REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2588/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari I. ovrhovoditelja FŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. ovrhovoditelja UŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. ovrhovoditelja HŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. u Puli, protiv ovršenika Grawe Hrvatska d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, OIB: 28406115764, zastupano po punomoćniku Deanu Ilijevskom, odvjetniku u Labinu, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, dana 29. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 12. lipnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnositelja I. ovrhovoditelja FŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a temeljem presude Općinskog suda u Puli poslovni broj Pn-120/2019 od dana 24. prosinca 2020., preinačene presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025., kao ovršne isprave.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 12. lipnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnositelja II. ovrhovoditelja UŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a temeljem presude Općinskog suda u Puli poslovni broj Pn-120/2019 od dana 24. prosinca 2020., preinačene presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025., kao ovršne isprave.

III. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 12. lipnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnositelja III. ovrhovoditelja HŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a temeljem presude Općinskog suda u Puli poslovni broj Pn-120/2019 od dana 24. prosinca 2020., preinačene presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025., kao ovršne isprave.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od dana 12. lipnja 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od dana 25. srpnja 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 12. lipnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Puli poslovni broj Pn-120/2019 od dana 24. prosinca 2020., preinačene presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025., kao ovršne isprave. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da su I. - III. ovrhovoditelji podnijeli na izravnu naplatu presudu Općinskog suda u Puli poslovni broj Pn-120/2019 od dana 24. prosinca 2020., preinačenu presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025., a kojom je naloženo ovršeniku isplatiti I. - III. ovrhovoditelju iznos od 14.931,32 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana 27. veljače 2019. do isplate te naknaditi parnični trošak u iznosu od 8.945,52 eura zajedno sa zateznim kamatama. Ovršenik navodi da je protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025. izjavio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. U odnosu na zahtjev za izravnu naplatu podnositelja I. ovrhovoditelja FŽ, ovršenik navodi da iz zahtjeva za izravnu naplatu ne proizlazi tko je ovrhovoditelj budući je u zahtjevu za izravnu naplatu kao ovrhovoditelj naznačena FŽ, međutim osobni identifikacijski broj (OIB) koji je naznačen na zahtjevu za izravnu naplatu ne pripada osobi koja je na istom označena kao ovrhovoditelj. Sukladno čl. 4. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Financijska agencija je obvezna provjeriti sve zaprimljene podatke, uključujući točnost identifikacijskih podataka ovrhovoditelja i ovršenika. U konkretnom slučaju, obzirom iz zahtjeva za izravnu naplatu ne proizlazi tko je zapravo ovrhovoditelj, Financijska agencija osnovu za plaćanje nije smjela uvesti u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, odnosno dati nalog banci za zapljenu sredstava. Dalje, ovršenik navodi da, s obzirom na preopterećenost u radu sudova, nije za očekivati brzo rješavanje o ovršenikovoj reviziji na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, zbog čega će, obzirom na protek roka od 60 dana, Financijska agencija zasigurno u međuvremenu provesti ovrhu i izvršiti prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenika na račun I. - III. ovrhovoditelja u sveukupno zatraženom iznosu, a čime će ovršenik, u slučaju da izjavljena revizija bude prihvaćena, biti u nemogućnosti namiriti se od I. - III. ovrhovoditelja i time će mu nastati teško nadoknadiva, odnosno nenadoknadiva šteta. Naime, ovršenik smatra da će I. - III. ovrhovoditelji prenesenim novčanim sredstvima raspolagati na način da će ih potrošiti i time postoji realna mogućnost da se ovršenik više nikada neće moći od istih naplatiti. Stoga predlaže sudu odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava do okončanja postupka koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske po prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije, odnosno po reviziji ovršenika.

2. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 25. srpnja 2025. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti te se protivi odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava. U odnosu na zahtjev za izravnu naplatu podnositelja I. ovrhovoditelja FŽ, ovrhovoditelj navodi da iz dostavljene dokumentacije proizlazi tko bi bio ovrhovoditelj, i to FŽ, jer je tako navedeno u zahtjevu za izravnu naplatu, kao i u drugostupanjskog presudi gdje je izričito navedeno da je FŽ zakonski nasljednik iza pok. CŽ. Činjenica da je omaškom u zahtjevu naveden OIB CŽ, a ne FŽ, ne dovodi u pitanje osnovanost zahtjeva za izravnu naplatu, odnosno same osnove na temelju koje je izravna naplata izvršena.

3. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

4. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

5. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. U odnosu na pravni lijek na koji se ovršenik poziva – prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-583/2022 od dana 18. veljače 2025., sud je izvršio uvid u navedeni podnesak (list 28-33 spisa), kao i dokaz o njegovoj predaji sudu (list 25-27 spisa), te utvrdio da je isti podnesen.

8. Time je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.

9. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

10. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

11. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

12. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

13. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio.

14. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini I. - III. ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost I. - III. ovrhovoditelja. Ovršenik u svom prijedlogu niti ne navodi da I. - III. ovrhovoditelji nemaju imovinu, odnosno da nemaju imovinu dostatnu za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen I. - III. ovrhovoditelju. Slijedom toga, ovršenik nije dokazao da I. - III. ovrhovoditelji nemaju imovinu ili da njihova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika jer nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da I. - III. ovrhovoditelji ne bi bili u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen I. - III. ovrhovoditelju.

15. Eventualna mogućnost izmjene pravomoćne presude u revizijskom postupku sama po sebi nije dostatan razloga za odgodu ovrhe obzirom su odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a kumulativno normirane dvije pretpostavke za odgodu ovrhe, kod čega je ovaj sud stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

16. U odnosu na navod ovršenika da iz zahtjeva za izravnu naplatu podnositelja I. ovrhovoditelja FŽ ne proizlazi tko je ovrhovoditelj budući je u zahtjevu za izravnu naplatu kao ovrhovoditelj naznačena FŽ, dok OIB naznačen na zahtjevu za izravnu naplatu ne pripada FŽ, valja reći da izneseni navodi nisu razlog za odgodu ovrhe. Naime, kao što je već prethodno navedeno, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a kumulativno su normirane dvije pretpostavke za odgodu ovrhe, pri čemu izneseni navodi ovršenika ne predstavljaju niti jedan od taksativno navedenih razloga iz čl. 65. st. 1. toč. 1.-11. OZ-a, a i sud je stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

17. Slijedom svega naprijed navedenog, obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom I., II. i III. izreke ovog rješenja.

18. Ovršenik je zatražio trošak sastava prijedloga od dana 12. lipnja 2025.

Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

Naime, čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

Obzirom je prijedlog ovršenika od dana 12. lipnja 2025. odbijen kao neosnovan, nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 5. OZ-a.

Slijedom navedenog, obzirom nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 5. OZ- a, valjalo je zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava navedenog prijedloga odbiti kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom IV. izreke ovog rješenja.

19. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 25. srpnja 2025. na prijedlog ovršenika.

Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan

Odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršeniku. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, valjalo je zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava očitovanja na prijedlog ovršenika odbiti kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom V. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 29. srpnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. I. - III. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana