REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1373/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Damir Salahović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 29. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, isplatiti tužitelju ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 930,00 eura na ime naknade štete, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 4. studenog 2021. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u preostalom dijelu kojim tužitelj potražuje naknadu štete u visini 570,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama kao i u dijelu kojim potražuje zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete za dan 3. studenog 2021.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je povučena tužba u dijelu kojim je tužitelj potraživao iznos od 1.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 849,27 eura sa zateznim kamatama koje teku od 29. srpnja 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 14. kolovoza 2021. stradao u prometnoj nezgodi kao vozač osobnog vozila za koju nezgodu je odgovoran osiguranik tuženika ĐHĆ, čime je tužitelju nastala imovinska šteta u vidu tuđe pomoći i njege te neimovinska šteta zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. Ističe kako se tuženiku prethodno obratio s odštetnim zahtjevom po kojem tuženik nije postupio. Slijedom navedenog predlaže da sud naloži tuženiku isplatiti mu na ime naknade štete iznos od 2.500,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju niti da su ostvarene sve opće pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu. Ali osporava da bi bio u obvezi naknaditi štetu s obzirom na to da je tuženik pretrpio neznatne beznačajne povrede slijedom čega ne spori da bi tužitelju na ime neimovinske štete pripadala pravična novčana naknada u visini 1.000,00 eura, dok u cijelosti spori da bi mu bila potrebna tuđa pomoć i njega. Osporava tužitelju pravo na isplatu zateznih kamata kako je zatraženo. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Podneskom od 5. veljače 2024. tužitelj je snizio tužbeni zahtjev na iznos 1.500,00 eura s obzirom da je tuženik uplatio iznos od 1.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete.

3.1. Navedenim je podneskom tužitelj smanjio tužbeni zahtjev, što se smatra djelomičnim povlačenjem tužbe (tako i VSRH na sjednici Građanskog odjela održanoj 26. travnja 2021., broj Su-IV-16/2021-8). Prema odredbi čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) tužba se može povući i kasnije, sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Ako se tuženik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje. Tuženiku je navedeni podnesak dostavljen 23. veljače 2024. te se u navedenom roku nije protivio djelomičnom povlačenju, zbog čega se smatra da je protekom roka od 15 dana od obavijesti tuženik pristao na povlačenje u smislu odredbe čl. 193. st. 2 ZPP-a. Slijedom navedenog, sud je pod točkom I. izreke rješenja utvrdio da je tužba povučena u navedenom dijelu.

4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP-a PU Zagrebačke, I PPP Zagreb od 18. kolovoza 2021. (listovi 6-7), medicinsku dokumentaciju (listovi 8-14), Dopis Državnog zavoda za statistiku od 6. prosinca 2022. (list 15), Odštetni zahtjev od 3. studenog 2021. (listovi 17-18), Obavijest tuženika od 3. studenog 2021. (list 19), zdravstveni karton tužitelja (listovi 47-76) te je provedeno medicinsko vještačenje (listovi 82-84 spisa) i saslušanje tužitelja (listovi 44-45). S obzirom da između stranaka nije sporna pasivna legitimacija i odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj sud nije izveo dokaze uvidom u potvrdu MUP- a, PU Zagrebačka II. PPP Zagreb KLASA: 211-04/21-P/23536, policu obveznog osiguranja za vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], pribavom spisa MUP-a PU Zagrebačka II. PPP Zagreb, cjelokupnog odštetnog spisa tuženika u vezi predmetne nezgode, priklopom prekršajnog spisa niti prometno vještačenje uz očevid i rekonstrukciju. Sud nije izveo ni dokaz financijskim vještačenjem po prijedlogu tuženika a na okolnost izvršene uplate od 1.000,00 eura budući da u nastavku postupka navedeno nije bilo sporno među strankama.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Predmet spora u ovom predmetu jest zahtjev tužitelja na naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 1.500,00 eura, a koja šteta je posljedica prometne nezgode od 14. kolovoza 2021.

7. U konkretnom je predmetu sporna osnova i visina imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te visina neimovinske štete s koju tužitelj potražuje.

8. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem, saslušao tužitelja te izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu.

8.1. U svom iskazu je tužitelj u bitnome naveo da je u predmetnoj nezgodi zadobio ozljedu vrata zbog čega je bio upućen na fizikalnu terapiju, koju je provodio u trajanju od 2 mjeseca, nosio Schantzov ovratnik oko 1,5 mjesec nakon što ga je dobio u Draškovićevoj. Navodi da ga vrat i dalje boli a zbog bolova u vratu ima i glavobolje. Osim toga bio je u strahu kad god je trebalo voziti auto jer je u trenutku nezgode njegovo dijete bilo s njim, a koje je tada imalo 2,5 godine. Zbog navedenog straha mu je bilo preporučeno otići kod psihijatra ali zbog pandemije to nije bio u mogućnosti niti se nakon prestanka tih izvanrednih okolnosti naručio. Zbog straha od vožnje supruga je vozila auto, osobito na duža putovanja. Strah je i dalje prisutan ali sada vozi auto jer mu je to potrebno zbog posla, međutim žena i dalje vozi na duža putovanja. Odmah nakon nezgode nije mogao voziti auto zbog ovratnika koji je nosio a nije mogao niti glavu okrenuti. Osim toga nije mogao voziti dijete u vrtić niti ga je mogao nositi. Imao je problema sa spavanjem i ustajanjem jer mu je bilo teško dići glavu. Ni doma nije mogao obavljati poslove već je te poslove kao i brigu oko djeteta obavljala njegova žena. Zbog navedenih ozljeda nije mogao ići na posao otprilike 2,5 mjeseca zbog čega je i financijski bio oštećen. Navodi da mu je odlazak psihijatru preporučila doktorica opće prakse. Na pitanje gdje se probao naručiti kod liječnika psihijatra, navodi da ga je njegova liječnica opće prakse nije mogla naručiti, nije mogla niti pustiti uputnicu. Fizikalnu terapiju provodio je u DZ Siget, praktički odmah nakon nezgode. Prije nezgode nije imao tegobe s vratom.

8.2. Vještak dr. Igor Stipančić je u nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio trzajnu ozljedu vrata, koja mu je ozljeda utvrđena na dan štetnog događaja. Proveo je liječenje imobilizacijom vrata i fizikalnom terapijom. Zadnji pregled liječnika (fizijatra) je načinio po završenoj fizikalnoj terapiji 21.09.2021. Potom je još načinio FSVK 06.10.2021. kojim je potvrđeno postojanje degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici. Nakon toga bez pregleda i pretraga vezanim za predmetnu ozljedu, čime je liječenje završeno. Uzročno posljedična veza postoji između štetnog događaja kako ga opisuje tužitelj, zadobivene ozljede i provedenog liječenja. Iz dostavljene medicinske dokumentacije je razvidno postojanje ranijih degenerativnih promjena i oštećenja kralježnice. Tegobe s vratnom kralježnicom i liječenje je zabilježeno u njegovom zdravstvenom kartonu još 2007. god. I RTG tj FSVK koje je načinio 06.10.2021. ukazuju na razvijene degenerativne promjene vratne kralježnice na gotovo svim segmentima. Nakon završenog liječenja nisu zaostale trajne posljedice. Na temelju medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda tužitelja držim da u ovom štetnom događaju nije zadobio ozljedu vratne kralježnice koja je dovela do strukturalnih oštećenja vratne kralježnice. Nema dokaza da je zadobivena ozljeda dovela do većeg oštećenja zdravlja od onog koje je na vratnoj kralježnici postajalo i prije ovog događaja uslijed degenerativnih promjena. U njegovom kartonu je njegov liječnik na pregledu 30.09.2021. zabilježio „kretnje slobodne, normotona muskulatura“. Time nema smanjenja životne aktivnosti zbog zadobivene ozljede u ovom događaju. Tužitelj je zbog zadobivene ozljede trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Bol jakog intenziteta je trpio oko 3 dana, srednjeg 5-6 dana, a manjeg još do 4 tjedana sveukupno. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je imao oko 2 dana, srednjeg 4-5 dana i manjeg do 4 tjedana sveukupno. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u trajanju od 2 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika. Tužitelj je potom još sveukupno trebao tuđu pomoć 3 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog obavljanja osnovnih životnih aktivnosti (npr. nabava i pripremanje hrane...).

8.3. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima.

9. U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja glede neimovinske štete sud je prihvatio zaključak vještaka da je tužitelj zadobio trzajnu ozljedu vrata koja je liječena imobilizacijom vrata i fizikalnom terapijom.

9.1. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO) propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

9.2. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da je prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelj uslijed predmetnog štetnog događaja nosio imobilizaciju te da su provedene fizikalne terapije, ovaj sud smatra da tužitelju za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 1.700,00 eura.

10. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

11. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju od 2 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika. Tužitelj je potom još sveukupno trebao tuđu pomoć 3 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog obavljanja osnovnih životnih aktivnosti (npr. nabava i pripremanje hrane...). Ujedno iz iskaza tužitelja proizlazi da mu je pomoć i njegu pružala supruga. Stoga sud smatra osnovanim zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 230,00 eura, čija je visina naknade određena sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP-a, vodeći se pritom i prosječnom mjesečnom plaćom NKV radnika za 2021. godinu, pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 5,00 eura za cijelo utuženo razdoblje.

12. Navedene je iznose valjalo umanjiti za nesporno isplaćeni iznos na ime naknade štete u visini 1.000,00 eura, stoga je ukupno tužitelju dosuđen iznos od 930,00 eura.

13. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te neimovinske štete tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 4. studenog 2021., do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23) Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a. U odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja reći da se i u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 12. st. 4. ZOOP-a, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, tužitelju kod primjene odredbi čl. 12. ZOOP-a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju, a pritom nije od značaja što je dio naknade štete isplaćen nakon podnošenja zahtjeva tuženiku, jer tužitelju pripada na preostali iznos neisplaćene naknade štete zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je to i zatraženo. (Tako i VSRH u odluci broj Rev- 660/21 od 14. rujna 2021.).

14. Slijedom navedenog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao djelomično osnovan na temelju odredbe čl. 1072. st. 1. ZOO-a i 1100. ZOO-a.

15. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

15.1. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u odnosu na osnovu i visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 62 %, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu i visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 38%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 24% u korist tužitelja.

15.2. U skladu s odredbom čl. 155. i 154. st. 2. ZPP-a tužitelj ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9., 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom uz podnesak od 27. lipnja 2025., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, za sastav podnesaka od 27. rujna 2023., 5. veljače 2024. i 27. lipnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.) te za sastav podneska od 2. svibnja 2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr.8.4.), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 16. siječnja 2024., 22. ožujka 2024. i 21. srpnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.1.), ukupno 1.650,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 2.062,50 eura. Navedeni je iznos valjalo umanjiti sukladno tužiteljevom uspjehu u sporu (24 %) i dosuditi iznos od 495,00 eura.

15.3. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 22. svibnja 2023., kojim dostavlja potvrdu o uplati sudske pristojbe, jer isti nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a prema kojoj sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave.

15.4. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18 i 51/23) tužitelj ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 35,73 eura, koliko je plaćeno, na presudu u iznosu od 53,09 eura, te trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u iznosu od 265,45 eura.

16. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju ukupan trošak postupka u iznosu od 849,27 eura zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki II. izreke rješenja.

U Zagrebu, 29. srpnja 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika