REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-180/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević, predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Kornelije Kallay Blažeković, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Goršeta, u kaznenom predmetu protiv optuženika NO, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavaka 1., 2. i 6. Kaznenog zakona ("Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog suda u Vukovaru broj K-9/2022 od 1. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optuženika NO, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom, uvodno navedenom presudom Općinskog suda u Vukovaru optuženi NO je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavaka 1., 2. i 6. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude. Na temelju članka 227. stavka 6. KZ/11 optuženi NO je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i pet mjeseci, na temelju članka 57. KZ/11 izrečena mu je djelomična uvjetna osuda na način da se od ukupno izrečene kazne zatvora ima izvršiti kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, dok preostali dio kazne zatvora u trajanju od devet mjeseci se neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkama
1., 6., 7. i 8. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje: ZKP/08) optuženiku je naloženo plaćanje troškova kaznenog postupka s osnova paušala u iznosu od 100,00 eura, troškova vještačenja u ukupnom iznosu od 987,68 eura, kao i trošak opunomoćenika oštećenog u iznosu od 1.500,00 eura, sve u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude.
3. Protiv ove presude pravodobnu žalbu je podnio optuženik po branitelju Tomislavu Filakoviću, odvjetniku u Osijeku, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, „nepravilno i nepotpuno“ utvrđenog činjeničnog stanja i zbog „bitne povrede odredaba kaznenog zakona“, s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu i ukine „ožaljenu“ presudu ukoliko utvrdi da su počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka te da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, odnosno da se preinači u odluci o kazni na način da se primijeni uvjetna osuda.
4. Odgovor na žalbu je podnio državni odvjetnik, s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
5. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
6. Žalba optuženika je osnovana.
7. Žalitelj samo paušalno ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, bez konkretiziranja u čemu vidi nedostatak razloga o odlučnim činjenicama i u čemu je proturječnost razloga presude, pri čemu se ističe da je prvostupanjski sud dao jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama koji razlozi nisu u međusobnom proturječju, a druga je stvar jesu li ti razlozi valjani.
7.1. Žalitelj ističe i počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08 jer da optuženik nije upozoren sukladno odredbi članak 8. ZKP/08 da se može služiti jezikom i pismom koji razumije, a srpske je nacionalnosti.
7.2. Protivno prigovorima žalitelja navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka nije počinjena. Prije svega se ističe da je odredbom članka 8. stavka 1. ZKP/08 propisano da je u kaznenom postupku u uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, ako za uporabu u pojedinim područjima nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo. Dakle, jedino u slučaju dvojezičnosti bi postojala obveza upozoriti optuženika na pravo korištenja jezika manjine.
7.3. Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 51/00 i 56/00) uređuju se uvjeti službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina kojim se osigurava ravnopravnost s hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Nadalje, u članku 4. alineji 1. tog Zakona je propisano da je uvjet za uporabu jezika i pisma manjine da pripadnici nacionalne manjine čine većinu stanovništva na području općine ili grada. U konkretnom slučaju je opće poznata činjenica problema dvojezičnosti u Vukovaru, u međuvremenu je nakon provedenog popisa stanovništva i objave podataka od Državnog zavoda za statistiku utvrđeno da pripadnika srpske nacionalne manjine ima manje od 30 %, slijedom čega je 29. prosinca 2022. statutarnom odlukom Gradsko vijeće Vukovara ukinulo dvojezičnost i brisana je odredba o službenoj uporabi ćirilice i ćiriličnog pisma. Imajući u vidu navedeno prvostupanjski sud nije bio obvezi upozoriti optuženika sukladno odredbi članka 8. ZKP/08 jer u Vukovaru nema dvojezičnosti. Stoga nije počinjena niti ta bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti neka druga na koju drugostupanjski sud sukladno odredbi članak 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti.
8. U argumentaciji žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj prije svega ističe da u ovom kaznenom postupku nije provedeno sudskomedicinsko vještačenje na okolnost je li smrt oštećenog nakon tri mjeseca od prometne nesreće u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u nesreći, nije se pribavio podatak od liječnika obiteljske medicine je li oštećenik bolovao od epilepsije, što obrana smatra bitnom činjenicom, s obzirom da se tvrdi da je oštećeni pao s bicikla uslijed epilepsije, da prometni vještak nije u potpunosti se izjasnio koja bi to bila prilagođena brzina da do nesreće ne dođe, a jednako tako se nije očitovao o dinamici nesreće koju je u obrani iznio optuženik. Sve navedeno je po žalitelju odlučno, s obzirom na oštećenja na biciklu jer smatra da do nesreće nije došlo na način kako to navodi prometni vještak.
8.1. S pravom žalitelj prigovara da nisu provedeni svi potrebni dokazi slijedom čega je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, pa se samim time dovodi u sumnju, za sada, i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.
9. U pravu je žalitelj kada navodi da nije provedeno sudskomedicinsko vještačenje u odnosu na odlučnu činjenicu, a to je uzročno-posljedična veza između ozljeda oštećenika zadobivenih u prometnoj nesreći sa smrću oštećenika, koja je nastupila nakon tri mjeseca od prometne nesreće. Radi se o odlučnoj činjenici vezano za pravnu kvalifikaciju kaznenog djela koja je trebala biti utvrđena po sudskomedicinskom vještaku. Nadalje, sukladno sudskoj praksi, u slučaju prometne nesreće u kojoj sudjeluje osobno vozilo i biciklist ili pješak, pa tako i u konkretnom slučaju, nužno je bilo provesti kombinirano prometno i sudskomedicinsko vještačenje kako bi se usporedbom oštećenja na vozilu i biciklu te ozljedama oštećene osobe utvrdilo je li primarni kontakt uslijedio s osobnim vozilom i biciklom i kojim dijelom bicikla ili je primarni kontakt uslijedio i s tijelom oštećenika koji se vozio na biciklu i je li i u kojoj situaciji došlo do odbačaja ili nabačaja tijela oštećenog na vjetrobransko staklo. Naime, prometni vještak je pravilno na temelju postojećih tragova dao nalaz i mišljenje no, prvostupanjski sud je propustio provesti kombinirano vještačenje kako bi se, s obzirom na sve gore navedeno, moglo utvrditi je li moguća dinamika prometne nesreće kako to navodi optuženik tj. da je oštećenik već bio u padu s biciklom, da je vozilom zakačio lijevu pedalu, da se bicikl zarotirao i udario u desni blatobran osobnog vozila i da je na taj način oštećeni odbačen na vjetrobransko staklo. S tim u svezi se trebaju vještaci očitovati da li bi u takvoj situaciji bilo moguće da oštećenik glavom udari u gornji desni dio vjetrobranskog stakla i očitovati se da li bi u toj situaciji primarni kontakt morao biti i s lijevom nogom bicikliste te se očitovati da li eventualni napad epilepsije može dovesti do slobodnog pada oštećenika.
9.1. Imajući u vidu navedeno, odlučeno je kao u izreci na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08.
10. U ponovljenom postupku će prvostupanjski sud obnoviti dokaze, pribaviti će podatak liječnika obiteljske medicine da li je oštećenik bolovao od epilepsije te će provesti kombinirano sudskomedicinsko i prometno vještačenje na okolnosti na koje je ukazano drugostupanjskim rješenjem te utvrditi i postojanje uzročno-posljedične veze između zadobivenih ozljeda i smrtne posljedice. Po učinjenom, a nakon brižljive i kritičke vrijednosne ocjene dokaza kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ukupnosti, donijeti će novu i na zakonu utemeljenu oduku koju će obrazložiti na način kako to nalaže odredba članka 459. ZKP/08.
U Velikoj Gorici, 29. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ivana Dubravka Kovačević
