Poslovni broj: R1-72/2024-17

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Draženu Šmajgelu, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke Zrakoplovno-tehnički centar d.d., OIB: 34378227174, Sisačka 39E, Velika Gorica, zastupan po punomoćniku Hrvoju Židariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Reljić, Zelić, Židarić i Mar d.o.o. iz Zagreba, radi uređenja međe, na očevidu obavljenom 12. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za uređenje međe kao neosnovan.

II. Nalaže se predlagatelju da naknadi protustranci trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 437,5 eura, sve u roku od 15(petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] je dana 7. travnja 2024. podnio ovome sudu prijedlog radi uređenja međe. U istome je naveo da je predlagatelj vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a protustranka je upisana kao samovlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj da je neprekinuti kvalificirani posjednik dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u približnoj površini od 320 m2. Sporni dio nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini površinu uz među kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (vlasništvo predlagatelja), te omeđenu postojećom ogradom i katastarskom linijom između kat. čest. [katastarska čestica] zgr, koja se proteže u površini od približno 320 m2. Predmetni posjed je omeđen suhozidom koji se nalazi već preko 40 godina na istom mjestu te je isti i ucrtan na kopiji plana. Predlagatelj da uživa sporni dio nekretnine preko 40 godina, a što je vidljivo iz Kupoprodajnog ugovora od 4. rujna 1981., pa do danas gdje je isti posljednji mirni posjednik , dok protustranka niti njegovi prednici nikada nisu stupili u posjed spornog dijela nekretnine. Slijedom navedenoga, a kako je međa između nekretnina sporna i ne odgovara stanju na teren, to predložio da sud provede očevid na licu mjesta te uredi spornu među između nekretnina.

2. Protustranka Zrakoplovno-tehnički centar d.d., OIB: 34378227174, Sisačka 39E, Velika Gorica se protivila prijedlogu za uređenje međe, te naveo da predlagatelj podnesenim prijedlogom za uređenje međe opetovano pokušava bez ikakvog valjanog pravnog temelja prisvojiti dio nekretnine u vlasništvu i posjedu protustranke. Naime, da je predlagatelj kod Općinskog suda u Šibeniku pod posl. brojem P-889/2018 već vodio parnični postupak protiv protustranke, a u kojem predmetu je donesena pravomoćna i ovršna presuda, i to presuda Županijskog suda u Dubrovniku posl. broj Gž-581/2020 od 8. veljače 2023. Navedenom presudom Županijski sud u Dubrovniku je usvojio žalbu protustranke, te odbio u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja (ovdje predlagatelja) u tom postupku u dijelu u kojem je isti tražio neosnovano prisvajanje dijela nekretnine radi kojeg je pokrenuo i ovaj izvanparnični postupak. Da je sa stajališta pravne sigurnosti nedopustivo ostaviti mogućnost predlagatelju da sada u postupku uređenja međe, nakon što je i pravomoćno utvrđeno da isti nema osnove potraživati dio nekretnine protustranke, lakonski otkloni trenutno uređenje međe i pokuša iznuditi uređenje međe prema drugim podrednim kriterijima. Dakle, da bi uređenje međe u konkretnom predmetu trebala biti isključena, a pravna zaštita osigurana samo kroz osnovne institute pravne zaštite posjeda i prava vlasništva nekretnina, a u vezi čega već po pitanju nekretnine radi koje je predlagatelj pokrenuo i ovaj postupak postoji presuđena stvar. Predlagatelj da traži uređenje međe na način da traži ispravak međe u veličini od 71,50% trenutne površine nekretnine protustranke, slijedom čega se protivio izvođenju očevida kao suvišnim.

3. Predlagatelj je u odnosu na navode iz odgovora na prijedlog protustranke naveo da utvrđenja iz pravomoćne presude P-889/18, odnosno Gž-581/20 Županijskog suda u Dubrovniku nemaju pravno relevantan značaj za postupak koji je pokrenut ovim prijedlogom u cilju ispravka međe prema posljednjem mirnom posjedu, jer da nema zakonske odredbe koja bi onemogućavala vođenje izvanparničnog postupka ispravka međe s obzirom na postojanje pravomoćne presude. U postupku uređenja međe da se utvrđuju činjenice sukladno odredbi čl. 103. Zakona o vlasništvu, dakle postojeće katastarsko stanje, eventualni sporazum stranaka, te posljednji mirni posjed. Protustranka da nikada nije bila u posjedu predmetne nekretnine te da provedeni upis u zemljišne knjige ne odražava stvarno i faktično stanje na terenu.

4. Sud je u postupku pribavio spis ovoga suda posl. broj P-889/18, te je obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.

5. Na očevidu je predlagatelj sudskoj komisiji pokazao svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture vinograd, površine 1244 m2. Pokazana nekretnina je u naravi kuća sa terasom i okućnicom, sa svih strana omeđena kameno betonskim zidovima.

5.1. Punomoćnik protustranake je pokazao nekretninu protustranake, pa nakon što je ista pregledana vještak je identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture pašnjak, površine 447 m2. Nekretnina protustranke je u naravi dio dvorišta, odnosno dio okućnice nekretnine predlagatelja, kao i dio prolaza ograđen betonsko kamenim zidovima koji vode prema moru.

5.2. Predlagatelj je sudu pokazao spornu među, pa je konstatirano da po predlagatelju međa ide po ogradnom kameno betonskom zidu koji graniči sa katastarskom česticom [katastarska čestica] zgr, te se proteže prema moru uključujući i prethodno navedeni prolaz do mora. Međa pokazana po predlagatelju u skici vještaka mjernika je označena točkama 1-2-3-4-5-6-7-8.

5.3. Punomoćnik protustranke pozvan da pokaže kuda po mišljenju protustranke ide sporna je izjavio da gledano od juga prema sjeveru odnosno od mora prema kući ide cca 1,60 metara od kameno betonskog zida koji se nalazi na istočnoj strani te nastavlja prema kući cca 10-ak metara, te se lomi na rub natkrivene terase i u istom pravcu nastavlja prema sjeverozapadu i prelazi preko kameno betonskog zida, nastavlja preko prolaza do kameno betonskog zida koji graniči sa kat. čest. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Međa pokazana po protustranci je u skici vještaka mjernika označena točkama 9-10-11-12-13.

5.4. Na upit suda kojoj čestici pripada sporna međašna površina pokazana po predlagatelju vještak je odgovorio da je ista pripadnost kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Na temelju stanja nađenoga na terenu, a imajući u vidu pravomoćnu presudu Županijskog suda u Dubrovniku posl. broj Gž-581/2020-2 od 8. veljače 2023. ovaj sud je odbio prijedlog predlagatelja za uređenjem međe.

7. Naime, pregledom spisa ovoga suda broj P-889/18 vidljivo je da je presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-581/2020-2 od 08. veljače 2023. godine preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-889/18-33 od 16. prosinca 2019. godine na način da je odbijen tužbeni zahtjev GE ovdje predlagatelja u dijelu kojim je isti tražio utvrđenje prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da bi bila pogrešna uknjižba prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime Zrakoplovno-tehnički centar d.d. (ovdje protustranke).

8. Dakle, imajući u vidu da je presudom Županijskog suda u Dubrovniku posl. broj Gž-581/2020-2 od 8. veljače 2023. pravomoćno utvrđeno da predlagatelj nije vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da predlagatelj sada podnesenim prijedlogom za uređenje međe predlaže da sud uredi među na način da bi pokazana sporna međašna površina bila pripadnost kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako je to vidljivo i iz skice mjesta očevida od 23. lipnja 2025., to je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti.

9. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

10. U situaciji kada bi ovaj sud dozvolio u izvanparničnom postupku da se međa između nekretnina stranaka uredi po prijedlogu predlagatelja time bi se de facto predlagatelju priznao posjed nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju nekretninu je predlagatelj pravomoćno odbijen radi utvrđenja prava vlasništva iste, što nikako nije pravno utemeljeno.

11. Naime, pravo vlasništva i posjed su dva različita, ali povezana pojma u pravu, pa je tako pravo vlasništva stvarno pravo koje ovlašćuje vlasnika da s stvari čini što ga je volja, uključujući posjedovanje, korištenje, ubiranje plodova i raspolaganje, dok je posjed faktična vlast koju neka osobe ima glede određene stvari. Isto tako za napomenuti je da je posjed često preduvjet za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti.

12. Prema tome, imajući u vidu da je ovdje predlagatelj u ranije vođenom parničnom postupku pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom da bi isti stekao vlasništvo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dosjelošću i temeljem Kupoprodajnog ugovora od 4. rujna 1981., to se nikako istome ne može u izvanparničnom postupku uređenja međe priznati međa prema posljednjem mirnom posjedu, a kako je to isti tražio, jer kao što je i ranije navedeno sporna međašna površina pokazana na očevidu po predlagatelju bi bila pripadnost kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranke. Dakle predlagatelju se ne može priznati posjed nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju je prethodno pravomoćno utvrđeno da nije vlasnik iste.

13. Slijedom navedenoga je valjalo odbiti prijedlog predlagatelja za uređenjem međe i odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

14. Predlagatelj i protustranka su popisali trošak ovog postupka.

15. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 32. st. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23-dalje ZIP).

16. Odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23-dalje ZIP) propisano je da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. Odredbom čl. 32. st. 2. ZIP-a propisano je da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojima se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti.

17. Slijedom navedenoga obzirom je prijedlog predlagatelja za uređenjem međe odbijen, to je valjalo protustranci priznati pravo na naknadu troškova ovog postupka.

18. Visinu nagrade u izvanparničnom postupku reguliraju odredbe Tbr. 16. -18. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023-dalje Tarifa).

19. Protustranci je priznat trošak sastava odgovora na prijedlogu u zatraženom iznosu od 50,00 eura (Tbr. 16. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika-dalje Tarifa), te za zastupanje na ročištima u dane 10. siječnja 2025. i 29. travnja 2025. te na očevidu od 12. lipnja 2025. u iznosu od po 100,00 eura za svako ročište (Tbr.17. Tarife). Dakle, protustranci je priznat ukupni trošak od 350,00 eura, koji uvećan za PDV od 25% (87,5 eura), čini sveukupni iznos od 437,5 eura.

20. Slijedom svega navedenoga je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

U Šibeniku, 12. lipnja 2025.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

-predlagatelju po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 12. lipnja 2025.

-protustranci po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 12. lipnja

2025.