Poslovni broj Ovr-979/2023-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska 15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U ČAK

Općinski sud u Sesvetama, po sutkinji Marini Andrić, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Marije Mihaljević, u ovršnom postupku APS DELTA S.A., OIB 45421012929, Rue Eugène Ruppert 6, 2453 Luksembourg, kojeg zastupa opunomoćenik Neven Kozolić ,odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika NZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ana Galoši Comisso, odvjetnica u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i za odgodom prijenosa, 29. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 6. srpnja 2023. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate na temelju zadužnice broj OV- 8058/02 od 15. listopada 2002. ovjerene od javnog bilježnika Jožice Matka Ruždjaka, izvan žalbenih razloga iz čl. 50.st.1. toč.7. i 11. Ovršnog zakona, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika od 6. srpnja 2023. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate na temelju zadužnice OV- 8058/02 od 15. listopada 2002. ovjerene od javnog bilježnika Jožice Matka Ruždjaka, kao neosnovan.

I!I. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

i  z a k l j u č i o j e

I. Upućuje se ovršenik, NZ u roku 15 dana od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Jožice Matka RuždjakA sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: OV-8058/02 od 15. listopada 2002. nedopuštenim zbog razloga iz kojeg je izjavio žalbu 50.st.1.toč.7. i 11.) te da dokaz o tome (primjerak tužbe) dostavi sudu.

II. Pokretanje parnice iz točke I. ovog zaključka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 6. srpnja 2023. podnio ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, koji ima na računu kod banaka, na račun ovrhovoditelja, koja se provodi na temelju zadužnice broj OV-8058/02 od 15. listopada 2002. ovjerene od javnog bilježnika Jožice Matka Ruždjaka,

2. Ovršenik u prijedlogu navodi u bitnome kako je od Financijske agencije (dalje: FINA), zaprimio obavijest da je dana 27.06.2023. pokrenut postupak izravne naplate, temeljem zadužnice broj OV-8058/02, od 15.10.2002. na računima ovršenika u korist ovrhovoditelja APS DELTA S.A. Kao dokaz navedenome ovršenik je dostavio u spis presliku zahtjeva za izravnu naplatu zadužnice od 27.6.2023. zaprimljen kod FINA-e (list 6 spisa), presliku specifikacije tražbine od 26.6.2023. uz izvadak iz poslovnih knjiga (list 8-9), očevidnik neizvršenih osnov za plačbnej sa specifikacijom naplate od 30.62023. (list11-12)navedene zadužnice od 31. kolovoza 2021. i specifikaciju iznosa dugovanja od 21. prosinca 2022. (list 8-12 spisa) presliku ugovora o zakupu na određeno vrijeme i predugovora o kupoprodaji nekretnine koji je ovjeren pred javnim bilježnikom Vladom Madunićem 1. rujna 2021. pod brojem OV-3288/2021. u Splitu (list 15, 19-28 spisa), Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate od 1. lipnja 2023. (list 16 spisa) čime je ovršenik dokazao da je protiv njega zatražena izravna naplata u smislu čl.209. Ovršnog zakona.

3. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi u podnesenom prijdlogu kako u cijelosti osporava potraživanje ovrhovoditelja kako u osnovi tako i u visini, jer je proizašlo iz ugovora o kreditu sklopljenog sa Varaždinskom bankom d.d. 2002.g. u kojem su ugovorene jednostrano promjenjive kamatne stope. Naime, sklopljeni ugovor ne sadrži referentnu stopu koja se primjenjuje na početnu kamatnu stopu, a niti precizan način utvrđivanja promjene kamatne stope. Nikakvi egzaktni i jasno definirani parametri za promjenu kamatne stope nisu određeni, a među strankama nije bilo sporno da stranke nisu pojedinačno pregovarale o odredbi ugovora prema kojoj je redovna kamatna stopa tijekom postojanja obveze promjenjiva. Ovršenik se poziva kako su navedene odredbe o kamatnoj stopi nepoštene te se poziva na čl. 3. st. 1. Direktive 93/13/EEZ od 05. travnja 1993. čl. 5. Direktive . Ovršnu ispravu predstavlja obična zadužnica koja je kao sredstvo osiguranja za potraživanje iz ugovora o kreditu predana Varaždinskoj banci d.d., koja glasi isključivo na Varaždinsku banku d.d., te ista nije prenosiva, jer ovršenik u vrijeme izdavanja navedene isprave i potpisivanja ugovora o kreditu nije dao suglasnost za prijenos osobnih podataka i raspolaganje istima u korist trećih osoba. Slijedom čega ovršenik smatra da je bez njegove suglasnosti o raspolaganju njegovim podacima u korist trećih osoba na isključivu štetu samog ovršenika kao korisnika kredita i kao takav nepošten način postupanja Zagrebačke banke d.d. kao pravnog slijednika Varaždinske banke d.d. i APS DELTA S.A., slijedom čega je ugovor o cesiji i dodaci OV-7056/17 , protivan prisilnim normama propisanim člankom 6. ZZOP, a sukladno čl. 87. st. 1. ZZP-a je nepošten i ništav. Nadlaje ovršenik navodi kako tvrtka APS DELTA S.A. nije navedena niti u jednom dokumentu kao vjerovnik, stoga nije bila ovlaštena poslati Financijskoj agenciji Zahtjev za naplatu protiv ovršenika. Ovršenik osporava pravo tvrtki APS DELTA S.A. da stupi na mjesto ovrhovoditelja prema osnovi za plaćanje koja glasi na drugog vjerovnika, a Financijska agencija je mbez ikakve provjere i bez zakonske osnove upisala ovrhovoditelja u očevidnik bez prethodnog priznanja aktivne legitimacije i duga od strane ovšenika te osporava pravni osnov i visinu duga, ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tvrtki APS DELTA S.A., jer navedena tvrtka nema legitimnu ovršnu ispravu, niti ovršenik ima ikakav dug prema istoj, a ukoliko bi ikakav dug prema banci i postojao, ističe se prigovor zastare potraživanja obzirom da je ovršna isprava iz 2002.g., a u međuvremenu nije izvršen nikakav pokušaj naplate. Nadalje, tvrtka APS DELTA S.A. je neovlašteno stupila na mjesto ovrhovoditelja za izravnu naplatu započetu prije 2014. godine, nakon čega je obustavljena što nije moguće i za što nema zakonske osnove.

4. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik posebno ne obrazlaže, odnosno ističe kao naprijed.

5. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim uz prijedlog za odgodu, dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje 26.10.2023. koji se u ostavljenom roku nije očitovao na podneseni i prijedlog.

6. U ovom predmetu protiv ovršenika se provodi postupak izravne naplate (čl.209. Ovršnog zakona-"Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 55/16. – Odluka USRH, 73/17.,131/20 i 114/22.; dalje OZ). Isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a su, između ostalih zadužnica i bjanko zadužnica. U istom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju tih isprava provede naplatu tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi kojeg je dostavio sud, odnosno naložiti će prijenos zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja po proteku roka od šezdeset dana od dana kada joj je dostavljen zahtjev za izravnu naplatu, ako u tom roku ne primi rješenje o odgodi ovrhe/prijenosa ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi/proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ili o obustavi ovrhe (čl. 206. st.3. OZ-a). Čl.214.st.1. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu sa njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

7. Čl. 210.st.1.OZ-a je propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1. OZ-a prema odredbi čl. 209. st.5. OZ-a ili nakon što na neki drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1.OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno članku 210. stavku 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. i toč.9. – 11. OZ-a (čl. 51. i 52. OZ-a).

8. Člankom 50. st. 5. OZ-a propisani su razlozi na koje u povodu žalbe sud pazi po službenoj dužnosti (na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. te na okolnost da je u slučaju čl. 50. st. 1. toč. 6. ovrha određena na predmetima koji ne mogu biti predmet ovrhe iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ-a), kao i da sud pazi po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, koje razloge i povrede sud nije pronašao.

9. Ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije ovrhovoditelja, osporavajući ugovor o cesiji na temelju kojeg je predmetna tražbina sa ranijeg vjerovnika na ovrhovoditelja prešla, što predstavlja žalbeni razlog iz čl.50. st. 1. toč.7. OZ-a. Također je ovršenik istaknuo i prigovor zastare što predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50.st. 1. toč. 11. OZ-a.

10. Slijedom navedenog, obzirom na to da je predmetna zadužnica ovršna isprava te ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno nije na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, niti je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, niti je ovrha određena na predmetima koji su izuzeti iz ovrhe iz čl. 4. st. 4. i 5. ovog Zakona, odnosno na kojima je mogućnost ovrhe ograničena, dakle, nije utvrđeno postojanje žalbenih razloga, izvan žalbenih razloga iz čl. 50.st.1.toč. 7. i 11. OZ-a, na koje sud pazi po službenoj dužnosti, sud je na temelju čl.210.st.2. OZ- a, a u vezi s čl.50.st.5. OZ-a, odbio prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao neosnovan i odlučio kao u toč. I. izreke rješenja.

11. Obzirom na to da ovršenik nije ničime učinio vjerojatnim da bi provedbom izravne naplate pretrpjio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda ovrhe (izravne naplate) bila potrebna radi sprječavanja nasilja niti je dokazao jedan od razloga propisanih člankom 65. stavkom 1. točkama 1. - 11. OZ-a, a da u konkretnom slučaju ne postoji suglasnost stranaka za odgodom ovrhe iz članka 69. OZ-a, to je prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava odbijen kao neosnovan te je riješeno kao u toč. II izreke rješenja.

12. Odluka o trošku iz toč. III. izreke rješenja donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.- Odluka USRH i 70/19, 80/22. i 114/22.; dalje ZPP), a u vezi čl. 21. st. 1. OZ- , imajući u vidu da je ovršenik u dijelu uspio sa svojim zahtjevom (upućen je u parnicu povodom prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u nedopuštenim zbog žalbenih razloga iz čl.50.st.1.toč. 7. i 11. Ovršnog zakona), dok zatraženi trošak ovrhovoditelja ne predstavlja nužan trošak ovršnog postupka jer usprkos tome što je sud u skladu sa odredbom čl. 52.st.1. OZ-a u vezi čl. 210. OZ-a bio dužan ovrhovoditelju omogućiti da se očituje o ovršenikovom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i za odgodu ovrhe, mogao je donijeti svoju odluku i bez navedenog očitovanja, slijedom čega proizlazi da je uspjeh stranaka podjednak pa je sud riješio kao pod točkom III. izreke rješenja.

13. Ovršni zakon u čl.52. OZ-a propisuje da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl.50.st.1.toč.7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana te da će sud, ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, obustaviti ovrhu. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu. Sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama. Okolnost da je ovršenik upućen na parnicu ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako zakonom nije drukčije određeno (čl.52.st.6. OZ-a).

Razlozi koje ovršenik iznosi u prijedlogu predstavlja opozicijski razlog iz čl.50.st.1.toč. 7. i 11. OZ-a, a kako je to prethodno obrazloženo.

14. Obzirom na to da se ovrhovoditelj nije očitovao na istaknute žalbene razloge olvršenika, a da ovršenik nije dokazao osnovanost svojih navoda u žalbi javnom ili javno ovjerovljenom ispravom niti su činjenice na kojima se temelji žalba ovršenika općepoznate ili ih je sud mogao utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, to je ovršenik upućen na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate na temelju zadužnice broj OV-8058/02 od 15. listopada 2002. ovjerene od javnog bilježnika Jožice Matka Ruždjaka, zbog razloga iz kojeg je izjavio žalbu (čl. 50.st.1. toč.7. i 11. Ovršnog zakona,) te je na temelju čl.52. st.3., 4. i 6. OZ-a, a u vezi s čl.210.st.1. i 2. OZ – a, odlučeno kao u izreci zaključka.

U Sesvetama 29. srpnja 2025.

Sutkinja

Marina Andrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a).

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica Marija Mihaljević

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju po opunomoćniku

2. Ovršeniku po opunomoćniku