REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj. P-1088/2017

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23.

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji toga suda Jadranki Klečak, u pravnoj stvari tužitelja GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ,kojeg zastupa punomoćnik Boris Medović, odvjetnik u Dubrovniku protiv tuženika TU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Katušić, odvjetnik u Dubrovniku, radi predaje u posjed, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 26.lipnja 2025. godine, u nazočnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika, a presude javno objavljene dana 29.srpnja 2025. godine, istog dana,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da sa jugozapadnog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloni dva betonska bloka, dvije kolone koje se nalaze na prethodno navedenim betonskim blokovima, cijeli onaj betonski zid koji se nalazi uz dva betonska bloka na kojima se nalaze dvoje kolone, kao i da ukloni onaj cijeli fizički dio odrine koji se nalazi u zračnom prostoru iznad jugozapadnog dijela kč. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] te da se klone svakog daljnjeg pačenja u kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda tužitelju u posjed cijeli onaj fizički dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi između jugozapadne granice kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i cijelog onog betonskog zida koji se nalazi uz dva betonska bloka na kojem se nalaze dvije kolone.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak postupka u iznosu od 3.293,60 EUR, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj na ovaj sud dana 13.prosinca 2017.g., tužitelj navodi kako je vlasnik u cijelosti kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Ističe kako se tuženik od 2000. do sredine 2007. tuženik bez bilo kakve pravne osnove pača u jugozapadni fizički dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, u označenom razdoblju na jugozapadnom dijelu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženik je bez bilo kakve pravne osnove izgradio dva betonska bloka, dvoje kolone koje se nalaze na prethodno navedenim betonskim blokovima, cijeli betonski zid koji se nalazi uz dva betonska bloka na kojima se nalazi dvije kolone, kao i odrinu čiji se fizički dio nalazi u zračnom prostoru iznad jugozapadnog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik bez bilo kakve osnove koristi i posjeduje cijeli onaj fizički dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi između jugozapadne granice kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i cijelog betonskog zida koji se nalazi uz dva betonska bloka na kojima se nalaze dvije kolone, te taj fizički dio kč. [katastarska čestica] neće dobrovoljno da preda u posjed tužitelju.

Slijedom navedenog, predlaže da sud nakon provedenog postupka, prihvati tužbeni zahtjev sadržajno naveden u izreci ove odluke.

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom na ovaj sud dana 19.siječnja 2018.g. tuženik navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.

Ističe da je ĐU 1982. i 1983. kupio dio čest. zem. [katastarska čestica] od tadašnjih vlasnica AU, SU i EU dvama kupoprodajnim ugovorima, najprije 1982. površinu od 208m2, a potom 1983. površinu od 38m2 ukupno 246m2.

Tuženik da je 18.kolovoza 2000. kupio dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 246m2, po ugovoru sa ĐU sinom G iz [adresa], kojim je ugovorom o kupoprodaji točno definiran položaj kupljenog dijela nekretnine. Ugovorom o kupoprodaji od 18.8.2008. i Dodatkom ugovora, jasno je definirano da kupljenih 246m2 od čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa zapadne strane graniči sa parcelom ZU, koji je nekretninu kupio 18.11.1982. od AU, SU i EU.

Kupac TU je kupio i stupio u posjed ovog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 2000. sagradio ogradni zid, koji je sukladno ugovoru o kupoprodaji sa zapadne strane graničio s nekretninom ZU, te postavio dva nosača (kolone) s odrinom. MU je svoju nekretninu kupio 1982. po kupoprodajnom ugovoru od 18.11.1982. 2002. je uslijedila dioba čest. zem. [katastarska čestica] na 493/1, 493/9 i 493/10 k. o. [katastarska općina].

Tužitelj GU je kupio nekretninu 493/10 k. o. [katastarska općina] od [adresa]., JU od BU i ŠU, a oni od HU. Čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana je bez znanja tuženika 2002. iako je tuženik 2000. kupio čest. zem. [katastarska čestica] od koje je nastala 493/10. Nadalje, navodi kako su svi prethodni vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] (nastale od 493/1) priznavali tuženiku pravo vlasništva dijela kč. [katastarska čestica] na kojem je izgradio ogradni zid, dvije kolone s nosačem odrine te je OU odustala od tužbe znajući da tuženiku pripada pravo vlasništva spornog dijela nekretnine.

Ističe kako je tužitelj smetao tuženika u mirnom posjedu jugozapadnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je postupak okončan pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, P-338/13 od 01.listopada 2014., kojim je naložena uspostava prijašnjega stanja i zabranjeno slično smetanje posjeda. Ovrha je dovršena 27.studenog 2017. predajom posjeda po sudskom ovršitelju Općinskog suda u Dubrovniku u ovršnom postupku Ovr-88/17.

Smatra da budući da je tuženik vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ima pravo odbiti predaju nekretnine u posjed tužitelja, s obzirom da je ogradni zid sa betonskim kolonama i odrinom na nekretnini koju je kupio 2000.g i od tada ovaj dio nekretnine drži kao pošteni, samostalni i mirni posjednik stvari.

3. U podnesku od 06.veljače 2018. tužitelj navodi kako je u vrijeme kada je tužitelj stekao u cijelosti svoje pravo vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na snazi bilo načelo povjerenja u zemljišne knjige propisano čl. 122-124 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 8 ZZK-a. Tužitelj je na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao u cijelosti pravo vlasništva u dobroj vjeri postupajući s povjerenjem u zk, znajući da je JU (pravni prednik tužitelja) uknjiženi vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne znajući na osnovu bilo čega za postojanje bilo kakvog izvanknjižnog prava na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je jasno da je tužitelj stekao pravo vlasništva cijele kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način koji se s obzirom na postojanje odredbi čl. 122-124 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 8 ZZK-a više ne može dovesti u pitanje.

U Ugovorima na osnovu kojih se ĐU upisao u zk na 2496/5658 dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod posl.br. Z-1704/82 navodi fizički dijelovi kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su prodati tim ugovorima navedeni su na neodređen i neodrediv opisni način, pa je jasno da na osnovu tih Ugovora ĐU niti je stekao niti je mogao steći bilo koje određen fizičke dijelove kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ugovorom o kupoprodaji nekretnina ovjeren dana 18.kolovoza 2000. zaključen je 2000. (dakle nakon stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), a u njegovom čl. 1 se na neodređen i neodrediv opisni način navodi neki navodni fizički dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se navodno prodaje u naravi, pa tuženik nije mogao niti je stekao na temelju tog Ugovora pravo vlasništva na bilo kojem određenom fizičkom dijelu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ne samo zato što je u prethodno navedenom ugovoru neki navodni fizički dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se prodaje u naravi nego iz razloga jer takvo navođenje nije u skladu s Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz kojeg jasno proizlazi da se nakon stupanja na snagu tog zakona vlasništvo može stjecati na kat. čestici koja je kao takva označena kat. brojem i nazivom kat. općine u kojoj leži, a ne opisno kao što je to učinjeno u čl. 1 navedenog ugovora. Stoga je jasno da ni ĐU ni tuženik nisu imali pravo na posjed predmetnog fizičkog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U vrijeme sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekretnina ovjerenog dana 18.kolovoza 2000. kojeg tuženik smatra osnovom njegovog navodnog stjecanja prava vlasništva kč. [katastarska čestica] nije uopće postojala, a zbog toga ni bilo koji njen fizički dio, a što je vidljivo iz upisa izvršenog pod posl.br. Z- 85/00 dana 14.siječnja 2000., a koji je upis evidentiran u ručno vođenoj zemljišnoj knjizi pod rednim br. 2 u A listu z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je jasno da tuženik na temelju prethodno navedenog ugovora ništa nije stekao niti mogao steći. ČU (prednica tužitelja) je već od 09.listopada 2002. stekla i upisala svoje vlasništvo u cijelosti na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], BU KU i ŠU (prednici tužitelja) su 23.prosinca 2003. stekli i upisali se svaki za 1/2 dijela vlasničkog prava na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a JU (prednik tužitelja od kojeg je tužitelj i stekao u cijelosti svoje pravo) je 24.siječnja 2007 stekao i upisao svoje pravo vlasništva kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je kasnije evidentirano u ručno vođenoj zk knjizi pod rednim brojem 1.,2.,3.,4.,5. u B listu z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa naknadna promjena broja kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u broj kč. [katastarska čestica] koja je izvršena tek dana 26.lipnja 2008. zaključenjem Dodatka onom Ugovoru o kupoprodaji nekretnina koji je ovjeren dana 18.kolovoza 2000. nema niti može za svoju pravnu posljedicu imati stjecanje bilo kakva prava tuženika na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je ČU prednica tužitelja, upisala svoje pravo vlasništva u cijelosti. U prilog navodima da tuženik nije ništa stekao na čest. 493/10 k. o. [katastarska općina] govori i činjenica da je tuženik u parničnom postupku posl.br. P-357/11, u svojstvu tužitelja zahtijevao utvrđenje svog prava vlasništva na 581/9194 dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( na kojoj je on u to vrijeme bio upisan za 492/9194 dijela), a ne na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa te činjenice jasno govore da je volja ugovornih strana prilikom zaključenja dana 26.lipnja 2008. dodatka onom ugovoru o kupoprodaji nekretnina koji je ovjeren dana 18.kolovoza 2000. bila da tuženik stekne pravo na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] onakvoj kakva je ona i postojala na dan 26.lipnja 2008.

Nadalje, ističe kako ĐU nije bio ni zakonit ni pošten posjednik bilo kojeg fizičkog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer u vrijeme kad se ĐU **.**.1982. pod posl.br Z-1704/82 upisao u zemljišne knjige upravo one osobe koje su kao prodavatelji s njim zaključili ugovore na osnovu kojih se on i upisao u zk na 246/5658 dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nisu bile vlasnice u cijelosti kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a zbog toga ni vlasnice u cijelosti bilo kojeg fizičkog dijela, a koje činjenice su ĐU mogle biti poznate da je u vrijeme kada je zaključivao ugovore na osnovu kojih je upisan u zk, zatražio zemljišnoknjižni izvadak za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Tuženik nije bio ni zakonit ni pošten posjednik bilo kojeg fizičkog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer u čl. 1 Ugovora o kupoprodaji nekretnina, ugovorne strane tog ugovora jasno utvrdile da ĐU suvlasnik kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 246/5658 dijela vlasničkog prava, pa je tuženiku na osnovu te činjenice bilo poznato da nema pravo na posjed bilo kojeg fizičkog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto mu je moglo biti poznato i 08.veljače 2002. kada je pod posl.br. Z-509/02 odbijen njegov prijedlog za uknjižbu na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i onog momenta kada mu je dostavljena tužba tužiteljice HU koju je ona podnijela protiv tuženika u parničnom postupku P-35/02 radi pačanja od strane tužena u njen fizički dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je predmet i ovog postupka. Budući da ĐU nije bio ni zakoniti ni pošten posjednik predmetnog fizičkog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom da tuženik u vremenskom periodu od 2000. do danas posjeduje predmetni fizički dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] manje od 20 godine, jasno je da mu nedostaje još mnogo vremena za stjecanje prava vlasništva predmetnog fizičkog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u slučaju kada bi se smatrao poštenim posjednikom kroz prethodno navedeno vremensko razdoblje.

Ističe kako su netočni navodi tuženika da je ČU (prednica tužitelja) odustala od tužbe znajući da tuženiku pripada pravo vlasništva predmetnog fizičkog dijela. Naime, iz svih prethodno navedenih činjenica i dokaza u ovom podnesku i iz rješenja naslovnog suda P-35/02 od 08.veljače 2007., vidljivo je da je parničnom postupku koji je vođen pred ovim sudom, utvrđeno da se tužba smatra povučenom jer niti jedna od stranaka nije stavila prijedlog za nastavka postupka u zakonskom roku od dana kada je nastupilo mirovanje postupka, ČU vjerojatno to nije učinila zbog toga što je u vrijeme kada je nastupilo mirovanje potpuno izgubila pravni interes za vođenje postupka jer je već prije tog vremena bila otuđila kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je jedino logično objašnjenje za nepodnošenje prijedloga za nastavak postupka.

Predlaže da sud izvrši uvid u zapisnik Općinskog suda u Dubrovniku, SS Metković, Posl.br. Ovr-88/2017 od dana 27.studenog 2017. Ističe kako je prigovor tuženika da nije obaviješten o formiranju kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je neosnovan, jer za obavještavanje tuženika o toj činjenici nije bilo apsolutno nikakvog osnovanog pravnog razloga jer je Ugovor o kupoprodaji nekretnina koji je ovjeren dana 18.kolovoza 2000. za svoj predmet imao suvlasnički dio na to u vrijeme nepostojećoj kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a njegov Dodatak od 26.lipnja 2008. uopće se nije ni odnosio na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vrijeme sklapanja tog ugovora već postojala više od 5 godina jer je ista formirana još 09.listopada 2002.

4.Predmet spora je točno određen fizički dio nekretnine oznake 493/10 k. o. [katastarska općina] na jugozapadnom dijelu te čestice odnosno vlasništvo tog dijela čestice 493/10 k. o. [katastarska općina], pri čemu je tužitelj upisan kao isključivi vlasnik čest.493/10 k. o. [katastarska općina] pa je na tuženiku u ovom postupku bio teret dokaza da mu pripada vlasništvo točno određenog fizičkog dijela predmetne nekretnine koje ga dalje ovlašćuje da na jugozapadnom dijelu te čestice 493/10 k. o. [katastarska općina] izradi dva betonska bloka, dvije kolone koje se nalaze na prethodno navedenim betonskim blokovima, cijeli betonski zid koji se nalazi uz dva betonska bloka na kojima se nalaze dvoje kolone, kao i postavljenu odrinu.

5.U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu pravnorelevantnu dokumentaciju priloženu spisu i to: izvadak iz zemljišne knjige za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 5-6, 63-65),kopija katastarskog plana (list spisa 7), fotografije (list spisa 8), Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između ĐU kao prodavatelja i TU kao kupac dana 17.kolovoza 2008. (list spisa 8-10, 16-17), Dodatak Ugovora o kupoprodaji nekretnina (list spisa 17), zemljišnoknjižni izvadak z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 18), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku P-35/02 (list spisa 19), Kupoprodajni ugovor od **.**.1982., ĆU kao kupca i AU, NU i EU kao prodavateljica (list spisa 20), Kupoprodajni ugovor sklopljen između AU, NU i EU kao prodavateljica i ĐU kao kupac (list spisa 21, 22-23), Ugovor o kupoprodaji od 25.listopada 2007. sklopljen između JU kao prodavatelj i UU kao kupac (list spisa 32-35), prijedlog za uknjižbu od 23.studenog 2007. (list spisa 36), Rješenje Općinski sud u Dubrovnik zk odjel, od dana 12.prosinca 2007. (list spisa 37), Rješenje o izvedenom stanju DNŽ, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Klasa: UP/I-350-05/10- 02/142, Urbroj:2117/1-23/1-03-11-12 od 28.siječnja 2011. (list spisa 38-45), Zapisnik Općinskog suda u Dubrovniku, SS Metković od dana 27.studenog 2017. (list spisa 47), izvadak iz zemljišne knjige z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 48-49, 50-52), povijesni zk izvadak iz ručno vođene knjige za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 53-62), pregledan je spis Općinskog suda u Metkoviću Pu Ovr-22/2021 (Ovr-88/2017), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŽU na ročištu dana 09.rujna 2021. (list spisa 73-74), svjedokinja CU na ročištu dana 11.ožujka 2022. (list spisa 78-80), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta s vještakom Ilijom Margaretićem (list spisa 86-91), nalaz i mišljenje vještaka Ilija Margaretić (list spisa 93-103), usmeno je saslušan vještak Ilija Margaretić na ročištu dana 26.listopada 2023. (list spisa115-118), dopuna nalaza i mišljenja vještaka Ilija Margaretić (list spisa 119), proveden je dokaz saslušanje parničnih stranaka na ročištu dana 14.siječnja 2025. (list spisa 138-141), pregledani su ovosudni spisi Z-8395/2007, Z-566/2007, P-35/02, P-338/2013, P-657/2011.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Između stranaka nije sporno da je tuženik na jugozapadnom dijelu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izradio odnosno postavio dva betonska bloka, dvije kolone koje se nalaze na prethodno navedenim betonskim blokovima, betonski zid koji se nalazi uz dva betonska bloka na kojima se nalaze dvije kolone, kao i dio odrine koji se nalazi u zračnom prostoru iznad jugozapadnog dijela kč. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] odnosno da je tuženik u posjedu fizičkog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi između jugozapadne granice kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i cijelog betonskog zida koji se nalazi uz dva betonska bloka na kojem se nalaze dvije kolone.

8. Sporno je da li tuženik ima pravo na posjed dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisanog pod točkom 7. obrazloženja.

9. Pregledom zk izvatka proizlazi da je č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao kuća, dvorište površine 204m2, na ime tužitelja u cijelosti.

10.Pregledom spisa P.338/13 proizlazi da je prihvaćen tužbeni zahtjev PU postavljen protiv IU u postupku smetanja posjeda upravo dijela nekretnine 493/10 k. o. [katastarska općina] te da je u tom postupku utvrđeno da je TU posljednji mirni posjednik spornog dijela vrta.

11.Pregledom kupoprodajnog ugovora koji je sklopljen između ĐU kao prodavatelja i PU kao kupca od 18.kolovoza 2000., proizlazi da je prodavatelj prodao suvlasnički dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 246/5658 dijela, a što u naravi čini nekretninu površine 246m2, koja istočno graniči sa parcelom DU, južno sa parcelom LU i FU, sa sjeverne sa parcelom VU, a sa zapadne putem 3m.

11.1.Dodatkom kupoprodajnom ugovoru od 18.kolovoza 2000., određeno je da je predmet prodaje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pregledom kupoprodajnog ugovora između ĆU kao kupca te AU, SU i EU kao prodavatelja proizlazi da su prodavateljice prodale dio čest. 493 k. o. [katastarska općina] površine 300m2, koji se nalazi lociran ispod ranije prodanog zemljišta DU.

11.2.Pregledom kupoprodajnog ugovora iz 1982. koji su sklopili AU, SU i EU kao prodavatelji i ĐU kao kupac, proizlazi da je ĐU kupio dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 208m2, a na kojoj se nalazi južno od prodanog zemljišta RU, LU i FU, sa zapadne strane graniči sa zemljištem DU, a istočno sa putem širine 3m.

11.3.Pregledom kupoprodajnog ugovora iz 1983. sklopljenim između AU, SU i EU kao prodavateljica i ĐU kao kupca, proizlazi da kupac kupuje još dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 38m2, locirano južno od parcele Milić, Damjanović, istočno graniči sa parcelom DU, sjeverno sa parcelom Gajanović, a zapadno sa parcelom 491 k. o. [katastarska općina]. Utvrđeno je da je kupac ukupno kupio površinu od 246m2.

11.4.Pregledom Ugovora o kupoprodaji od 25.listopada 2007., sklopljenog između prodavatelja GL i kupca GU, proizlazi da je kupac kupio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 326m2, uz utvrđenje da je na nekretnini izgrađen objekt tlocrtne površine 100m2, sa dvorištem od 226m2.

12.Pregledom izvadka iz zemljišne knjige od 05.veljače 2018., za čest. 493/1 k. o. [katastarska općina], proizlazi da je TU upisan za suvlasnički dio od 1813020/36068062 dijela.

13.Pregledom povijesnog prikaza zemljišne knjige od 05.veljače 2018., proizlazi da je 13.siječnja 2010., prijavnim listom evidentirano cijepanje čestice zemlje [katastarska čestica] u podčestice 493/1 i 493/12.

14.Pregledom spisa ovog suda Z. 566/07 proizlazi da je JU kao kupac sklopio

12.05.2006 kupoprodajni ugovor sa KU i ŠU, kao prodavateljima, kojim je kupio u cijelosti č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 326m2.

15. Pregledom ovosudnog spisa P.35/02 proizlazi da je tužiteljica ČU podnijela tužbu protiv PU dana 16.siječnja 2002.g. kojom tvrdi da je tuženik izgradio zid u dijelu čestice 493/10, koja je njeno vlasništvo, čime je zauzeo 30m2 predmetne čestice u njenom jugozapadnom dijelu.Sudski vještak je spornu površinu označio na 26m2. Iz potvrde Državne geodetske uprave od 31.03.2004, koja se nalazi na list 76 tog spisa, proizlazi da je čestica 493/1 nastala cijepanjem 493 prijavnim listom iz 1984.g.Dalje je prijavnim listom koji je proveden pod Z.388/01 kod ovog suda izvršeno cijepanje č. zem. [katastarska čestica] u 493/1 i 493/6, temeljem kupoprodajnog ugovora. Dalje je prijavnim listom koji je proveden pod Z.85/00 kod ovog suda izvršeno cijepanje č. zem. [katastarska čestica], temeljem kupoprodajnog ugovora. Dalje je prijavnim listom koji je proveden pod Z.86/00 kod ovog suda izvršeno cijepanje č. zem. [katastarska čestica] u 493/1 i 493/3, temeljem kupoprodajnog ugovora. Istovremeno je naznačeno da je izrađen parcelacijski elaborat kojim se predlaže cijepanje č.493/1 u 493/1, 493/9 i 493/10 na zahtjev TL.

16.Svjedokinja ŽU, supruga tužitelja, iskazuje kako joj je poznat predmet spora te se radi o nekretnini koju je njen suprug, ovdje tužitelj kupio 2007. od GL. U trenutku kupnje stanje na terenu je bilo onako kako je vidljivo na listu spisa 8, nisu postojala dva zidića nego samo lijevi i vidljive kolone, odrina, bliže objektu koji je vidljiv na fotografiji, taj objekt na fotografiji je nekretnina koju je kupio tužitelj. 2011. je tužitelj za potrebe legalizacije doveo geodeta, te je utvrdio da je nekretnina koja je njegovo vlasništvo veća nego je površina nekretnine ograđene lijevim zidom i to veća upravo na površinu ovog dijela između dva zida, te je vjerojatno međa točno na mjestu gdje je kasnije napravljen desni zid od strane njenog supruga, ovdje tužitelja. Ne zna tko je izgradio lijevi zid, kolone i postavio odrinu. Navodi kako je njenog supruga, TU tužio na utvrđenje vlasništva na ovom spornom dijelu, ali je 2011. taj spor TU izgubio i od tada pa nadalje njen suprug mu brani korištenje tog dijela. TU od presude iz 2011. do 2017. nije koristio ovaj dio, međutim, tuženik je u međuvremenu uspio u parnici zbog smetanja posjeda spornog dijela te je 2017. sudskim putem ovaj dio predan u posjed tuženiku. Od tada pa sve do danas tuženik koristi taj dio, te je nešto tu posađeno. Navodi kako ne zna zašto njen suprug ovdje tužitelj kada je izgradio desni zid nije uklonio lijevi od ranije postojeći, kolone i odrinu. Nema saznanja o kupoprodajama koje je tuženik eventualno sklopio. Na upit navodi da je tuženik protiv tužitelja pokrenuo postupak radi smetanja posjeda 2013., kada je tužitelj izgradio desni zid. Navodi kako je sa suprugom u braku od siječnja 1993. i smatra ovu nekretninu bračnom stečevinom.

16.1. Svjedokinja CU, supruga tuženika, iskazuje kako je na fotografiji br. 8 vidljiva kuća i vozilo tužitelja, te se kuća nje i ovdje tuženika nalazi u nastavku parkinga te nije vidljiva na fotografiji. Lijevi zid od dva vidljiva na fotografiji je izgrađen 2000. od strane tuženika kada su kupili nekretninu, tada su izgradili i betonske blokove, kolone na blokovima i postavili odrinu te su doveli vodu i struju za potrebe parkinga. Taj dio koji je vidljiv desno od opisanog zida je od kupnje nekretnine u posjedu tuženika i njegove obitelji. Ističe da kada su ona i tuženik kupili nekretninu na mjestu gdje su izgradili ovaj zid su postojali željezni betonski koci koje je postavio raniji vlasnik i koju su predstavljali među između dvije nekretnine. Kada je geodet potvrdio da je to upravo granica njihove nekretnine, tu su izgradili opisano. Na fotografiji vidljiv desni zid je tužitelj izgradio negdje 2010 ili nakon toga. Tom prilikom je uništio vrt svjedokinje gdje je ona uzgajala povrće, nije im ništa rekao na pitanje zašto gradi zid, srušio je oko metar njihova zida. Svjedokinja i njen suprug, ovdje tuženik su nazvali policiju te je sa suda došla uputa da tužitelj mora obustaviti sve radove. Njihov sin ĐL i nakon što je izgrađen zid koristi ovaj sporni dio nekretnine, na način da parkira motor, tu su držali drva, a dio vrta i dalje koriste, gdje postoji guma za vodu i špina. Tužitelj je nekretninu kupio od GL, s njim su bili u dobrim odnosima, nudio je na prodaju svoje kuće i pitao ih da li može parkirati svoje vozilo na njihovom parkingu kada je imao neke radove, nikada s njim nije bilo problema oko parkinga. Zemlja gdje je izgrađena kuća su kupili 1983., a u kuću se uselili 1987. Navodi kako su spornu nekretninu kupili od ĐU iz [adresa], kupili su oko 250m2.

16.2.Svjedok ĐL, sin tuženika, iskazuje kako je upoznat s predmetom spora. Na fotografiji na listu spisa 8., navodi kako je vidljivo s desne strane njihovo dvorište i vrt, lijevi zid predstavlja među između njihove i tužiteljeve nekretnine s desne strane. Ističe kako je zid, blokove i odrinu izgradio tuženik 2000. kada je kupljena ova nekretnina od ĐU iz [adresa]. U to vrijeme je na mjestu lijevog zida kao međa na nekim mjestima postojao suhozid, pa kad je geodet T pokazao granicu, tu su izgradili zid. Tužitelj je izgradio desni zid, ali ne zna kada, možda 2007-2008. Predmetnu nekretninu koriste kao parking, dio kao vrt, nekretninu koriste kao i ranije i nakon što je tužitelj izgradio desni zid. Tužitelj je kuću kupio od GL, zna da je nekretnina promijenila više vlasnika. Navodi kako nikada nisu imali probleme sa pok. JU oko međe, s njim su imali prijateljske odnose, nikada nije tvrdio da sporni dio nije njihova zemlja. U svezi izgradnje desnog zida se vodio spor zbog smetanja posjeda između tuženika i tužitelja oko 2012-2013.g. U tom postupku je obitelji tuženika vraćen sporni dio nekretnine, ovaj sporni dio koriste kao vrt, uz betonski blok postoji slavina i guma, a betonirani dio koriste kao parking, odnosno on tu ljeti parkira motor. Navodi kako se kuća tuženika nalazi preko puta sporne nekretnine, između njih je prometnica za aute. U kuću se obitelj tuženika uselila 1987. ili 1988. zna da je tada krenuo u osnovnu školu. Vlasnik kuće tužitelja je prije JU bila neka obitelj iz Slovenije, misli da se on zvao KU, a prije njih je vlasnica bila ČU. Sa ČU su vodili spor oko ove nekretnine, ali kada su joj dali papire o kupnji i uputili je na geodeta T, ČU je povukla tužbu.

17.Održan je očevid sa vještakom geodetske struke Ilija Margaretić, dana 08.prosinca 2022.

Po nalogu suda, tužitelj je pokazao predmet spora te je utvrđeno da se radi o površini koja je dijelom betonirana, a dijelom zemljana površina na kojoj su zasađene povrtne kulture i na kojoj se nalazi crijevo za vodu spojeno na vodovodnu cijev u vrtu. Betonski zid je položen u smjeru sjeverozapad-jugoistok, uz zid se nalaze dva betonska bloka na koje su postavljene po jedna betonska kolona i na njima je položena metalna odrina koja samo dijelom pokriva sporni dio nekretnine dok preostali dio natkriva susjednu nekretninu.

Tuženik je pokazao dio ranije oznake kč [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je predmet Ugovora o kupoprodaji između ĐU i tuženika **.**.2000. te je utvrđeno da tuženik kao predmet tog ugovora pokazuje upravo dio koji je prethodno pokazao tužitelj i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik navodi da je na mjestu spornog betonskog zida u vrijeme kad je sklopljen spomenuti ugovor bio suhozid pri čemu je granica bila jasno određena betoniranim dijelom u koji su stavljene željezne šipke.

17.1. Vještak Ilija Margaretić u svom nalazu i mišljenju navodi kako je očevidom na licu mjesta te dodatnim snimanjem lica mjesta utvrdio da sporna nekretnina označava dio čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se nekretnina nalazi u [adresa] u [adresa] u blizini k.br. 50. Na položajnoj skici je prikazao stvarno stanje nekretnine na dan očevida.

Granica predmetne č. zem [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] prema č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je određena skicom br. 2/12, izraditelja ovl. inž. geodezije AL i skicom mjerenja br. 240, izraditelja ovl. ing. geodezije SL, obje skice su ovjerene u Područnom uredu za katastar Dubrovnik. Dvije kolone s dva betonska bloka i rubinet se nalaze na č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok je odrina koja je naslonjena na spomenute kolone smještena dijelom na č. zem. [katastarska čestica] i dijelom na č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao što je sve prikazano na položajnoj skici i fotografijama.

Temeljem ugovora iz zadataka 3) sa sigurnošću ne može odrediti položaj i oblik kupljene nekretnine tuženika, jer uz tekstualni opis ne postoje grafički prilozi ni popis koordinata. Zbog predodžbe nesavršenosti samog teksta bez grafike izrađen je Nacrt prijedloga prikaza

nepravilnog četverokuta po opisu iz ugovora od 17. kolovoza 2000.g. mjerila 1:200.

Po opisu i udaljenostima iz spomenutog ugovora ( 17,30 m x 14,85 m x 15,55 m x 15,90 m ) te bez podataka o kutevima, formiran je nepravilni četverokut ( na Prilogu br. 2 – obilježen linijama crvene boje i šrafurom crvene boje). Nepravilni četverokut ima površinu od 252 m2, te je njegova najduža linija ( 17.30 m) postavljena u podudarnosti s linijom granice između č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] ( rubom betonskog zida koji pripada č. zem. [katastarska čestica]), kao rezultat toga ostale linije imaju odstupanja od izvedenih međnih zidova ( udaljenosti obojane plavom bojom na Nacrtu prijedloga M 1:200):

- linija duljine 14.85 m uz asfaltirani put odstupa 17 cm od izvedenog zida i 19 cm na tromeđi između č. zem [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] od istog zida.,

- linija duljine 15.90 m udaljena je 15 cm od spornog betonskog zida u blizini č. zem. [katastarska čestica], a 7 cm od kraja ruba zida prema sredini istog zida, u blizini asfaltiranog puta i najsjevernije kolone,

- linija duljine 15.55 m po svojoj sredini odstupa 30 cm od bliže linije ruba puta koji je 3 m udaljen od linije drugog ruba puta uz stambenu zgradu s kućnim brojem 58 u [adresa].

Nepravilni četverokut na Prilogu br. 2 se nalazi najvećim dijelom na č. zem. [katastarska čestica], manjim dijelom na č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na Prilogu br. 2 je postavljen dodatni pokazivač smjera strana svijeta obojan ljubičastom bojom, zbog opisa strana svijeta pojedinih parcela koje se spominju kako u Ugovoru o kupoprodaji nekretnina od dana 17. kolovoza 2000.g. tako i u kupoprodajnom ugovoru između ĆU kao kupca i AU, SU i EU kao prodavateljica, kupoprodajnom ugovoru između EL kao kupca i AU, SU i EU kao prodavateljica i Ugovora o kupnji nekretnina od 31.kolovoza 2000.g. između AU, SU i EU kao prodavateljica i HU kao kupca.

17.2. U podnesku od 12.veljače 2023. tužitelj navodi kako je vještak točno na položajnoj skici prikazao postojeće stanje tužiteljeve kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u odnosu na taj dio tužitelj nema bilo kakvih primjedbi.

Navodi kako vještakov nacrt prijedloga prikaza navodnog nepravilnog četverokuta kao navodnog oblika prema članku br. 1 Ugovora od 17. kolovoza 2000. godine tužitelj ne samo da ne prihvaća, nego ga osporava kao proizvoljan, a što je i vidljivo ne samo iz predmetnog vještačkog nalaza i mišljenja, nego i iz podneska tužitelja od dana 06. veljače 2018. godine i dokaza navedenih u tom podnesku iz kojih je vidljivo da tuženik ni njegov navodni pravni prednik ĐU nikada nisu kupili bilo što na tužiteljevoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se na prethodno navedenom vještakovu nacrtu prijedloga ne može osnovano utemeljiti bilo kakva sudska odluka.

17.3. Na ročištu održanom dana 26.listopada 2023. saslušan je vještak Ilija Margaretić.

Vještak u svom iskazu iskazuje da u odnosu na navod iz nalaza i mišljenja kako je položaj i oblik kupljenje nekretnine prema predmetnom ugovoru nemoguće odrediti sa sigurnošću poradi čega prikazuje nacrt prijedloga prikaza površine koja je predmet ugovora, odgovara kako prema opisnim podacima iz ugovora, kada se ravna prema međama od susjednih nespornih nekretnina, taj četverokut bi definitivno morao obuhvatiti prikazani dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Nadalje, navodi kako je u pisanom nalazu naveo da ne može odrediti sa sigurnošću položaj i oblik kupljene nekretnine jer uz tekstualni opis ne postoji grafički prilozi ni popis koordinata kao ni podaci o kutovima četverokuta koji predstavlja kupljenu površinu. To znači da kada uzme u obzir opis i udaljenosti iz spomenutog ugovora, dužine kupljenog četverokuta, taj četverokut može biti formiran s različitim kutovima. Nesigurnost prikaza istog se održava u manjim odstupanjima kao primjerice udaljenosti od 0,30 od bliže linije puta kod dužine četverokuta 15,55 i primjerice udaljenosti od 0,19 i 0,17 kod ove međe sa česticom 493/12, međutim, udaljenost kojom četverokut ulazi u 493/10 je u odnosu na prednje označene toliko veća da sa sigurnošću može reći kako površina iz ugovora ulazi na dio čestice 493/10. Elaborat i kopija plana formiranja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su izrađeni 19.09.2000. znači prije sklapanja tog dodatka.

Na upit kako je mogao odrediti kupljenu površinu na način da ista obuhvaća dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] kada u vrijeme sklapanja ugovora o kupoprodaji nije postojala čest. zem. [katastarska čestica] već je postojala 493/1 k. o. [katastarska općina], odgovara da je Ugovor o kupoprodaji je sklopljen 17. kolovoza 2000., a elaborat i kopija plana formiranja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su izrađeni nedugo nakon toga 19. rujna 2000. pa je bilo moguće odrediti kupljenu površinu kako je to učinjeno u nalazu.

17.4. Vještak u svojoj dopuni dostavljenoj na sud dana 07.studenog 2023. specificira isprave korištene za izradu nalaza te je na skici prikazao položaj nekretnina iz čl. 1 Ugovora o kupoprodaji nekretnina.

ZL, ML i JL, ( svi iz [adresa]) kupoprodajnim ugovorima iz 1982.g. kupili udjele u č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. 1.6. 2000. g. snimljena skica mjerenja br. 221, temelj za formiranje č. zem. [katastarska čestica] ( inv. Hendić Andro).

Rješenjem klasa: UP/I-932-07/00-01/920, Urbroj: 2117-06/2-00-2, Dubrovnik, 12.12.2000. g. na k. č. [katastarska čestica] ( identična č. zem. [katastarska čestica] s.i.) , k. o. [katastarska općina] se kao posjednik upisuje BL. ML kupoprodajnim ugovorom iz 1998. g. prodao dio č. zem. [katastarska čestica] , koji predstavlja udio 200/5658 ŠL.

ĆU je prodao ČU kupoprodajnim ugovorom iz 1998. g. udio 300/5658 č. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a u površini od 300 m2, koja je 1997. g. kupila i od ŽU i [adresa] m2. Skica mjerenja br. 2000, snimljena 19.09.2020. uz prisutnost HU – temelj za formiranje č. zem. [katastarska čestica] ( 326 m2) i 493/9 (382 m2).

HL kupio kupoprodajnim ugovorima iz 1982.g., dio č. zem. [katastarska čestica] u površini od ukupno 400 m2,: zemljište je locirano: „sa zapadne strane graniči s parcelom ĐU, s južne strane graniči s parcelom Vujić, Milić, a sa istočne sa ranije formiranim putom od 3 m širine," ...“Ovo zemljište ima dimenzije sa zapadne strane 17.30 m, sa južne strane 21.34 m, sa istočne strane 20.36 m, a sa sjeverne strane 21.25 m.“

Nasljednici DU, DU Đ, A i A, kupoprodajnim ugovorom iz 2007. g., prodali OL, vlasniku obrta " [obrt]".

18. U podnesku od 01.prosinca 2023. tužitelj ističe kako su GUŽ, ML, ČL, HL, ĐU, KL, ĆL, NL, UL, ĆU, ŽL, ŽL AU i ČU (koja je pravna prednica tuženika) su stjecali vlasnička prava na temelju kupoprodajnih ugovora na u to vrijeme još uvijek postojećoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to davno prije nego što je dana 18. 08. 2000. godine zaključen Ugovor o kupoprodaji nekretnina između tuženika kao kupca i EL kao prodavatelja (u daljem tekstu : predmetni Ugovor), a što je vidljivo iz upisa u povijesnom slijedu upisa iz ručno vođene zemljišne knjige. S obzirom na te činjenice jasno je već i na osnovu logike prosječnog čovjeka da je za utvrđenje (ako to uopće bude moguće) što je tuženik eventualno kupio od EL predmetnim Ugovorom potrebno prethodno utvrditi (ako to uopće bude moguće) koji je točno fizički dio (oblikom i površinom) na bivšoj kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (onakvoj kakva je ona tada postojala) svaka od gore navedenih osoba (a posebno ĆU, DU, ML i ČL) kao kupac kupila na osnovu kupoprodajnih ugovora kojima su te osobe stjecale vlasnička prava na bivšoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te priložiti sve isprave na kojima bi se takva utvrđenja formirala radi provjere istinitosti takvih eventualnih utvrđenja, te potom utvrditi (ako to uopće bude moguće) na kojim se današnjim katastarskim česticama nalazi svaki od tih njihovih fizičkih dijelova.

Navodi kako predmetni vještak ništa od toga nije utvrdio ni u svom vještačkom nalazu i mišljenju ni u njegovoj dopuni tog njegovog nalaza i mišljenja, nego je samo u toj njegovoj dopuni označio da se u odnosu na fizički dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za kojeg pretpostavlja da ga je kupio tuženik predmetnim Ugovorom nalazi : sa sjeverozapadne strane put 3 m, sa sjeveroistočne strane ĆU, sa jugozapadne strane ML, JL, GUŽ, a sa jugoistočne strane HL ; - pri čemu niti je označio fizičke dijelove (po obliku i površini) koje su ĆU, GUŽ, ML, ČL i HL kupili na bivšoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti je označio na kojoj se danas postojećoj katastarskoj čestici ili česticama ti fizički dijelovi (po njihovim oblicima i površinama) nalaze, niti je dostavio bilo kakve isprave na osnovu kojih bi se to moglo utvrditi od strane bilo koje stručne osobe koja bi svoj vještački nalaz i mišljenje dala na osnovan i pravilan način kako je to navedeno u prethodno navedenom odjeljku ovog podneska. Ističe da je vještak u svojoj dopuni svog vještačkog nalaza i mišljenja naveo da se jugozapadno od onog fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za kojeg pretpostavlja da ga je kupio tuženik nalazi ML, JL, GUŽ iako se u predmetnom Ugovoru navodi da tuženik kupuje dio koji sa južne strane graniči samo sa parcelom ML, JL, a ne sa parcelom ZL.

Vještak je utvrdio da fizički dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (za koji pretpostavlja da ga je tuženik kupio) ima površinu 252 m2 iako je prema predmetnom Ugovoru navedeno da tuženik u naravi kupuje dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 246 m2. Dakle, vještakov nalaz i mišljenje i njegova dopuna su protivni samom predmetnom Ugovoru jer je vještak utvrdio da je tuženik kupio površinu veću za 6m2 od one površine koja je predmetnim Ugovorom određena kao površina koju tuženik kupuje.

Tužitelj navodi kako je stoga jasno da su predmetni vještački nalaz i mišljenje i njegova dopuna nestručni, neosnovani, nepouzdani, proizvoljni i pogrešni, te da oni ne sadržavaju isprave na osnovu kojih bi se od strane bilo koje stručne osobe eventualno (ako to bude moguće) moglo utvrditi što je tuženik točno kupio predmetnim Ugovorom.

18.1.Vještak Ilija Margaretić je iznova saslušan dana 26.lipnja 2025.g. te je istaknuo kako je nalaz i mišljenje izradio temeljem elaborata i katastarskih planova koji su službeni podaci koji se vode u katastarskom operatu. Također da je imao uvid u ugovor koji je sklopljen 2000., kao i elaborat iz 2002. kojim je formirana čestica 493/10 od strane TL, to temeljem oblika kako je to navedeno u ugovoru. Naglašava da na ovom dijelu Cavtata, tkzv. Sarajevsko naselje, postoji dosta nesuglasica između granica parcela, budući parcelacije nisu napravljene sustavno i istovremeno već su stranke pojedinačno izrađivale i izdvajale za sebe dijelove čestica, a to je slučaj i u ovom predmetu. Čestica 493/10 je formirana geodetskim elaboratom zajedno sa 493/9, a što u novom izmjeri predstavlja 529/24 i 529/25. Smatra da ponovnim izlaskom na teren i uklapanjem opisa nekretnina iz kupoprodajnih ugovora te nespornih granica sa drugim česticama ne bi dovelo do drugačijeg zaključka. Problem je što niti jedan ugovor o kupoprodaji nije praćen nacrtom odnosno skicom. Čestica 493/10 je po ugovoru dimenzija 15x20, površine 317m2, te je formirana zajedno sa 493/13 koja je nastala kasnije od čestice 493/10 i ta čestica 493/13 ima 9m2, ona u naravi predstavlja asfaltni put. Ona leži sjeverozapadno u odnosu na 493/10, tako da kada zbrojimo površine sada 493/10 i 493/13 isto bi iznosilo 326m2, dok površina koja je kupljena po ugovoru TL iznosi 300m2, što odgovara dimenzijama 15x20. Svi elaborati su provedeni u katastru i nemam više ništa za dodati.

Na pitanje punomoćnika tužitelja da li se njegov nalaz i mišljenje može ispitati na način da je od početne nekretnine 493, prikazao sve prema ugovorima o prodaji kupljene i formirane i druge nekretnine i zbog čega bi prema drugim ugovorima to bilo točno, a prema ugovoru TL prema kojem je formirana čestica 493/10 ne bi odgovaralo onome što je zaista bio predmet prodaje, vještak navodi kako su sve druge parcele formirane u istom obliku po opisu dok je 493/10 formirana na malo drugačiji način i nije pravilnog oblika. Na pitanje što iz ugovora kojeg je tuženik kupio parcelu stoji kvadratura 246 kvadrata, a dok je prema nalazu i mišljenju vještaka ta površina 252m2, vještak odgovara da se on ne može očitovati da li je kupljena kvadratura točno i dali ona odgovara dimenzijama iz ugovora o kupoprodaji tuženika. Vještak ponavlja na pitanje tužitelja kako on ne može sa sigurnošću odrediti položaj i oblik kupljenog od strane tuženika, jer kao što je naveo ne postoji grafički prilog koji je pratio taj ugovor.

Na pitanje punomoćnika tuženika da li prethodno navedeno stanje vještaka u neslaganju površina u odnosu na čestice 493/10 i 493/13 gdje se javlja višak od 26m2, može tvrditi da je to upravo ovaj sporni dio između tužitelja i tuženika, vještak navodi da se on o tome ne može decidirano izjasniti, a smatra da niti daljnjim dopunama nalaza ne bi to mogao utvrditi. Misli da sporni dio nekretnine iznosi približno ili oko 26m2, zasigurno puno više od 6m2. Vještak smatra kako su službeni podaci katastra polazišna točka za izradu nalaza i mišljenja te da u konkretnoj situaciji nema drugog načina temeljem kojeg bi se izradio nalaz i mišljenje.

19. Na ročištu dana 14.siječnja 2025. saslušane su parnične stranke.

19.1. Tužitelj GU izjavljuje kako je od GL saznao da on prodaje nekretninu, te se informirao na način da mu je sad pokojni JU pokazao kopiju plana i zk izvadak te nakon što je sve to pregledao, zajedno su otišli na lice mjesta radi pregleda nekretnine. Postojala je kuća te zemlja oko kuće. Tada nisu utvrđivali granice parcele. JU mu je pokazao što on posjeduje, te je pokazao izvadak iz katastra te su nakon toga sklopili kupoprodaji ugovor 2007. u studenom. Početkom 2011. je doveo geodeta AL na česticu te je on tada označio granice tužiteljeve nekretnine. U tom trenutku je shvatio da tuženik nešto namjerava, te je malo nakon toga od tuženika došla tužba da je on vlasnik ovog dijela nekretnine koji je danas sporan. Taj postupak je relativno u kratkom vremenu okončan i to iste te godine na način da je tužba odbačena. Od tada pa sve do 27.11.2017. tužitelj nije dozvoljavao tuženiku da koristi ovaj dio čestice i da na njemu bilo što radi. S obzirom da je spor radi smetanja posjeda koji je tuženik protiv tužitelja pokrenuo završio u njegovu korist, on je putem suda upravo 27.11.2017. uveden u posjed ovog dijela nekretnine. Nakon toga je pokrenut ovaj postupak. Kada je tužitelj kupio predmetnu nekretninu postojala je kuća, te na fotografiji koja je nalazi na listu spisa 8, identificira da bi postojao lijevi zidić, dok kolone nisu bile, naknadno su rađene isto kao i odrina, s tim da nema saznanja tko ih je radio. Dvije-tri godine nakon negdje 2011., nakon što je geodet označio granice na terenu, tužitelj je napravio desni zid, vidljiv na fotografiji na listu spisa 8. Na istoj fotografiji je prikazan tužiteljev automobil. Taj zid je tužitelj izgradio nakon presude, a na tom dijelu prije nije ničega bilo. Prijašnji vlasnik JU nije spominjao, da bi on imao bilo kakav spor vezano za granice s susjedima. Kada je tužitelj kupio nekretninu, čestica 493/10 je već bila formirana u zemljišnim knjigama i katastru.

Navodi da je saznao za postupak koji se vodio pred sudom između CL i tuženika PU, možda godinu dana nakon što je kupio nekretninu, kada mu je JU predao papirologiju koju je imao vezano za ovu nekretninu. Nije postojao poseban povod da bi JU uručio ove dokumente. Ističe da nitko osim njega nema pravo vlasništva ili drugo pravo na ovom nekretninom, da je ta nekretnina kupljena novcem koji je zarađen prije nego što je zaključio brak sa suprugom, a dijelom darovanjem od svojih roditelja te da je pogrešan iskaz njegove supruge da je ta nekretnina bračna stečevina. Pretpostavlja da je ona to tako smatrala jer je kupljeno za vrijeme trajanja braka. Navodi da je u posjed nekretnine stupio po zaključenju kupoprodajnog ugovora. Ističe da da on nije osobno vidio da tuženik vrši bilo kakve radove od studenog 2007. do danas te navodi da on ne stanuje u predmetnoj nekretnini, već u Zastolju, Od kupnje 2007. do danas na licu mjesta se promijenilo to da je tužitelj izgradio desni zid kao granicu njegove parcele, te su izgrađene kolone i odrina. Ništa drugo se nije više radilo.

19.2. Tuženik TU iskazuje da je 2000. kupio nekretninu od ĐU. Ugovorom o kupoprodaji je navedeno što je predmet kupnje sa istočne, zapadne, sjeverne i južne strane i te granice su bile tada omeđene žicom u betonu. Naknadno je na lice mjesta pozvan geometar T koji je potvrdio da stanje na terenu odgovara onom što je u ugovoru i tuženik je nakon toga ogradio ovaj lijevi zid i stavio dvije kolone i odrinu, koliko se sjeća misli da je to bilo u isto vrijeme. Što se tiče susjedne nekretnine, zna da je prvo ČU kupila nekretninu to od VU iz [adresa] i to u površini od 300m2, ona je prodala GL, a tužitelj je to kupio od GL. Kada je JU vršio građevinske radove, tuženik mu je omogućio sa njegove nekretnine struju i vodu, te da odloži građevinski materijal na tuženikovu zemlju, iako je on predložio da to odložio uz nadoknadu, tuženik je to odbio. Nisu imali nikakve prijepore i po onome zna, JU je GU pokazao dokle je njegovo. Na ovom spornom dijelu tuženik je napravio vrt u kojem je sadio verduru, što mogu potvrditi svi susjedi, a i sada ima rubinet na zidu. Što se tiče odnosa tuženika sa ČU, ona je u jednom momentu htjela na ovom mjestu napraviti garažu, međutim, tuženik to nije dozvolio, a nikada nije od suda dobio nikakvo rješenje da se vodi bilo kakav postupak između tuženika i TL. Navodi da prije ovog spora s tužiteljem, nije imao nikakav spor vezan za ovu nekretninu. Inače ovaj sporni dio ima 10-15m2. Tuženik nikada nije sudjelovao niti bio pozvan sudjelovati u bilo kakav postupak koji se vodio pred katastrom radi promjene na česticama, nije dobio niti bilo kakvo rješenje o promjeni oblika ili površina nekretnine.

Navodi da u vrijeme kada JU kupuje zemlju za gradnju zgrade, postoji lijevi zid prikazan na fotografiji na listu spisa 8. Pojašnjava da kada je rekao da se JU za potrebe gradilišta koristio njegovom vodom, mislio je na vodu iz vrta, jer uza zid postoji rubinet s kojeg je koristio vodu. U vrijeme kada je on kupio nekretninu susjedi njegove kupljene nekretnine, odnosno vlasnici susjednih zemljišta je s istočen strane bio DU, sa sjeverne strane TU iz [adresa], a dok je zemlja s južne strane pripadala nekom čovjeku iz Mrkonjić Grada, s tim da je izgrađeno bilo na nekretnini DU i čovjeka iz Mrkonjić Grada. Ponavlja da je granica onoga što je on kupio prema kupoprodajnom ugovoru, utvrdio sa četiri strane omeđenim željezom, a što je naknadno potvrdio geodet T, s tim da je kvadratura odgovarala onome što je kupljeno, a da sada tužitelj uzima od njegovog 10-15m2.Tuženik tvrdi da je on kupio točno određeni fizički dio nekretnine 493/1 k. o. [katastarska općina], a koji dio obuhvaća i dio naknadno formirane 493/10 k. o. [katastarska općina].

20.Mjerodavne odredbe prema kojima tužitelj postavlja tužbeni zahtjev sadržane su čl.162.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a kojima je određeno da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Odredbom čl.163.st.1. ZV-a je propisano da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

20.1.Tuženik je u posjedu spornog dijela nekretnine, kako proizlazi iz postupka koji su stranke međusobno vodile pred ovim sudom, pod poslovnim brojem P.338/13.Međutim u ovom postupku je potrebno odgovoriti na pitanje da li tuženik ima pravo koje ga ovlašćuje na posjed.

20.2.Tuženik je na ove okolnosti tijekom postupka predlagao, pored izvedenih dokaza, izvesti i dokaz saslušanjem ĆU i PL (Zlatka) Markovića od čijeg saslušanja je odustao na glavnoj raspravi održanoj 9.rujna 2021.g.

20.3.Prilikom izvođenja dokaza geodetskim vještačenjem sud je obavio očevid na licu mjesta te je vještak temeljem svih priloženih kupoprodajnih ugovora, priloženih spisa te katastarskog elaborata i katastarskih planova ustvrdio da je položaj i oblik kupljene nekretnine prema kupoprodajnom ugovoru koji je sklopio tuženik nemoguće odrediti sa sigurnošću međutim ostavlja mogućnost da bi četverokut kojeg je kupio tuženik obuhvatio dio formirane 493/10. k. o. [katastarska općina]. Naknadno dodatno saslušan vještak tvrdi da na predmetnom predjelu Cavtata postoji dosta nesuglasica oko granica parcela budući parcelacije nisu rađene sustavno i istovremeno. Ističe da ponovnim izlaskom na lice mjesta te uklapanjem nekretnina iz kupoprodajnih ugovora kao i nespornih granica ne bi dovelo drugačijeg zaključka jer niti jedan ugovor nije praćen nacrtom tj.skicom.Ističe da je IL kupila 300m2 a da je površina 493/10 i 493/13 ukupno 326,00m2. Međutim ne može se decidirano i točno očitovati da li je kupljena kvadratura točna i odgovara li dimenzijama iz kupoprodajnog ugovora koji je sklopio tuženik. Ono što navodi vještak kao razlog da formiranje kat. čest. [katastarska čestica] ne bi odgovarali sklopljenom kupoprodajnom ugovoru TL jest činjenica što ta nekretnina nije formirana na isti način odnosno nije pravilnog oblika dok su druge formirane nekretnine u istom obliku.

20.4.Ono što sud zaključuje iz nalaza i saslušanja vještaka geodetske struke jest to da vještak svoje mišljenje ne temelji na ispravama te ne ukazuje da za svoj zaključak ima uporište u bilo kakvom osnovu, odnosno ispravi ili sveobuhvatnom mjerenju, već primjećuje i stvara zaključak na osnovu onoga što on smatra da se u stvari dogodilo jer je parcela 493/10 formirana na drugačiji način dok istovremeno tvrdi da ni na koji drugi način nije moguće jasno, decidirano te utemeljeno ispitati, u stvari, što je bio predmet kupoprodajnog ugovora koji je sklopio tuženik. Ono što bi eventualno ukazivalo na to da je tuženik kupio dio koji sada obuhvaća 493/10 k. o. [katastarska općina] je činjenica što je IL kupila 300m2, dok sada čestice 493/10 i 493/13 imaju zajedno 326m2. Međutim i iz ugovora tuženika proizlazi da je kupio 246m2,a prema uklapanjima mjerenjima vještaka ta površina iznosi 252 m2.Dakle budući se vještak nije decidirano mogao očitovati kako je nastala razlika u površinama zaključak je da službeni podatci katastra pokazuju ono što je produkt sklopljenih kupoprodajnih ugovora jer je očito nesustavnim parcelacijama prvotne č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uslijed neodređenih kupoprodajnih ugovora, došlo do neslaganja međutim vještak nije utvrdio da je to upravo na dijelu čestice 493/10 k. o. [katastarska općina].

21.U ovakvoj situaciji, sud temeljem drugih provedenih dokaza, a to je saslušanje supruge tuženika DL i sina tuženika ĐL, a koji imaju izravan interes da tuženik uspije u sporu, s jedne strane te činjenice da je katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana u katastru i upisana još 2002.g., da je tužitelj kupio cjelinu te katastarske čestice [katastarska čestica].g. bez ikakvih upisanih tereta, dok je istovremeno čl.122.st.1 i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano kako se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, zaključuje o osnovanosti zahtjeva. Slijedom navedenog, od značaja je bilo utvrditi da li je tužitelj kod stjecanja svog prava na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio savjestan, pošten i da nije zloupotrijebio svoje pravo, odnosno da je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige.

21.1.Stjecatelj da je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju. Ocjenjujući sve provedene dokaze, sud nije utvrdio da je tužitelj bio u nedostatku dobre vjere, odnosno na tuženiku je bio teret dokaza jer se poštenje predmnjeva po samom zakonu. Naime, načelo povjerenja u zemljišne knjige podrazumijeva da treće osobe koje postupaju u dobroj vjeri i oslanjaju se na informacije sadržane u zemljišnim knjigama ne moraju istraživati izvanknjižno stanje, te da njihova prava uživaju pravnu zaštitu, osim ako se ne dokaže da su bile nesavjesne ili su zloupotrijebile svoje pravo.

21.2.Tuženik nije ni dokazao da je predmetni dio nekretnine stekao dosjelošću. Naime prednica tužitelja IL je vodila postupak pred ovim sudom pod brojem P.35/02 protiv tuženika PU u kojem je tražila uklanjanje izgrađenog zida na jugozapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga IL je presudom zbog izostanka pod poslovnim brojem P.872/01 (u spisu P.35/02.list 5-16) stekla u postupku koji je vodila protiv ZL, LL, JL, DU, ĐU, FL, VL, AU, SU i EU u cijelosti vlasništvo novoformiranih čest. zem. [katastarska čestica] površine 382m2 i 493/10 površine 326 m2 sve k. o. [katastarska općina].

21.3.Dakle upravo je ĐU od kojega je tuženik kupio svoju nekretninu bio stranka u postupku u kojem je prednica tužitelja IL utvrđena u cijelosti vlasnicom novoformiranih 493/9 i 493/10 k. o. [katastarska općina].

21.4.Tuženik tvrdi da je IL odustala od tužbe u predmetu P.35/02, a što se ima tumačiti da je priznala pravo vlasništva tuženika na jugozapadnom dijelu kat.čest 493/10 k. o. [katastarska općina]. Pregledom tog spisa proizlazi da je rješenjem 8.veljače 2007.g. utvrđeno da se tužba smatra povučenom jer nije predložen nastavak postupka nakon nastupa njegovog mirovanja. Međutim utvrđeno je da je tužiteljica IL još 2003.g. prodala česticu zemlje [katastarska čestica] i na njoj izgrađenu obiteljsku stambenu zgradu KU i ŠU tako da ista, po mišljenju ovog suda, više nije imala interesa nastaviti parnicu obzirom da nekretnina više nije bila u njenom vlasništvu, tako da se okončanje tog parničnog postupka ne može dovoditi u vezu sa priznanjem prava vlasništva tuženiku TU.

22. TU je dakle 18.kolovoza 2000.g. kupio dio č. zem. [katastarska čestica] od 246m2 od PL te tvrdi da je tada stupio u posjed spornog dijela. Međutim obzirom da je prednica tužitelja IL još 2002.g. protiv tuženika pokrenula spor vezano za isti sporni dio čestice očito je da prethodni vlasnici kat. č. [katastarska čestica] (nastale od 493/1) nisu priznavali tuženiku pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] na kojem je izgradio ogradni zid, kako on to pokušava prikazati, jer je upravo tužbom CL traženo uklanjanje tog izgrađenog zida na jugozapadnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22.1.Tuženik je povukao prijedlog za saslušanje PL te ĆU koji bi vjerojatno imali saznanja o predmetu prodaje odnosno o onome što je točno tuženik kupio od PL tako da navodi i tvrdnje tuženika u ovom dijelu nisu potkrijepljeni adekvatnim dokazima. Iskazi DL i ĐL svjedoče o sadašnjem stanju međutim oni nemaju saznanja koja su bitna za razrješenje ovog spora.

23.Da bi tuženik dokazao da je dosjelošću stekao pravo vlasništva na ovom dijelu nekretnine 493/10 k. o. [katastarska općina] bilo je odlučno da dokaže da je njegov pravni prednik taj dio nekretnine koristio kao svoje vlasništvo, a što tuženik nije dokazao. Dosjelost je pravni institut kojim se stječe pravo vlasništva na nekretnini temeljem neprekidnog, samostalnog i poštenog posjeda u određenom zakonski propisanom vremenskom razdoblju,a kako je u ovom postupku tuženik tvrdio da je u posjedu, a to bi po mišljenju suda onda bilo najranije od kupnje odnosno od kolovoza 2000.g. tada u slučaju poštenog posjeda vrijeme trajanja od 20 godina, propisano čl. 159.st.3. ZV-a, u času primitka ove tužbe 21.12.2017.g. nije isteklo.

23.1.Dakle tuženik nije dokazao da je, niti on sam, niti njegov prednik ĐU zakonit i pošten posjednik bilo kojeg fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a uvažavajući činjenicu da je tuženik još od 2002.g. vodio spor sa IL te da je 26.lipnja 2008.g. sklopio dodatak ugovora ugovoru o kupoprodaji od 18.08.2000.g. kojim je izmijenjen broj kupljene kat.čet. u 493/1 k. o. [katastarska općina], kada je već katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila formirana i upisana, tada sve to ponovno ukazuje da tuženik nije dokazao da mu pripada pravo vlasništva dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iskazujući na sudu tuženik tvrdi da je spornom dijelu napravio vrt u kojem je sadio verduru, što mogu potvrditi svi susjedi, a i sada ima rubinet na zidu. Tuženik nije na ove okolnosti predložio saslušati niti jednog susjeda, tako da na temelju svih izvedenih dokaza sud nije utvrdio da je tuženik vlasnik dijela katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa kako je ta nekretnina formirana prijavnim listom ovjerenim u katastru, upisana u zemljišnim knjigama isključivo kao vlasništvo tužitelja, bez da je u zemljišnoj knjizi evidentiran bilo kakav teret ili zabilježba, što sudu predstavlja mjerodavan podatak, tada je ocijenjeno da je tužitelj u skladu sa čl.162.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dokazao da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo (kako proizlazi iz zk. izvatka) i da se nalazi u tuženikovu posjedu (jer tako proizlazi iz spisa i presude P.338/13) te je odlučeno kao u izreci.

24.Odluka o parničnom trošku donesena je temeljem čl. odredbi čl. 154 st. 1. i čl.155 Zakona o parničnom postupku. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku određen je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1, imajući u vidu vrijednost predmeta spora . Trošak se sastoji od troška sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, zastupanja na ročištima 13.11.2018.g., 24.03.2021, 09.09.2021., 11.03.2022, 08.12.2022., 26.10.2023, 14.01.2025 i 26.06.2025 (po 100 bodova, Tbr.9.1.), sastav podneska 06.02.2018, 11.02.2023 i 01.12.2023 (Tbr.8.1. -po 100 bod), što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos parničnog troška od 2.400,00 EUR. Tužitelju je dosuđen trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 53,09 EUR, te trošak očevida i vještačenja od 787,42, tako da je tužitelju ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 3.293,60 EUR.

Dubrovnik, 29. srpnja 2025.

Sutkinja

Jadranka Klečak

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. pun. tužitelja, uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu

2. pun.tuženika