REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Ovr-1682/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Jermini Dujmović-Živković, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Elvira Cerića, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Neni Vujević, odvjetnici u Sinju, protiv ovršenice PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, dana 29. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, u pravnoj stvari koja se vodi po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja podnesenom kod Financijske agencije dana 18. lipnja 2025. godine, a na temelju ovršne isprave – presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, poslovni broj P-5056/2019 od 14. siječnja 2022. godine.
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenica PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine podnesenog Financijskoj agenciji dana 18. lipnja 2025. godine, a na temelju ovršne isprave – presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, poslovni broj P-5056/2019 od 14. siječnja 2022. godine.
Obrazloženje
1.Kod ovog suda dana 1. srpnja 2025. godine zaprimljen je prijedlog ovršenice u svezi donošenja rješenja na temelju članka 210. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20 . dalje: OZ) kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim te kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
2. Ovršenica u prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim navodi kako je ovrhovoditelj protiv ovršenice pred Financijskom agencijom dana 18. lipnja 2025. zatražio izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne isprave - presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, poslovni broj P-5056/2019 od 14. siječnja 2022. godine temeljem koje je ovršenici Financijska agencija zaplijenila novčana sredstva na žiro računu u ukupnom iznosu od 1.292,25 eura. Ovršenica u podnesenom prijedlogu, u bitnom, ističe da zapljena i prijenos nisu na zakonu osnovani, jer je tužba u parničnom postupku podnesena u vrijeme kada je bila izrazito bolesna i lošeg financijskog stanja što je sve bio razlog da nije angažirala odvjetnika te se na taj način pravno konkretnije uključila u sami tijek parničnog postupka. S tim u svezi ovršenica predlaže sudu da donese rješenje kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga svim bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ili rješenje kojim će pljenidbu i prijenos po prijedlogu ovrhovoditelja proglasiti nedopuštenim.
3. Na podneseni prijedlog ovršenice ovrhovoditelj se očitovao na način da se u cijelosti protivi istom, ističući da je ovršenica tijekom trajanja parničnog postupka u kojemu je donesena presuda temeljem koje je pokrenut ovaj ovršni postupak, bila više puta upozorena da njeno neosnovano protivljenje tužbenom zahtjevu izaziva određene posljedice u vidu snošenja troškova, no međutim ista je bila ustrajna u protivljenju, kao i u podnošenju žalbe protiv presude, čime je nanijela štetu tužitelju zbog dugotrajnosti postupka, tako da je itekako bila svjesna mogućnosti donošenja osuđujuće presude kao i njezine obveze na snošenje troškova postupka. Nadalje, punomoćnica ovrhovoditelja posebno ističe da zastupa više tužitelja sa područja [adresa] ([adresa]) u sudskim postupcima u kojima vlasnici vode postupke radi ispravka uknjižbe odnosno usklađenja stvarnog stanja posjeda i vlasništva svojih nekretnina sa upisom u zemljišne knjige, na kojim nekretninama su izgradili obiteljske kuće, te naglašava da se u svim tim postupcima tužena (ovdje ovršenica) kao formalno upisana suvlasnica protivi tužbi, podnosi prigovore i žalbe, čime znatno doprinosi odugovlačenju postupaka, te da u svezi s tim ne može govoriti o svojoj neupućenosti vezano za posljedice takvog postupanja. Slijedom svega navedenog, ovrhovoditelj predlaže sudu odbiti prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe te nastaviti s provedbom ovrhe.
4. Odredbom članka 210. stavka 1. i 2. OZ-a propisano je kako slijedi: (1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. (2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
4.1. Odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. 10. i 11. OZ-a određeno je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu:
- ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,
- ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave
- ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom
4.2. Nadalje, odredbom članka 52. st. 1. i 3. OZ-a određeno je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovog Zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
5. S obzirom da ovršenica smatra da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu, odnosno ističe žalbene razloge sadržane u članku 50. st. 1. toč. 7., 10. i 11. OZ-a, sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u izreci zaključka.
6. Nadalje, ovršenica je sadržajno podnijela i prijedlog za odgodu ovrhe.
7.Odredbom članka 65. OZ-a propisano je da sud na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene stavkom 1. tog članka, i to: ako postoji zakonski razlog za odgodu i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.
8. U svezi s iznesenim, što se tiče objektivnog razloga za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenik isticanjem žalbe iz čl. 52. ili 53. OZ-a ispunio pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl. 65. stavka 1. točke 5. OZ-a.
9. Međutim, u ovom konkretnom slučaju ovršenica nije ničim dokazala da bi joj provođenjem ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, niti je sudu pokazala u čemu bi se i na koji način ta šteta manifestirala. Sama činjenica da je ovršenica lošeg zdravstvenog stanja, sama po sebi, ne ukazuje na ispunjenost pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete na strani ovršenika, a koja je prema odredbi članka 65. stavak 1. OZ-a kumulativno potrebna za odgodu. Za napomenuti je da se ovrha provodi u korist ovrhovoditelja i njenu bi provedbu trebalo spriječiti samo ako bi se njome ovršeniku prouzorčila šteta koju ovršenik restitucijskom parnicom zbog stjecanja bez osnove ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, a što u konkretnom slučaju ovršenica nije dokazala. Naime, bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zapljenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Stoga je ovršenik dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Nadalje, što se tiče štete koju bi ovršenik trpi predmetnom ovrhom treba poći od stajališta da svaka isplata na neki način oštećuje onog koji je na tu isplatu obavezan. Ukoliko bi, pak zauzeli suprotno stajalište, tada bi, konzekventno, svako izvršenje ovršne isprave kojom se određuje isplata, bilo dovedeno u pitanje, a to svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom stipuliranja članka 65. stavka 1. OZ- a. Ovršenici se na koncu ukazuje i da odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ne dobiva mogućnost da istim sredstvima raspolaže već bi ona ostala i dalje zaplijenjena sve do okončanja parničnog postupka na koji je upućena zaključkom ovog suda.
10. Stoga je, držeći da nisu kumulativno ispunjeni zakonski uvjeti za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika, pozivom na odredbu čl. 65. OZ-a, sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Splitu, 29. srpnja 2025.
S U D A C:
Jermina Dujmović-Živković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog otpravka istog, a podnosi se nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka. Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek.
DNA:
- pun. ovrhovoditelja
- ovršeniku
