnog automobila neznatne vrijednosti (Opel Kadett proizveden 1986.). Međutim ovrhovoditelj nije dostavio dokaz da je svoju tražbinu pokušao naplatiti ovrhom na mirovini ovršenika, a iz iskaza ovršenika proizlazi da je ovršenik korisnik mirovine u iznosu od 800,00 eura koja nije opterećena. Dakle utvrđeno je da je ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri na drugom predmetu ovrhe.

10.2. Kao što je već navedeno sud je utvrdio da nekretnina koja je predmet ovrhe, a koja u naravi predstavlja stan, služi za stanovanje ovršenika te je isto tako utvrđeno da ovršenik nema drugih nekretnina ili mogućnosti da svoje potrebe za stanovanjem zadovolji budući da je vlasnik još samo poljoprivrednog zemljišta.

10.3. Temeljem uvida u Ugovor koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom predmetu utvrđeno je da je ovršenik radi osiguranja tražbine ovrhovoditelja založio druge svoje nekretnine, a ne nekretnine koje su predmet ovrhe, a ovome spisu ne prileži isprava iz koje bi proizlazilo da je ovršenik javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom ovrhovoditelju dao izričitu suglasnost da svoju tražbinu namiri upravo prodajom nekretnine koje su predmet ovrhe. Činjenica je da ovrhovoditelj ima upisano založno pravo na nekretnini koja je predmet ovrhe, međutim iz izvatka iz zemljišne knjige je jasno vidljivo da se radi o prisilnom sudskom založnom pravu koje je određeno ovosudnim rješenjem o osiguranju poslovni broj Ovr-83/2020-2 od 4. lipnja 2020.

10.4. S obzirom na činjenicu da je ovrhovoditelj već ishodio djelomično namirenje svojeg potraživanja prodajom drugih nekretnina ovršenika te da preostala glavnica potraživanja ovrhovoditelja iznosi samo 2.853,57 eura, a da je ovršenik vlasnik motornog vozila i korisnik mirovine ovrhom na kojima ovrhovoditelj može namiriti i preostali dio svog potraživanja, utvrđeno je da ne postoje važni razlozi zbog kojih bi bilo opravdano prodavati jedinu stambenu nekretninu ovršenika radi namirenja tražbine ovrhovoditelja.

11. Slijedom navedenog, a imajući u vidu:

- da je nakon podnošenja prijedloga za ovrhu došlo do djelomičnog namirenja tražbine ovrhovoditelja te da njezina glavnica sada iznosi 2.853,57 eura;

- da je nekretnina koja je predmet ovrhe jedina stambena nekretnina ovršenika te da ovršenik ne može na drugi način zbrinuti svoje stambene potrebe, a ovršenik nije dao suglasnost ovrhovoditelju za ovrhu na toj nekretnini;

- da je ovršenik vlasnik vozila te korisnik mirovine, a ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da ovrhom na tim predmetima ovrhe ne bi mogao svoju tražbinu u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiriti;

- da ne postoje važniji razlozi ili potreba za hitnim namirenjem tražbine ovrhovoditelja koji bi opravdavali ovrhu na jedinoj stambenoj nekretnini ovršenika,

ovaj sud je stava da bi određivanjem ovrhe prema prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja od 9. ožujka 2023. i prodajom te nekretnine došlo do narušenja pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80.b st. 2. OZ-a.

12. Temeljem iskaza ovršenika utvrđeno je da ovršenik u nekretnini koja je predmet ovrhe živi od 1990., dakle s tom nekretninom je ostvario jaku i trajnu povezanost te ta nekretnina u tom smislu predstavlja njegov dom.

12.1. Člankom 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda (dalje u tekstu: Konvencija) propisano je da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Nadalje je propisano da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

12.2. Ovrhovoditelj je u prijedlogu za ovrhu sukladno čl. 128. OZ-a predložio da se rješenjem o ovrsi odredi i ispražnjenje nekretnine koja je predmet ovrhe te njezina predaja kupcu, što znači da bi u slučaju određivanja ovrhe došlo do miješanja u ovršenikovo pravo na dom. S obzirom da se ovršenik pozvao na činjenicu da živi u nekretnini koja je predmet ovrhe dulje vremena te da si ne može osigurati drugu nekretninu za stanovanje, što sadržajno predstavlja prigovor zaštite prava na dom, valja provesti test razmjernosti kako bi se utvrdilo da li bi u konkretnom slučaju određivanjem ovrhe došlo do povrede prava na dom ovršenika zajamčenog čl. 8. Konvencije. U sklopu testa razmjernosti potrebno je odgovoriti na pitanje je li miješanje u pravo na dom ovršenika utemeljeno na Zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja te je li to miješanje nužno u demokratskom društvu.

12.3. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj predlaže određivanje ovrhe na nekretnini ovršenika, njezinu prodaju i predaju u posjed kupcu radi namirenja tražbine ovrhovoditelja koja proizlazi iz Ugovora o odobrenju okvira za financijsko praćenje broj 445-69000405 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, koji predstavlja ovršnu ispravu. Ovršnim zakonom dopušteno je provesti prisilnu prodaju nekretnine ovršenika radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom. S obzirom na navedeno prodaja nekretnine ovršenika u ovršnom postupku radi namirenja novčane tražbine ovrhvoditelja, koja bi dovela do miješanje prava na dom ovršenika, bila bi utemeljena na Zakonu. Dakle odgovor na pitanje je li miješanje u pravo na dom ovršenika u konkretnom slučaju utemeljeno na Zakonu je potvrdan.

12.4. Ovrhovoditelj u konkretnom slučaju ovrhu predlaže radi namirenja svog dospjelog potraživanja koja proizlazi iz ovršne isprave, a kojom je ovršenik, kao založni dužnik, dao suglasnost da se temeljem te ovršne isprave protiv njega provede ovrha na svim predmetima ovrhe predviđenim Ovršnim zakonom. S obzirom da namirenje tražbine ovrhovoditelja predstavlja legitiman cilj odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju miješanje u pravo na dom ovršenika usmjereno na postizanje legitimnog cilja je također potvrdan.

12.5. S obzirom da je odgovor na prethodna dva pitanja potvrdan potrebno je utvrditi je li miješanje u pravo na dom ovršenika nužno u demokratskom društvu. U konkretnom slučaju temeljem iskaza ovršenika je utvrđeno da je ovršenik korisnik mirovine koja iznosi 800,00 eura i koja nije opterećena, dakle iz koje ovrhovoditelj, imajući u vidu ograničenje iz čl. 173. st. 2. OZ-a, mjesečno može ustegnuti iznos od 200,00 eura. Imajući u vidu da preostali iznos glavnice potraživanja ovrhovoditelja iznosi 2.853,57 eura, dok preostalo ukupno potraživanje ovrhovoditelja iznosi 10.519,77 eura, to potraživanje se može namiriti samo iz mirovine ovršenika u roku od oko 5 godina što ne predstavlja nerazumni rok za namirenje tražbine. Osim toga iz uvjerenja Državne geodetske uprave proizlazi da je ovršenik, osim stambene nekretnine koja je predmet ovrhe, vlasnik i nekoliko poljoprivrednih nekretnina koje isto tako mogu biti predmet ovrhe i iz vrijednosti kojih ovrhovoditelj može barem djelomično namiriti svoje potraživanje bez zadiranja u pravo na dom ovršenika. S obzirom na sve prethodno navedeno ovaj sud je stava da u konkretnom slučaju miješanje u pravo na dom ovršenika radi namirenja tražbine ovrhovoditelja nije nužno u demokratskom društvu jer se tražbina ovrhovoditelja može namiriti iz drugih predmeta ovrhe ovrhom na kojima ne bi došlo do miješanja prava na dom ovršenika.

12.6. S obzirom da je temeljem provedenog testa razmjernosti utvrđeno da miješanje u pravo na dom ovršenika u konkretnom slučaju nije nužno u demokratskom društvu utvrđeno je da bi u slučaju određivanja ovrhe došlo do povrede prava na dom ovršenika iz čl. 8. Konvencije.

13. S obzirom da je utvrđeno da bi u slučaju određivanja ovrhe na nekretninama ovršenika koje su predmet ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a da bi osim toga određivanje ovrhe na toj nekretnini, koja predstavlja dom ovršenika, dovelo do povrede prava na dom ovršenika iz čl. 8. Konvencije prijedlog za ovrhu je temeljem čl. 80.b st. 2. OZ-a i temeljem čl. 8. Konvencije odbijen kao neosnovan.

13.1 Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

14. S obzirom da je zabilježba odbijenog prijedloga za ovrhu na nekretninama koje su predmet ovrhe upisana temeljem ovosudnog rješenja poslovni broj Ovr-99/2023-12 od 8. kolovoza 2023. nije bilo potrebe za ponovnim određivanjem zabilježbe odbijenog prijedloga za ovrhu.

Koprivnica, 29. srpnja 2025.

Sudac

Jerko Bogdanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u 3 istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Zvonimir Buterin, Zagreb

2. Odvjetnica Tamara Košanski, Đurđevac