Poslovni broj: Ovr-1862/2025-3

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Stipi Masli, a temeljem prijedloga sudske savjetnice Ane Vukasović-Lončar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO FINANCIJA, OIB: 18683136487, Zagreb, Katančićeva ulica 5, zast. po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, protiv ovršenika MAYBE TWO d.o.o., OIB: 92856062920, Jesenice, Poljička cesta Krilo 23, zast. po pun. Ivanu Sumiću, odvj. u OD Matulić Sumić & partneri d.o.o. u Splitu, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 29. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika koja su zaplijenjena na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja podnesenog kod Financijske agencije 18. ožujka 2025. na temelju osnove za plaćanje – Rješenja o ovrsi, Ministarstvo Financija, Porezna uprava, Područni ured Split, KLASA: UP/I-415-02/2025-001/07054 URBROJ: 513-007-17/2025-01 od 11. srpnja 2025, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan.

i

z a k l j u č i o j e

I. Upućuje se ovršenik u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog Zaključka pokrenuti parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona („Narodne Novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.).

O b r a z l o ž e n j e

1. Kod ovog suda je 16. srpnja 2025. zaprimljen prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika.

2. Ovršenik u svom prijedlogu navodi da je Rješenjem o ovrsi o Ministarstva Financija, Porezna uprava, Područni ured Split, KLASA: UP/I-415-02/2025- 001/07054 URBROJ: 513-007-17/2025-01 od 11. srpnja 2025. određena pljenidba i prijenos novčanih sredstava predlagatelja - ovršenika koje ima na računu kod banke u ukupnom iznosu od 271.543,33 EUR temeljem ovršnih isprava – JOPPD obrazaca navedenih u pobijanom Rješenju o ovrsi te da se predmetni JOPPD obrasci odnose na tražbine poreza i doprinosa posade jahte Scorpios u vlasništvu ovršenika, upisane u središnji upisnik brodova Republike Hrvatske s lukom upisa Split, nacionalnim identifikacijskim brojem 278818. Rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture KLASA: UP/I-342-36/25-05/2 URBROJ: 530-04-3-1-25-1 od 15 siječnja 2025., utvrđeno je da jahta Scorpios ne ispunjava uvjete propisane čl. 126. st. 2. Pomorskog zakonika i naloženo je društvu Maybe Two d.o.o. za ukrcanu posadu u razdoblju od 1.1.2024. do 31.12.2024. izvršiti na HZMO-u promjenu kategorije korisnika za posadu iz „Radnik/ica kod fizičke osobe i samostalni/na obveznik/ca doprinosa“ u „Radnik/ica kod pravne osobe“ i promjenu osnove osiguranja iz „Pomorac – član posade u međunarodnoj plovidbi“ u „Radni odnos kod pravne osobe (državljana RH, EGP i Švicarske konfederacije“. U tom smislu, ovršenik navodi da Pomorski zakonik u čl. 126. st. 2. definira jahtu u međunarodnoj plovidbi kao jahtu bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom, koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja ukupno obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država, te da je poslodavac člana posade u nacionalnoj plovidbi dužan obračunavati i plaćati predujam poreza na dohodak prema plaći koji isplaćuje kao i obračunavati i plaćati doprinose prema plaći koju isplaćuje za rad, dok za razliku od gore navedenog, poslodavac člana posade jahte u međunarodnoj plovidbi na temelju čl. 128. i 129. Pomorskog zakonika nema obvezu obračunavanja i plaćanja predujma poreza na dohodak i doprinosa za članove posade.

Ovršenik dalje kazuje da prije donošenja Rješenja nije imao obvezu obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za članove posade a obveza promjene kategorije osiguranika i obveze obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak i doprinosa je nastala tek donošenjem navedenog rješenja te da je postupajući po rješenju na HZMO-u izvršio promjenu kategorije osiguranika i osnove osiguranja i slijedom navedenog dostavio ovrhovoditelju JOPPD obrasce temeljem kojih je pokrenuta ova ovrha. Nadalje, ovršenik navodi da je protiv rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture KLASA: UP/I-342-36/25-05/2 URBROJ: 530-04-3-1- 25-1 od 15 siječnja 2025. pokrenuo upravni spor u kojem je Upravni sud u Splitu donio presudu kojom je poništio rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture KLASA: UP/I-342-36/25-05/2 URBROJ: 530-04-3-1-25-1 od 15 siječnja 2025. i predmet vratio nadležnom Ministarstvu na ponovni postupak. Naveo je da su poništenjem rješenja Ministarstva mora,, prometa i infrastrukture KLASA: UP/I-342- 36/25-05/2 URBROJ: 530-04-3-1-25-1 od 15 siječnja 2025. prestale su postojati i sve obveze i tražbine koje iz tog rješenja proizlaze i da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ima obvezu u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude i povratku spisa donijeti novo rješenje te se ima smatrati da poništeno rješenje nikad nije doneseno i nema pravnog učinka.

Posljedično ovršenik navodi da je pretpostavka za izravnu naplatu uz postojanje ovršne isprave i postojanje valjane tražbine čije se ostvarenje traži, a da u konkretnom slučaju predmetna tražbina proizlazi iz rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 15. siječnja 2025. Isti navodi da je u trenutku predaje JOPPD obrazaca postupao po zakonu i obvezama utvrđenim i koje proizlaze iz Rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 15. siječnja 2025, međutim, donošenjem presude Upravnog suda u Splitu i poništenjem rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 15. siječnja 2025. nesporno su ex tunc prestali svi učinci tog rješenja pa je tako i obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa tj. ovršena tražbina je naknadno prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik nije više mogao isticati. Stoga, ovršenik smatra nužnim i hitnim donijeti rješenje kojim će sud pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava proglasiti nedopuštenim, podredno donijeti rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava kako za predlagatelja – ovršenika ne bi nastala nenadoknadiva šteta.

Slijedom navedenog, ovršenik smatra da postoji osnova da sud na temelju čl. 210. u vezi sa čl. 50. Ovršnog zakona donese rješenje kojim se proglašava nedopuštenom pljenidba novčanih sredstava ovršenika i njihov prijenos na račun ovrhovoditelja. Pozivajući se na čl. 65. st. 1. OZ-a, ovršenik drži da je već sama činjenica da je presudom Upravnog suda u Splitu UsI-269/2025 kojom je poništeno rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 15. siječnja 2025. prestala postojati tražbina koja proizlazi iz tog rješenja, a koja tražbina su temelj za izradu i predaju JOPPD obrazaca tj. ovršnih isprava na temelju kojih je došlo do predmetne izravne naplate. Stoga, ovršenik predlaže pljenidbu i prijenos sredstava proglasiti nedopuštenim, posebno u vidu da su isti bez osnove, a ovršeniku će uzrokovati nenadoknadivu štetu, dok ovrhovoditelj ovom obustavom tj. odgodom ne bi na nikakav način bio ugrožen budući da će se donošenjem novog rješenja Ministarstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u skladu s uputom Upravnog suda u Splitu iz presude UsI-269/2025 od 9. lipnja 2025. steći uvjeti za izdavanje novih (ovaj put ispravnih) JOPPD obrazaca.

3. Sud je zaključkom pozvao ovrhovoditelja očitovati se na prijedlog ovršenika. U svom podnesku ovrhovoditelj navodi da je dana 11. srpnja 2025. godine izvršena sistemska blokada ovršenika kao poreznog obveznika, a sve temeljem evidentiranog stanja duga na poreznoj kartici istog obveznika. Kako je predmetno rješenje postalo ovršno dana 15. srpnja 2025. to je Fina provela naplatu navedenog duga koji je u cijelosti i naplaćen, a rješenje od 23. srpnja 2025. godine je obustavljeno te račun ovršenika više nije u blokadi pa slijedom navedenog smatra da je prijedlog ovršenika neosnovan.

4. Člankom 210. stavcima 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Vezano uz prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, čl. 65. st. 1. OZ propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih.

5.1. U odnosu na objektivni razlog za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenik podnošenjem predmetnog prijedloga ispunio objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Po mišljenju ovog suda nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već samo paušalno navodi da bi mu nastala teško nadoknadiva šteta. Ovršenik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Nadalje, što se tiče štete koju bi ovršenik trpio predmetnom ovrhom treba poći od stajališta da svaka isplata na neki način oštećuje onoga koji je na tu isplatu obvezan. Ukoliko bi pak zauzeli suprotno stajalište, tada bi konzekventno, svako izvršenje ovršne isprave kojom se određuje isplata, bilo dovedeno u pitanje, a to svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom stipuliranja čl. 65. st. 1. OZ-a. Ujedno, bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ispitivanje treba usmjeriti i na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi.

5.2. Kako u smislu čl. 65. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja

6. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim valja na odgovarajući način primijeniti odredbe članaka 50. i 53. OZ., pa je tako člankom 53. OZ propisano kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Ovršenik se u svom prijedlogu poziva da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno poziva se na žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 9. Obzirom da u ovom slučaju sud nema ovlasti proglasiti ovrhu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, valjalo je u skladu s odredbom čl. 55. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

7. Odlučujući o zahtjevu ovršenika za naknadom troška sud je u skladu s odredbom čl. 154. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22114/22.,155/23, dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odnosno u skladu s odredbom članka 14. OZ-a, imajući u vidu da ovršenik nije uspio u postupku, odbio zahtjev ovršenika za naknadu troška te odlučio kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Splitu, 29. srpnja 2025.

SUDAC

Stipe Masle

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem članka 11. stavka 5. OZ-a. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe.

DNA:

- ovrhovoditelju po z.z.

- pun. ovršenika

- FINA-i

- u spis