Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Ovr-1102/2025.-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384431, po sucu Ivi Polić Turčić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice specijaliste NJ, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Antun Babić, odvjetnik u Odvjetničkog društva Babić & Babić j.t.d. iz Zagreba, protiv ovršenika Erste&Steiermärkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320 kojeg zastupa punomoćnik Damjan Krivić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Gugić, Kovačić i dr. iz Zagreba, radi pravnih sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 29. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe u postupku izravne naplate koji se provodi na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3752/2020 od 28. ožujka 2024., potvrđene presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1627/2024 od 06. ožujka 2025. kao neosnovan.

II.Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik 18. srpnja 2025. podnosi prijedlog za donošenje rješenja kojim će sud naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem osnova za plaćanje – presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3752/2020 od 28. ožujka 2024. i presudi Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1627/2024 od 06. ožujka 2025.

1.1. U prijedlogu navodi da je protiv drugostupanjske odluke podnio prijedlog za dopuštenje revizije, a o kojem prijedlogu Vrhovni sud Republike Hrvatske još nije donio odluku. Smatra da je time ispunjena prva od dvije kumulativne pretpostavke za odgodu ovrhe iz odredbe čl. 65. st. 1. t. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024; dalje OZ). Prijenosom novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate bio bi mu ustegnut značajan iznos novčanih sredstava od 266.820,52 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate, a novčano potraživanje s osnove povrata navedenog iznosa da ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja po uspješnom okončanju postupka pokrenutog prijedlogom za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude od 05. svibnja 2025. Ističe da se ovrhovoditelj prije podnošenja Zahtjeva za izravnu naplatu obratio ovršeniku sa zahtjevom za isplatu kojim je zatražio isplatu sveukupnog iznosa u cijelosti na bankovni račun specijalnog punomoćnika, Odvjetničkog društva Babić & Babić j.t.d. što ukazuje na to da ovrhovoditelj bankovni račun nije imao sve do pokretanja postupka izravne naplate protiv ovršenika, a što nadalje ukazuje na to da je eventualni bankovni račun ovrhovoditelja otvoren samo i isključivo za potrebe vođenja postupka izravne naplate protiv ovršenika. Navodi da tome u prilog ide i specijalna punomoć (priložena zahtjevu za izravnu naplatu) ovjerena u inozemstvu, i to u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Frankfurtu 26. ožujka 2025. pod Klasom: 037-02/25-01/412, Ur. broj: SU-DEU-03-25-02 (dalje u tekstu: Specijalna punomoć od 26.03.2025. godine), a radi koje je identitet ovrhovoditelja utvrđen na temelju putovnice br. 249345189 izdane u [adresa] što ukazuje da ovrhovoditelj fizički boravi izvan područja Republike Hrvatske, i to trajno. Dodatno ističe kako je nekretnina koja se nalazi na adresi koju ovrhovoditelj formalno navodi kao adresu svog prebivališta, ranije bila u suvlasništvu supruge ovrhovoditelja, ali da više nije u njezinom vlasništvu. Također ističe da je na LinkedIn profilu ovrhovoditelja vidljivo da je kao svoje prebivalište naveo [adresa], Njemačka, što također ukazuje na to da mu je prebivalište u inozemstvu, i to u [adresa] . Smatra da ne bi trebalo biti sporno da ovrhovoditelj u Republici Hrvatskoj nema nikakve imovine, s obzirom da je u postupku iz kojega proizlazi prvostupanjska presuda višekratno isticao kako je ranije boravio u zatvorskoj kaznionici u Osijeku, u kojoj se nalazio radi počinjenja kaznenog dijela prijevare i to na štetu druge banke (ne ovršenika), pa je očito da u Republici Hrvatskoj u značajnom razdoblju niti nije mogao zakonito obavljati poslove i stjecati imovinu iz koje bi se ovršenik u slučaju uspjeha s revizijom mogao namiriti. Smatra da u slučaju uspjeha u postupku pokrenutom prijedlogom za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude od 05. svibnja 2025. ne bi bio u mogućnosti naplatiti svoje potraživanje od ovrhovoditelja, odnosno vratiti naplaćeni iznos od ovrhovoditelja i to iz razloga jer ovrhovoditelj očigledno trajno boravi izvan područja Republike Hrvatske te je izvjesno kako mu je stvarno prebivalište na inozemnoj adresi, i što je upitno na čiji će bankovni račun biti prenesen veći dio zaplijenjenih novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate (odnosno, iznos glavnice i zakonskih zateznih kamata) kao i što ovrhovoditelj nema imovine iz koje bi ovršenik mogao namiriti svoje eventualno potraživanje prema ovrhovoditelju. Smatra da su se ostvarile zakonske pretpostavke za odgodu te predlaže naslovnom sudu da na temelju odredbe čl. 210. OZ-a, u vezi s odredbama čl. 50. i 53. OZ-a te odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a donese rješenje kojim će naložiti FINA- da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, u postupku izravne naplate koji se provodi na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 3752/2020 od 28.03.2024., potvrđene presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1627/2024 od 06.03.2025., do pravomoćnog okončanja revizijskog postupka koji se vodi kod Vrhovnog suda Republike Hrvatske po prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije od 05. svibnja 2025., podnesenog protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1627/2024 od 06. ožujka 2025.

1.2. Uz prijedlog dostavlja obavijest Financijske agencije o upisu osnove za plaćanje (list 12), zahtjev za izravnu naplatu s prilozima (list 13-46), prijedlog za dopuštenje revizije (list 47-68), rješenje Županijskog suda u Puli – Pola poslovni broj Gž Ovr- 332/2022 od 29.kolovoza 2022. (list 69-72), rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-1366/2020 od 24. studenog 2021. (list 73-75), zahtjev ovrhovoditelja za isplatu od 22. travnja 2025. (list 76), Specijalnu punomoć od 25.ožujka 2025., ovjerenu 26.ožujka 2025. (list 77), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 78-85), rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-767/2019 od 27. lipnja 2019. (list 86-88), rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-765/2019 od 27. lipnja 2019. (list 89-91), rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-3973/2018 od 6. rujna 2018. (list 92-94), potvrdu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, od 17. srpnja 2025, broj 20634/2025 (list 95), e-mail Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar zemljišta i nekretnina (list 96-97), potvrdu kaznionice Osijek (list 98), sentencu iz rješenja Županijskog suda u Bjelovaru Gž Ovr- 701/2021 od 09.studenog 2021. (list 99), rješenje Županijskog suda u Bjelovaru Gž Ovr-701/2021 od 09. studenog 2021. (list 100-102).

2. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika i naveo da isti osporava u cijelosti te da ovršenik ističe potpuno neosnovane, pa čak i banalne navode, u smislu ispunjenja svrhovitosti zakonske odredbe iz čl. 65. st. 1. OZ-a. Smatra da ovršenik pisanjem nepotrebnih navoda o prebivalištu ovrhovoditelja želi dokazati sudu da ovršenik živi u inozemstvu, što da je nesporna činjenica, ali ispušta navesti činjenicu da ovrhovoditelj i radi u Njemačkoj. Ističe da činjenica što ovrhovoditelj živi i radi u Njemačkoj, u zemlji Europske unije, nije okolnost za odgodu ovrhe, već da je to prednost jer bi se ovršenik, u “slučaju” uspjeha po reviziji imao odakle naplatiti, budući je i Hrvatska članica Europske unije i sasvim normalno i zakonito ovršenik može svoje eventualno potraživanje naplatiti i u Njemačkoj. Smatra da navodi ovršenika nisu relevantni za odgodu ovrhe i ne pružaju dovoljno uvjerenja o opravdanoj vjerojatnosti da bi ovršenik, isplatom ovrhovoditelju, trpio tešku i nenadoknadivu štetu, a naročito stoga, što se radi o izravnoj naplati temeljenoj na pravomoćnoj presudi suda. Predlaže odbiti prijedlog ovršenika.

3. Temeljem odredbe čl. 210. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili nakon što na drugi način sazna da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje stavkom 2. istog članaka određeno je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

4. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbom čl. 65. OZ-a, pri čemu ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi to bilo potrebno radi sprječavanja nasilja, a sve uz pretpostavke koje su navedene u st. 1. toč. 1. do 10. tog članka.

4.1. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi mu provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi, ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće.

5. Obzirom je ovršenik podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1627/2024 od 06. ožujka 2025. koja okolnost predstavlja jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe propisanim čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, stoga je time ispunjen jedan od dva kumulativno zakonom određena uvjeta za odgodu ovrhe.

5.1. Iako prijedlog za dopuštenje revizije nije samo po sebi pravni lijek, reviziju nije moguće podnijeti bez da je prethodno Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije, a sve sukladno čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019. i 8/2022., 114/2022. i 155/2023; u nastavku ZPP), a koji se primjenjuje pozivom na čl. 21. st. 1. OZ.

6. Kod prijedloga za odgodu ovrhe teret dokaza leži upravo na strani ovršenika da dokaže razloge nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja mu eventualno prijeti ili učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

7. Ocjenjujući navode ovršenika i razloge koje je naveo, primjenom odredbe čl. 65. st. 1. i 2. OZ-a, pravna je ocjena ovoga suda da su razlozi ovršenika neosnovani.

8. U ovršnom se postupku prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja, tako da nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavlja šteta koja redovito, po samom tijeku stvari, kao što je blokada računa, već je za odgodu ovrhe potrebna vjerojatnost nastanka štete u većem opsegu, što sud smatra da ovdje nije dokazano.

9. Ocjenjujući navode ovršenika i razloge koje je naveo, primjenom odredbe čl. 65. st. 2. OZ-a, pravna je ocjena ovoga suda da su razlozi ovršenika za odgodu neosnovani i da nije dokazao razloge "nenadoknadive ili teško nadoknadive štete", na koju upućuje pravna norma.

9.1. Ovršenik ističe da će mu prijenosom novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate biti ustegnut značajan iznos novčanih sredstava od 266.820,52 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate koje budu dospijevale u razdoblju do prijenosa, a novčano potraživanje s osnove povrata navedenog iznosa da ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja po uspješnom okončanju postupka pokrenutog prijedlogom za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude od 05. svibnja 2025. Kao razlog tome navodi da ovrhovoditelj trajno boravi izvan Republike Hrvatske i da mu je stvarno prebivalište u inozemstvu i to u [adresa], međutim sudu ne daje razloge iz kojih bi bilo vidljivo zašto se protuovrha ne bi mogla provesti na imovini ovrhovoditelja u inozemstvu, ovo imajući u vidu da upravo ovršenik navodi stvarno prebivalište ovrhovoditelja u državi članici Europske unije. Pri tome ne dostavlja nikakve dokaze o nepostojanju imovine ovrhovoditelja u inozemstvu ([adresa]) već dostavlja dokaze da ovrhovoditelj nije vlasnik nekretnina na području nadležnosti zemljišnoknjižnog odjela u Zagrebu, a da pri tome tvrdi da njegovo stvarno prebivalište nije u [adresa].

9.2. Ističe se da nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već je ovršenik bio dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao nadoknaditi ili bi pak mogao nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg štete. Naime konkretna šteta koju bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe mora biti konkretizirana, a ne može biti izjednačena sa redovitim posljedicama ovrhe, a ovršenik za navedeno nije dao jasne i konkretne razloge. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio.

10. Slijedom navedenog pozivom na čl. 65. OZ-a odlučeno je kao u toč. I. izreke rješenja.

11. S obzirom da ovršenik nije ostvario uspjeh u ovom postupku, istom ne pripada od protivne stranke zahtijevati naknadu troška, dakle nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 14. st. 5 OZ-a stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke rješenja.

Delnice, 29. srpnja 2025.

SUDAC:

Iva Polić Turčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pismenim putem u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje Županijski sud.