REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj: 54-Pn-3120/2019-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Ivana Markovića iz Benkovca, Antuna Mihanovića 21 E, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Aleku Koniću, odvjetniku u OD Hondl, Konić, Šimunović, Batur i partneri u Zagrebu, protiv tuženika Index Promocija d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 37502434016, zastupanog po punomoćniku Vanji Jurić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. lipnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 29. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku da na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti isplati tužitelju iznos od 13.139,56 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2019. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.125,00 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da su 14.10.2019. na portalu tuženika objavljena 3 članka pod naslovima "Grupno silovanje kod Zadra Sud je poslao jasnu poruku silovanoj tinejdžerici: Nebitna si'', ''Grupno silovanje kod Zadra Traži se hitan postupak protiv suca koji je pustio osumnjičene silovatelje'' i ''Grupno silovanje kod Zadra Prvo ju je silovalo 7 mladića, a onda je isto napravilo pravosuđe.'' U spornim člancima objavljene su netočne, neistinite i štetne informacije o tužitelju, te je javnosti predočena iskrivljena slika tog kaznenog postupka. Naime, tužitelj je kao sudac istrage u tom kaznenom predmetu donio odluku na temelju razmatranja cjelokupnog spisa i brižljive ocjene svih dokaza, u zakonom provedenom postupku. Bez obzira na kasniju odluku izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zadru kojom je preinačena ova njegova odluka, odlukom Ustavnog suda br. U-III- 4424/2019 od 13.11.2019., a povodom ustavne tužbe jednog od osumnjičenika, u cijelosti je potvrđeno rješenje kojeg je donio tužitelj kao sudac istrage. Stoga je iskrivljenim predočavanjem javnosti dijelova sudskog spisa stvoren pogrešan dojam o pristranosti tužitelja kao suca istrage, čime je tužitelju nanesena nepopravljiva šteta, tim više što nisu uklonjeni uvredljivi i uznemirujući komentari na članke. Tužitelj je zbog svega bio izoliran od okoline, izložen prijetnjama smrću, te je bio i pod posebnom zaštitom policije. Stoga tužitelj sukladno odredbama čl. 21. i 22. Zakona o medijima potražuje od tuženika naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 99.000,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te prvenstveno osporava nastanak štete kod tužitelja. Tuženik ističe da je u konkretnom slučaju prenio dijelove kaznene prijave protiv sedmorice mladića nakon što su zadarski.hr I slobodnadalmacija.hr prenijeli informacije nadležnih tijela, te da sporni članci ne sadrže neistinite informacije u odnosu na tužitelja, već kritiku mjera koje je on donio u odnosu na počinitelje tog zločina i reakcije raznih stručnjaka na žrtvu predmetnog kaznenog djela - mlt. djevojčicu. Također, tuženik navodi da je odmah po primitku zahtjeva za ispravak uklonio sve sporne komentare.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao tužitelja kao stranku u svrhu dokazivanja i svjedoke RRČ, RR, ŽR, CR, TR, GR, DR, VR i PR, te izvršio uvid u presliku spornih članaka od 14.10.2019. (list 7-10, 15-17, 22-25 spisa), zahtjeve tužitelja za objavom ispravka informacije sa povratnicom (list 11-14, 18-21, 26-29 spisa), članke iz drugih medija (list 47-61, 123-141, 264-280 spisa) objavljene ispravke (list 62-67 spisa), kaznenu prijavu od 14.10.2019. (list 83-85 spisa), odluke Sudačkog vijeća Županijskog suda u Zadru u postupku davanja ocjene obnašanja sudačke dužnosti (list 93- 98 spisa), komentare na objavljene tekstove (list 100-116 spisa), presliku kaznenog spisa Županijskog suda u Zadru br. Kir-583/2019 (list 163-223 spisa), iskaz tužitelja u ovosudnom predmetu br. Pn-98/2020 (list 227-228 spisa), iskaz tužitelja u ovosudnom predmetu br. Pn- 1146/2020 (list 229-231 spisa) i sudsku praksu (list 240-251 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22-dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

5. Među strankama nije sporno da su 14.10.2019. na portalu Index.hr objavljena 3 članka pod naslovom: "Grupno silovanje kod Zadra Sud je poslao jasnu poruku silovanoj tinejdžerici: Nebitna si'', ''Grupno silovanje kod Zadra Traži se hitan postupak protiv suca koji je pustio osumnjičene silovatelje'' i ''Grupno silovanje kod Zadra Prvo ju je silovalo 7 mladića, a onda je isto napravilo pravosuđe''.

6. Također, nije sporno niti da je u kaznenom predmetu Županijskog suda u Zadru br. Kir-583/2019 tužitelj kao sudac istrage dana 12.10.2019. donio rješenje kojim je odbio prijedlog ŽDO u Zadru za određivanjem istražnog zatvora 1.-5. osumnjičenicima zbog kaznenog djela iz čl. 154. st. 2. KZ-a - teško kazneno djelo protiv spolne slobode, čl. 155. st. 1. KZ-a - bludne radnje i čl. 163. st. 2. KZ-a - iskorištavanje djece za pornografiju, te da je isto rješenje od strane izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zadru preinačeno na način da je osumnjičenicima određen istražni zatvor po osnovi iz čl. 123. st. 1. toč. 2. ZKP/08 (rješenje br. 9 Kvm-12/2019 od 17.10.2019.).

7. Sporno je da li je objavljena informacija objektivno povrijedila čast, ugled i dostojanstvo tužitelja, te da li opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade.

8. Sukladno odredbi čl. 21. st. 6. Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04,84/11,81/13) postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

9. Uvidom u preslike spornih članaka od 14.10.2019. (list 7-10, 15-17, 22-25 spisa) sud je utvrdio da je:

- u 1. članku pod naslovom "Grupno silovanje kod Zadra Sud je poslao jasnu poruku silovanoj tinejdžerici: Nebitna si'' objavljeno da je 15-godišnja djevojka iz okolice Zadra godinu dana proživljavala najgoru noćnu moru prema onome što je policija napisala u kaznenoj prijavi koju je podnijela protiv sedmorice mladića u dobi od 17-19 godina, a isti se sumnjiče da su nesretnu djevojku u godinu dana u više navrata grupno silovali; da su neka od silovanja snimali mobitelom, a snimljenim materijalom ucjenjivali djevojku, te da je jedan od silovatelja bio i njezin bivši dečko koji ju je pretukao u nekoliko navrata; da je sudac Županijskog suda u Zadru Ivan Marković na slobodu pustio sedmoricu mladića, a za Index je danas izjavio kako smatra da je donio ispravnu odluku da ih pusti da se brane sa slobode; iako je izdao mjere zabrane približavanja žrtvi, sve to ne može biti ni približno dovoljno i posve je jasno da su osumnjičeni za grupno silovanje trebali završiti iza rešetaka. U članku je objavljen razgovor s ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece i mladih ŽRČ koja dugi niz godina radi sa seksualno zlostavljanom djecom, a koja je ne ulazeći u konkretan slučaj prokomentirala spornu odluku suca.

- u 2. članku pod naslovom ''Grupno silovanje kod Zadra Traži se hitan postupak protiv suca koji je pustio osumnjičene silovatelje'' objavljeno u cijelosti pismo Platforme za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna upućeno institucijama povodom puštanja na slobodu grupe osumnjičenika za opetovano seksualno zlostavljanje djevojke iz okolice Zadra od strane istražnog suca Županijskog suda u Zadru, a u kojem pismu traže pravdu za djevojčicu i navode da je nekažnjavanje zločina zločin.

- u 3. članku pod naslovom ''Grupno silovanje kod Zadra Prvo ju je silovalo 7 mladića, a onda je isto napravilo pravosuđe'' objavljeni su komentari na odluku suca Markovića i to od samog suca Markovića koji je izjavio da je donio ispravnu odluku da osumnjičenike pusti da se brane sa slobode; glasnogovornika Županijskog suda u Zadru koji je okrivio medije za dizanje tenzija; Josipa Kregara, profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta koji je rekao da takva odluka suca dovodi u pitanje našu građansku inteligenciju; VR, odvjetnika koji je rekao da pušteni na slobodu mogu utjecati na svjedoke i jedni na druge; Jelene Veljače koja je izjavila da je to poruka osumnjičenima: ''Odite doma mami na palačinke nakon što ste godinu dana silovali maloljetnicu'', te da je Zadru potrebna posebna pažnja jer je riječ o mikro sredini kojoj treba psihološka pomoć; te CR koja je izjavila da se zadarski sud mora izuzeti.

10. Nije sporno niti da je tuženik objavio zahtjeve za ispravak i to dana 19.11.2019., 20.11.2019. i 25.11.2019., te po primitku zahtjeva za ispravak uklonio sve sporne komentare.

11. Iz preslike kaznenog spisa (list 163-223 spisa) razvidno je da je tužitelj kao sudac istrage Županijskog suda u Zadru bio zadužen za kazneni predmet br. Kir-583/2019 protiv 1. osumnjičenika ml. pun. ŠR, 2. osumnjičenika ml. pun. KR, 3. osumnjičenika ml. pun. OR, 4. osumnjičenika ml. pun. ĐR i 5. osumnjičenika ml. pun. ZR, zbog kaznenog djela iz čl. 154. st. 2. u svezi st. 1. toč. 2., u svezi sa čl. 153. st. 1. i čl. 152. st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11), da je tužitelj rješenjem od 12.10.2019. odbio prijedlog ŽDO u Zadru za određivanjem istražnog zatvora 1.-5. osumnjičenicima temeljem čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, te istima temeljem odredbe čl. 98. st. 1. i 2. toč. 3., 4. i 5. ZKP/08 u svezi čl. 123. st. 1. toč. 2. ZKP/08 odredio mjere opreza i to: obvezu redovitog javljanja PU Zadarskoj, I PP Zadar 2x mjesečno; zabranu približavanja oštećenici LR na udaljenost manjoj od 50 m i zabranu uspostavljanja ili održavanja veze sa oštećenicom LR, a kao zamjenu za istražni zatvor. Ovo rješenje preinačeno je od strane izvanraspravnog vijeća za mladež Županijskog suda u Zadru dana 17.10.2019. na način da je 1. -5. osumnjičenicima određen istražni zatvor po osnovi iz čl. 123. st. 1. toč. 2. ZKP-a.

12. Iz kaznene prijave od 14.10.2019. (list 83-85 spisa) proizlazi da je tužitelj podnio kaznenu prijavu protiv NN počinitelja zbog zaprimljenih prijetnji putem e-mail-a i putem službenog telefona Županijskog suda u Zadru vezano za sadržaj članaka koji su objavili zadarski.hr, Slobodna Dalmacija i dr., a povodom kaznene prijave protiv petorice mladića zbog više kaznenih djela počinjenih na štetu mlt. oštećenice, te zbog povrede tajnosti postupka, jer je na portalu zadarski.hr i Slobodna Dalmacija dana 13.10.2019. objavljen do u detalja sadržaj kaznene prijave zbog više kaznenih djela počinjenih od strane petorice počinitelja na štetu mlt. oštećenice, te su predmetni sadržaj kaznene prijave prenijeli gotovo svi mediji u Hrvatskoj Index.hr, Jutarnji list i dr.

13. Iz odluke Ustavnog suda RH br. U-III-4424/2019 od 13.11.2019. (list 211-223 spisa) razvidno je da je istom odlukom utvrđeno da je podnositelju ustavne tužbe ZR (5. osumnjičenik u predmetnom kaznenom postupku pred Županijskim sudom u Zadru) bilo povrijeđeno pravo na slobodu zajamčeno čl. 22. Ustava RH rješenjem Županijskog suda u Zadru br. Kir-583/2019 od 17.10.2019., s obrazloženjem da u osporenom rješenju nisu bili navedeni dostatni i relevantni razlozi u odnosu na određivanje istražnog zatvora na temelju čl. 123. st. 1. toč. 2. ZKP/08, a čime je za vrijeme važenja osporenog rješenja podnositelju bilo povrijeđeno pravo na slobodu zajamčeno čl. 22. Ustava.

14. Iz ročišnih zapisnika iz drugih ovosudnih predmeta po tužbi tužitelja protiv drugih nakladnika (list 227-231 spisa) proizlazi da je tužitelj i u drugim postupcima radi naknade štete iskazivao istovjetno u vezi štete i posljedica koje je on pretrpio zbog medijskih članaka.

15. Tužitelj saslušan kao stranka u ovom postupku u svom iskazu u bitnom naveo je da su sporni članci na portalu tuženika u vezi grupnog silovanja puni neistina. Tema članaka bio je kazneni postupak pred Županijskim sudom u Zadru, a u kojem postupku je on bio uredujući sudac. Osumnjičenicima su stavljena na teret kaznena djela protiv spolne slobode, silovanje i bludne radnje, te je on donio odluku u odnosu na petoricu osumnjičenika, odnosno mjere opreza bez istražnog zatvora. Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zadru je djelomično preinačilo ovo njegovo rješenje na način da je za svih petoricu osumnjičenika odredilo istražni zatvor. Ovu odluku je kasnije pobio Ustavni sud i to u odnosu na jednog osumnjičenika koji je podnio ustavnu tužbu. U rujnu 2020. potvrđena je optužnica za sve osumnjičenike. U svakom slučaju predmetni kazneni spis je bio tajan. Sva 3 članka iznijela su jako puno kleveta, kao npr. da je on ostavio žrtvu na cjedilu, da slučaj treba zbog njegove pristranosti maknuti iz Zadra, jedan od članaka poziva na javnu pobunu protiv njegovog rada, da je on korumpiran i sl. Objavom ovih članaka osramoćen je u javnosti, tim više što živi u maloj sredini u [adresa]. Trpjela je cijela njegova obitelj, a na poslu se pojavila sumnja u njegov rad i u njegove kvalitete, no u konačnici zbog svega nije bilo nikakvih negativnih posljedica za njegov sudački posao, jer za to nije bilo razloga. Zbog zaprimljenih prijetnji na sudu dobio je i policijsku zaštitu koja je trajala 3 mjeseca, te je policijski automobil danonoćno kružio oko njegove kuće u [adresa]. Tužitelj potvrđuje da su objavljeni demantiji članaka. Osim tuženika o ovoj temi pisali su i drugi mediji, a koje medije je također tužio zbog naknade štete.

16. Svjedok RRČ autorica je spornih članaka, sjeća se da se u konkretnom slučaju radilo o 3 teksta na temu suca Markovića. O tom slučaju su prvo izvijestili lokalni zadarski mediji, radilo se o 15-godišnjem djetetu koje je bilo seksualno zlostavljano godinu dana i ucjenjivano, a osumnjičenici su u kaznenom postupku pušteni na slobodu. Za članak je koristila već objavljene informacije u medijima, a kontaktirala je i suca Markovića, te je njegovu izjavu uredno prenijela. Sva 3 teksta su bila prenošenje drugih izjava, prvi tekst je bio čisto priopćenje, otvoreno pismo koje je poslano svim medijima, za drugi tekst je kontaktirala ŽRČ, dok je za treći tekst kontaktirala i pravne stručnjake kao pok. profesora Kregara i odvjetnika VR, te je također prenijela njihove izjave. Kontaktirala je i glasnogovornika Županijskog suda u Zadru, te je i njegovu izjavu prenijela. Ona nije imala na uvid sudski spis, a niti su to imale osobe koje je ona kontaktirala. Točno je da je tužitelj tražio demantije koji su i objavljeni.

17. Svjedok RR je glavna urednica portala Index.hr od 2004. Ona je vidjela sporne tekstove, te je u cijelosti smatrala da su isti bili pogodni za objavu. Novinarka CRČ je godinama pratila ove teme, a poznato joj je da su i drugi mediji objavili, također, članke na ovu temu. Po njezinom mišljenju tužitelj nije mogao biti povrijeđen objavljenim člancima niti na koji način, budući se u člancima samo iznosilo mišljenje stručnjaka i sve što je objavljeno je bilo točno. Ovu informaciju je inače prvi prenio portal Zadarski.hr jer se radilo o njihovoj lokalnoj temi. Također, i ime suca Markovića je bilo objavljeno u medijima i prije nego što su oni to objavili, jer je cijela javnost znala što se dogodilo i o kome se radi. Oni su kontaktirali ljude za koje su smatrali da imaju stručna znanja o toj temi, pa tako i ŽRČ koja je bila autoritet u smislu zaštite djece. Naslove članaka ne određuje novinar, već urednik dok članak pod naslovom ''Traži se hitan postupak protiv suca koji je pustio osumnjičene silovatelje'' nije autorski tekst već se radi o prenesenom otvorenom pismu platforme za reproduktivna prava inicijative #spasime ženske sobe Centra za seksualna prava, te zaklade Solidarna, koje je bilo upućeno institucijama. Komentare su uklonili nakon zaprimanja demantija. Prije objave spornih članaka oni nisu imali uvid u nikakve spise.

18. Svjedok ŽR kolega je od tužitelja sa Zadarskog suda i poznaje ga od 2014., jer su zajedno radili na Kaznenom odjelu. Po njegovom mišljenju tužitelj je kao sudac uvijek bio stručan i profesionalan, te je donosio i takve odluke. Poznato mu je da su sporni članci tužitelja jako povrijedili, jer se radilo o neistinitim člancima. On smatra da je cijela hajka protiv tužitelja krenula od novinara UR, a koji je i prvi počeo pisati o ovoj temi. Tužitelja je sve to jako pogodilo, smršavio je, nije mogao spavati, bio je na bolovanju, a rekao mu je i da je dobio policijsku zaštitu. On osobno detalje iz kaznenog spisa ne zna, niti ne zna koliko je točno žrtva imala godina, osim što zna da se radilo o maloljetnici i to iz medijskih napisa. Poznato mu je i da je odluka od tužitelja promijenjena od strane drugostupanjskog vijeća, no on ovu odluku nije vidio jer se radilo o tajnom postupku. Međutim, u konačnici je Ustavni sud tužitelju dao za pravo, a ne vijeću.

19. Svjedok CR potvrđuje da je u vezi sporne teme grupnog silovanja maloljetnice u jednom malom mjestu kraj Zadra dala izjavu koja je objavljena u više medija. Njezina izjava je vjerno prenesena u spornom članku. Naime, ona je predsjednica Upravnog vijeća zaklade Solidarna, te članica nekoliko vijeća kao vijeće Spasi me. Stoga je smatrala da u konkretnom slučaju, a zbog puštanja maloljetnika na slobodu, mora reagirati, a i njezina zaklada je odmah angažirala odvjetnicu da zastupa interese ove maloljetnice.

20. Svjedok TR susjed je od tužitelja. Sjeća se da su predmetne informacije objavljene u više medija, te da je objavljeno otprilike da je korumpirani sudac pustio 7 silovatelja na slobodu. Njemu nije poznato kako je predmetni kazneni postupak završio, osim što zna da je tužitelj bio u jako teškom stanju, da je bio na bolovanju, da ga je sve to pogodilo, da je policija dolazila u ophodnju tužiteljeve kuće, jer je tužitelj dobivao prijetnje i sl. I on je osobno jednom prilikom bio prisutan kada je tužitelju netko prijetio telefonskim putem. Ovo je intenzivno trajalo par mjeseci. Nije mu poznato da li je tužiteljeva odluka o puštanju maloljetnika iz pritvora kasnije promijenjena ili nije.

21. Svjedok GR zaposlen je u službi kriminalističke policije PU Zadarske, te je tako i upoznao tužitelja. Naime, zbog zaprimljene prijetnje otišao je u PP Benkovac radi razgovora sa tužiteljem, a povodom prijave predsjednika Županijskog suda u Zadru. Sjeća se da se radilo o NN počinitelju, te da su bile dvije prijetnje upućene tužitelju, jedna putem e-mail-a, a druga putem službenog telefona na sudu. U to vrijeme nije bilo medija koji nije izvještavao o ovoj temi. Njemu detalji konkretnog kaznenog predmeta nisu poznati. U svakom slučaju tužitelj je osjećao strah za sebe i svoju obitelj, a zbog čega je i dobio zaštitu na adresi njegovog prebivališta u [adresa] koja je trajala oko 3 mjeseca.

22. Svjedok DR rođak je od tužitelja, vidio je sporni članak, sjeća se slike gospođe ŽRČ, kao i da je sve što je napisano bilo netočno. Komentari na članak su bili užasni. I on živi u [adresa], radi se o maloj sredini, te se tih dana o ničemu drugom nije pričalo osim o ovoj temi. On zna da je tužitelj savjesna osoba, sjeća se da je nakon objave članka bio depresivan, te da ga je čuvala policija. U to vrijeme cijela okolina je negativno mislila o tužitelju. U vezi predmetnog kaznenog postupka istaknuo je samo da mu je poznato da je Ustavni sud presudio da tužitelj nije kriv, a o tome je saznao iz medija.

23. Svjedok IR potvrđuje da je prije kojih 6 godina kao odvjetnik dao jedan komentar novinarki Index-a telefonskim putem u vezi kaznenog djela zlostavljanja djeteta. Ona ga je pitala da prokomentira sudsku odluku o neodređivanju istražnog zatvora niti jednom od potencijalnih osumnjičenika, a na što joj je on odgovorio da to ne može komentirati, te da bi to mogao jedino da vidi kompletan spis. U to vrijeme je i bilo zabranjeno komentirati predmete u fazi istrage. U svakom slučaju njegova izjava je bila neutralna, te je tako i prenesena, odnosno svoj komentar je dao isključivo iz pozicije odvjetnika. O konkretnom slučaju niti nije imao saznanja.

24. Svjedok PR bio je urednik portala Index.hr u vrijeme objave spornih članaka. I po njegovom mišljenju u konkretnom slučaju ništa nije bilo sporno da se ne bi moglo objaviti. Novinarka RRČ pratila je tu tematiku, sjeća se da je tema bila od javnog interesa, jer se takvi slučajevi ne događaju često, da su i drugi mediji pisali o ovoj temi, te da se radilo o 3 članka s time da je RRČ za 2 članka kontaktirala različite sugovornike koji su se bavili ovom temom. Sve informacije su bile citirane iz drugih medija, osim izjava različitih sugovornika koje je RRČ kontaktirala. Moguće je i da su za jedan članak kontaktirali tužitelja. On nije imao na uvid kazneni spis koji je bio predmet članka, misli da je u kaznenom predmetu bilo 7 osumnjičenika, no ne zna da li je tužitelj odlučivao o svima ili samo o nekima. On komentare na članak nije vidio, no zna da su komentari uklonjeni nakon demantija.

25. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka RRČ, MR, CR, TR, JR, IR i PR, jer su isti životni i logični, te jer nema razloga da to ne učini. S druge strane sud nije prihvatio iskaze svjedoka ŽR i DR u dijelu da je Ustavni sud RH u konačnici ''dao za pravo tužitelju'', odnosno da je Ustavni sud presudio da tužitelj nije kriv, jer to nije točno, te u dijelu iskaza svjedoka DR da je zapamtio samo da je sporne informacije objavio Index (a ne i drugi mediji) i da nema saznanja da li postoje i neki drugi postupci koje je tužitelj pokrenuo, tim više što se radi o prvom rođaku od tužitelja - bratiću koji živi također, kao i tužitelj u [adresa]. Stoga sud smatra da je iskaz svjedoka DR pristran. Također, sud nije cijenio niti iskaz tužitelja u dijelu da je odluku izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zadru kojim je osumnjičenicima određen istražni zatvor kasnije pobio Ustavni sud RH, a iz razloga kao što je naprijed obrazloženo, te u dijelu da je on povrijeđen upravo zbog članaka na portalu tuženika, jer je isti potvrdio da je tužio i druge medije radi naknade štete, a da su o ovoj temi dan ranije 13.10.2019. pisali portal Zadarski.hr i Slobodna Dalmacija.

26. Analizirajući sporne članke mišljenje je suda da je tema spornih članaka bilo kritiziranje sudske odluke koju je donio tužitelj u kaznenom predmetu kao sudac istrage gdje su se osumnjičenici - mlađi punoljetnici teretili za teška kaznena djela, a gdje je žrtva bila mlt. djevojčica, a što je obzirom na temu bilo u javnom interesu. Naime, kritizirano je rješenje tužitelja kojim je on odbio prijedlog Županijskog državnog odvjetništva u Zadru za određivanjem istražnog zatvora osumnjičenicima za kazneno djelo silovanja, a koja njegova odluka je u konačnici i preinačena od strane izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zadru na način da je svim mladićima određen istražni zatvor. Stoga je kritiziranje sudske odluke koju je donio tužitelj o neodređivanju istražnog zatvora osumnjičenicima u konačnici u konkretnom slučaju bilo i opravdano.

27. Odluka pak Ustavnog suda RH br. U-III-4424/2019 od 13.11.2019., a na koju se tužitelj poziva, nije nikakav dokaz da je istom osnaženo sporno rješenje tužitelja kojim on osumnjičenicima za počinjenje teških kaznenih djela protiv spolne slobode nije odredio istražni zatvor, kako to pogrešno tumači tužitelj, a ista je i potpuno irelevantna za ovaj postupak. Navedeno vrijedi i za odluke Sudačkog vijeća iz 2015. i 2018. godine u postupku davanja ocjene obnašanja sudačke dužnosti za tužitelja, jer se u spornim člancima ne dovodi u pitanje obavljanje sudačke dužnosti od strane tužitelja, već se kritiziraju mjere koje je on kao uredujući sudac istrage donio u spisu za koji je bio zadužen. Stoga sud niti nije cijenio dijelove iskaza svjedoka u pogledu stručnosti tužitelja kao suca, budući je i to također irelevantno za utvrđenje činjeničnog stanja u ovom postupku.

28. Da je sudac u pogledu obavljanja svoje sudačke dužnosti javna osoba proizlazi i iz presude Europskog suda za ljudska prava br. 2782/12 od 8.11.2018. U predmetu Narodni list protiv Hrvatske ESLJP se bavio i pitanjem prava medija na kritiziranje sudaca u dijelu koji se odnosi na njihovo obavljanje sudačke dužnosti. ESLJP je zauzeo stav da je dužnost medija javnosti stavljati na raspolaganje informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa, te da mediji imaju ne samo pravo objavljivanja takvih informacija, nego ih i javnost ima pravo primati; pitanja od javnog interesa, bez ikakve sumnje, uključuju i pitanja koja se odnose na funkcioniranje pravosudnog sustava - institucije koja je esencijalna za svako demokratsko društvo… mediji su jedno od sredstava putem kojega političari i javno mnijenje mogu utvrditi obavljaju li suci svoje zahtjevne dužnosti u skladu sa zadaćama koje su im povjerene… kada suci djeluju u svojem službenom kapacitetu, oni mogu biti izloženi širim granicama prihvatljive kritike, nego obični građani. Iz navedenog je razvidno da je ESLJP zauzeo stav da i suci moraju moći prihvatiti i otrpjeti veću razinu kritike nego obični građani, kada se radi o kritici njihovog djelovanja u službenom kapacitetu, te kada se radi o pitanjima od javnog interesa.

29. Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o štetnim informacijama u odnosu na tužitelja, već se sporni članci bave kritikom mjera koje je tužitelj u predmetnom kaznenom postupku donio u odnosu na osumnjičenike, jer im zbog kaznenih djela protiv spolne slobode, a za koja su bili osumnjičeni, nije odredio istražni zatvor, te reakcijama stručnjaka, posebno u odnosu na žrtvu - maloljetnu djevojčicu. U 1. članku objavljen je tako razgovor sa ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece i mladih ŽRČ koja dugi niz godina radi sa zlostavljanom djecom, u 2. članku objavljeno je otvoreno pismo Platforme za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna upućeno raznim institucijama, a u 3. članku komentari na odluku suca Markovića od strane glasnogovornika Županijskog suda u Zadru, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu Josipa Kregara, odvjetnika IR, te Jelene Veljača i CR.

30. Stoga sud smatra da je tužitelj obzirom na svoj položaj i utjecaj, te obzirom na javni interes koji je definitivno postojao, bio u konkretnom slučaju dužan prihvatiti i podnositi kritike koje su se odnosile na njegovo djelovanje kao suca.

31. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05,41/08 i 125/11-dalje ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost, osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Nadalje odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a određeno je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

32. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete, već samo onda kada to težina povrede i okolnosti slučaja opravdaju. Kada je riječ o povredi prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, naknada neimovinske štete kao oblik popravljanja štete samo se iznimno priznaje i to kada je riječ o iznimno teškoj povredi tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, odnosno kada se radi o iznimno jakim napadima koji prema svojoj jačini, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda osobe. U konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao da bi u svojoj sredini uživao ništa manji ugled i čast nego što je to uživao i prije, a niti je kao sudac bio degradiran.

33. Slijedom naprijed navedenog sud smatra da tužitelj sukladno odredbi čl. 21. st. 6. Zakona o medijima u konkretnom slučaju nije dokazao postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu, pa tako ni štetu. Pri tome je za istaknuti i da je tužitelj zbog identičnih informacija tužio veliki broj medija. Naime, iz iskaza tužitelja u ovosudnim predmetima br. Pn-98/2020 i br. Pn-1146/2020 proizlazi da je tužitelj identično iskazivao o okolnostima nastanka iste štete i o njezinim posljedicama, pa tako i u postupku protiv nakladnika Hanza Media d.o.o. i Telegram Media Grupa d.o.o., pa po mišljenju suda tužitelj svoje navode da je štetu pretrpio upravo zbog spornih članaka objavljenim na portalu tuženika sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a, a u svezi sa čl. 221.a ZPP-a nije dokazao. S druge strane u spornim člancima prenesene su izjave trećih osoba - stručnjaka koji se bave zaštitom žena i djece, a u slučaju da je informacija kojom je šteta učinjena objavljena unutar autoriziranog intervjua, nakladnik sukladno odredbi čl. 21. st. 4. toč. 2. Zakona o medijima niti ne odgovara za štetu.

34. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti u cijelosti.

35. Odluka o trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora i važećoj OT. Tako su tuženiku priznati troškovi sastava odgovora na tužbu, sastava 2 obrazložena podneska od 22.10.2020. i 6.5.2021. i pristupa na 9 ročišta od 18.6.2020., 12.11.2020., 10.3.2021., 17.5.2021., 8.6.2022., 6.11.2022., 15.3.2023., 6.3.2025. i 5.6.2025. od po 200,00 eur, te sastava 2 podneska od 17.6.2020. i 7.6.2022. od po 50,00 eur (25 %), ili ukupno 2.500,00 eur. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 625,00 eur, ili ukupno 3.125,00 eur.

U Zagrebu 29. srpnja 2025.

Sudac:

Andrea Krstanović Čada

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka županijskom sudu, a putem ovog suda.

Dna. punomoćniku tužitelja

punomoćniku tuženika