REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-613/2023-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miri Marinoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. srpnja 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 29. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku na ime naknade štete isplatiti tužitelju iznos od 2.280,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.05.2022. godine pa do isplate, po stopi koje se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.375,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. srpnja 2025. do isplate u roku od 15 dana.

III/ Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.827,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.05.2022. godine pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 23. prosinca 2021., oko 09,00 sati, na lokaciji Sajmišna cesta 12, nastradao na radu kod osiguranika tuženika, Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac Zagreb. Do stradavanja tužitelja došlo je tijekom obavljanja radnih aktivnosti, prilikom obavljanja radnje silaska s utovarivača. Tužitelj je tom prilikom zadobio tjelesne ozljede, a odlazak liječniku tužitelju je bio otežan odnosno onemogućen radi toga što je upravo tih dana bio pozitivan na Corona virus. Tužitelju je predmetno ozljeđivanje priznato kao ozljeda na radu.

2. Na dan štetnog događaja poslodavac tužitelja, Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac, Zagreb, bio je kod tuženika osiguran policom od opće odgovornosti prema trećim osobama, uključujući vlastite radnike.

3. Tužitelj je zbog zadobivenih povreda trpio, te i danas trpi, tjelesne boli, po kriteriju kojeg vida štete bi istome prema odredbama Zakona o obveznim odnosima pripadala pravična novčana naknada u iznosu od najmanje 2.189,92 eura. Tužitelj je trpio strah za koji vid štete bi mu pripadala pravična novčana naknada u iznosu od najmanje 1.061,78 eura. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelju je smanjena životna i radna aktivnost i to u obimu od najmanje 8%, zbog čega isti trpi duševne bolove, za koji vid štete mu pripada pravična novčana naknada u iznosu od najmanje 1.990,84 eura. Za vrijeme liječenja zadobivenih ozljeda tužitelju je bila potrebna pomoć i njega drugih osoba, koju su mu pružali ukućani, za koji vid štete tužitelj potražuje isplatu iznosa od 464,52 eura. Slijedom svega navedenog, tužitelj na ime cjelokupno pretrpljene neimovinske štete potražuje isplatu iznosa od 5.707,08 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana postavljanja odštetnog zahtjeva, pa do isplate.

4. Tužitelj se po nastanku predmetnog štetnog događaja obratio tuženiku odštetnim zahtjevom, međutim, isti je od strane tuženika kao osiguratelja poslodavca tužitelja, otklonjen kao neosnovan.

5. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 23. lipnja 2025. tužitelj potražuje s osnove pretrpljenih bolova iznos od 1.800,00 eura, s osnove pretrpljenog straha iznos od 1.507,08 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 2.320,00 ura i za tuđu pomoć i njegu iznos od 80,00 eura, ukupno potražuje iznos od 5.707,08 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. svibnja 2022., kao u izreci.

6. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, navodeći da je nesporno da je tuženik sa ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZRINJEVAC u vrijeme štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], a sastavni dio koje je i odgovornost prema djelatnicima. Sukladno navedenom nesporna je pasivna legitimacija.

7. Tužitelj navodi kako je navodnu ozljedu zadobio na poslu kod navedenog poslodavca dana 23. prosinca 2021. na način da je silazio s utovarivača, prilikom čega se spotaknuo i pao na lijevu stranu tijela. Međutim, tužitelj nije priložio nikakvu inicijalnu medicinsku dokumentaciju vezano za predmetni štetni događaj. Naime, u tužbi navodi kako je bio u nemogućnosti otići liječniku jer je bio pozitivan na Corona virus, dok iz medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu jasno proizlazi kako tužitelj u navedenom periodu nije bio pozitivan na Corona virus, a iz čega proizlazi da postoji očita proturječnost između navoda u tužbi i dostavljenih dokaza.

8. Nadalje, iz liječničke potvrde izdane 3. studenog 2022. razvidno je kako je tužitelju bila određena izolacija u periodu od 17. do 25. siječnja 2022., dok je navodni štetni događaj bio 23. prosinca 2021., dakle 28 dana nakon navodnog štetnog događaja. Nadalje, u istoj potvrdi navedeno je kako se tužitelj prvi put vezano za bol u laktu javio liječniku 27. siječnja 2022., dakle više od mjesec dana nakon navodnog štetnog događaja, a što također upućuje na ranije navedenu proturječnost između navoda u tužbi i dokaze priložene uz tužbu, kao i na nevjerodostojnost navoda u tužbi. Nadalje, tek 3. veljače 2022. dolazi na pregled u ambulantu, dok je radiološki nalaz učinjen tek 1. ožujka 2022. Dakle, tužitelj navodi kako se ozlijedio 23. prosinca 2021., nakon čega nije otišao liječniku; nadalje, 28 dana kasnije biva 7 dana u izolaciji, nakon čega tek sljedeći mjesec odlazi liječniku, a radiološka obrada učinjena je tek 68 dana nakon štetnog događaja.

9. Vezano za prijavu ozljede na radu tuženik ističe kako je ista prijavljena pola godine od navodnog štetnog događaja, a što dodatno pobuđuje sumnju u navode iz tužbe te upućuje na neistinitost navoda iz tužbe.

10. Tuženik ističe kako osporava neovjerene izjave svjedoka dostavljene kao dokaz uz tužbu gotovo 4 mjeseca od navodnog štetnog događaja. Ono što proizlazi iz tih izjava nije pouzdano da su se isti baš nalazili u trenutku navodnog događaja s tužiteljem, te iste izjave ostavljaju dojam pristranosti i neobjektivnosti, odnosno očito je da su navedene izjave naknadno pribavljene isključivo za potrebe ostvarivanja naknade štete. Tuženik opravdano sumnja u istinitost navoda iz izjave svjedoka te smatra kako se ista nikako ne može uzeti kao vjerodostojna i objektivna.

11. Podredno tuženik ističe kako je zaista nejasno na koji način je tužitelju nastala predmetna ozljeda, kao i to je li se isti pridržavao propisa zaštite na radu, ukoliko je ozljeda nastala način na koji on to opisuje. Naime, prijava ozljede na radu sačinjena je prema izjavi tužitelja, a što se ne može smatrati objektivnim. Također, iz prijave ozljede na radu proizlazi kako se tužitelj na predmetnom radnom mjestu nalazi više od 12 godina, a prema navedenom u tužbi i prijavi ozljede na radu nije jasno je li isti uopće bio ovlašten obavljati radnju kako to navodi u tužbi. Dakle, postoji mogućnost da tužitelj nije upotrijebio dužnu pažnju prilikom rukovanja opremom, te sukladno tome i njegov određeni doprinos, slijedom čega tuženik podredno i opreza radi ističe prigovor doprinosa.

12. Tuženik u cijelosti osporava kako ukupnu visinu tužbenog zahtjeva, tako i osnovanost zahtjeva tužitelja po pojedinim vidovima štete, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate.

13. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: izjave svjedoka (strana 7, 8 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 9-38, 48-58, 83-96 spisa), Odštetni zahtjev (strana 39-41 spisa), odgovor na Odštetni zahtjev (strana 42-43, 46-47 spisa), e-mail korespondenciju (strana 44-45 spisa), prijavu o ozljedi na radu (strana 59-62 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ortopedu-traumatologu dr. ČC (strana 132-133 spisa), očitovanje vještaka (strana 163-164 spisa), saslušani su svjedoci PC, EC, SC, JC (strana 116-118 spisa), te tužitelj (strana 118 spisa).

14. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

15. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija.

16. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost za štetu i visina neimovinske i imovinske štete.

17. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu od 3. lipnja 2022. utvrđeno je da se radi o lakšoj ozljedi ruke uključujući i lakat 23. prosinca 2021., da se ozljeđivanje dogodilo tijekom redovitog rada na uobičajenom ili mjestu rada unutar lokalne jedinice, na kompostištu Jakuševac, tijekom čišćenja filtera na utovarivaču. Kao poremećaj procesa navodi se pad prilikom silaska s utovarivača, a kao način ozljeđivanja pad i udarac lijevom stranom tijela o pod; kao uzrok ozljeda navodi se nepredvidivi uzrok (prirodni događaj ili ljudska radnja) koji se nije mogao spriječiti, izbjeći, niti otkloniti (primjerice potres, poplava, udar groma, nemiri). Tužitelj je koristio predviđena osobna zaštitna sredstva, osposobljen je za rad na siguran način, primijenjena su osnovna i posebna pravila zaštite na radu, nije mu pružena prva pomoć, nije provedena interna istraga, nije proveden očevid niti nadzor inspektorata rada za zaštitu na radu. Ozljeda tužitelja priznata je kao ozljeda na radu od HZZO 22. rujna 2022. pod šifrom S 52.1.

18. Saslušani svjedok HC iskazao je da ne zna točno kad se nezgoda dogodila, bilo je sredinom radnog vremena (radno vrijeme je od 7,00 do 15,00), da je bio uz tužitelja kad je nosio filter od goriva prema kontejneru i prilikom vraćanja od stroja prema kontejneru zapeo je za korpu stroja i pao je prema naprijed, ustao i nastavio raditi, međutim vidio je da tužitelj drži krivo ruku i rekao mu da to ide slikati; ne zna kad je to išao slikati; da je tužitelj obavljao poslove rada sa strojevima i sve oko strojeva, ne sjeća se je li tužitelj povodom štetnog događaja bio na bolovanju ili godišnjem; u trenutku ozljeđivanja tužitelj je imao radnu odjeću i obuću poslodavca.

19. U svom iskazu saslušani svjedok EC, neposredno nadređen tužitelju, iskazao je da je tužitelj obavljao poslove strojara i sve ostale poslove oko stroja koji su bili potrebni, da ga je radnik SC obavijestio da je tužitelj pao, kada je došao do mjesta tužitelj je ustao; zna da je skidao filter sa stroja i prilikom nošenja istoga zakvačio nogom u korpu utovarivača koja je bila spuštena i pao je na ruku, rekao mu je da je samo ozlijedio lakat i da će nastaviti raditi, ali da ga boli ruka; misli da je tužitelj radio sljedeća dva dana, nakon čega je otišao na bolovanje ili godišnji i nije ga bilo mjesec dana; da mu se tužitelj javio i rekao da je bio kod doktora, da je slikao ruku i da je bilo puknuće, ali ne zna kada je to bilo, misli da je imao i koronu i tada se ispunila prijava o ozljedi na radu, misli, on je kao nadređeni službi za zaštitu na radu dostavio izvješće, a oni su dalje ispunjavali prijavu; da se nezgoda dogodila oko 10,00, a radno vrijeme je od 7,00 do 15,00; da je tužitelj na sebi imao radno odijelo i obuću.

20. Saslušani svjedok SC, voditelj tužitelja, iskazao je da je radio zajedno s tužiteljem, da je vidio pad tužitelja jer je bio udaljen 10 m i išao prema njemu, tužitelj se spotaknuo i pao dok je u ruci imao filter koji je mijenjao, misli da je zakačio za stroj - utovarivač s kojeg je mijenjao taj filter i pao je prema naprijed, da je nakon pada tužitelj ustao i otresao se i nije tad bilo govora o tome da se radi o nekoj ozbiljnijoj ozljedi; da je tužitelj još par dana radio, žalio se na bolove, iz osobnog iskustva s obzirom da je imao dva loma rekao je tužitelju da je sigurno puknuto sigurno ne bi mogao ni spavati, međutim kad je tužitelj otišao kod doktora i snimio radilo se o puknuću; misli da je tužitelj nakon oko tri dana otišao na godišnji.

21. U svom iskazu saslušana svjedokinja JC, stručnjakinja zaštite na radu (u vrijeme ozljeđivanja tužitelja), iskazala je da se ne sjeća o kakvom se ozljeđivanju radi, jer već dvije godine ne obavlja te poslove u toj podružnici, dok je radila ispunjavala je prijave o ozljedi na radu zajedno s još dvoje kolega, da je u podružnici Zrinjevac godišnje bilo 30-ak prijava o ozljedi na radu, i to nije bio jedini posao stručnjaka zaštite na radu nego svi ostali poslovi zaštite na radu.

22. U svom iskazu tužitelj izjavljuje da u Zrinjevcu radi 19 godina, da je u trenutku ozljeđivanja obavljao uobičajene stvari, skidao je filter sa stroja koji se pokvario tijekom rada i nosio filter prema radioni na čišćenje, zapeo je za korpu i pao skupa s filterom, digao se, boljela ga je ruka u predjelu zgloba i lakta, međutim nakon jedno pola sata je prestalo i nastavio je raditi, radio je još oko dva dana, za koje vrijeme je stavljao obloge na ruku, dobio je koronu i doktorica je rekla da ne dolazi, i tek kad je to prošlo mogao je otići vidjeti što je s rukom, na slikanju je utvrđeno da je pukla čašica u laktu, bio je na bolovanju. Tužitelj je iskazao da nije vozio stroj jer obavlja poslove strojara i održavanje stroja.

23. Iskaz tužitelja i svjedoka sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.

24. U odnosu na prigovore tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari navodi se da za štetu nastalu uslijed ozljede na radu, poslodavac, kao i njegov osiguratelj, odgovaraju prema kriteriju uzročnosti (objektivna odgovornost) u skladu s odredbama čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, u daljnjem tekstu ZR), čl. 1063. i 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, u daljnjem tekstu ZOO) i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, u daljnjem tekstu ZZR) kojom je propisano da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom čl. 25. st. 2. ZZR- a, prema kojoj poslodavac (kao i njegov osiguratelj) može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Isti ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom čl. 1067. ZOO-a. Iz iskaza saslušanog tužitelja i svjedoka jasno je da je tužitelj predmetnu štetu pretrpio na radu obavljajući radne zadatke po nalogu nadređene.

25. Tuženik tijekom postupka nije dokazao postojanje ekskulpacijskog razloga odnosno da je do štete došlo djelovanjem treće osobe, samog tužitelja ili više sile. Naime, iz iskaza tužitelja proizlazi da se ozljeda dogodila u trenutku obavljanja poslova popravka stroja, udarom u stroj i padom na naprijed. Kako tuženik, na kome je bio teret dokazivanja, nije dokazao postojanje ekskulpacijskih razloga, odgovoran je za naknadu štete koju je tužitelj trpio kao posljedicu štetnog događaja.

26. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ortopedu-traumatologu dr. ČC.

27. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju kada je pao i udario u lijevu ruku zadobio ozljedu lijevog lakta, postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja 23. prosinca 2021 i ozljede lijevog lakta, zdravstveno stanje tužitelja obzirom na karakter ozljede stabiliziralo se 1. svibnja 2022.

28. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje vještak se očitovao na ročištu održanom 11. lipnja 2025., navodeći da je točno da u ovom slučaju tužitelj nije odmah nakon štetnog događaja zatražio liječničku pomoć, međutim, tužitelj je kod liječničkog pregleda naveo da je više svjedoka vidjelo kada je on pao i udario lijevu ruku te je također naveo da je u kontinuitetu imao bolove u ozlijeđenoj lijevoj ruci i prema priloženoj potvrdi liječnika opće medicine javio se 27. siječnja 2022. zbog boli u lijevom laktu. Obzirom na specifičnost ovakve ozljede vještak navodi da je mišljenja da je moguće da je uz određene bolove tužitelj mogao raditi određene radnje te se također zbog specifičnosti kovid infekcije u navedenom periodu nije javio liječnik i ostaje kod mišljenja da postoji uzročno-posljedična veza između pada na lijevu ruku 23. prosinca 2021. i loma kosti u području lijevog lakta i kod pisanog nalaza i mišljenja od 3. veljače 2025. Posebno navodi da se najčešće ozljeđenici javljaju ili taj dan ili unutar par dana liječniku nakon sličnih ozljeda, međutim radi se o ozljedi koja ne mora inicijalno manifestirati jake bolove i ograničenje funkcije te se relativno često događa da se odgađa posjet liječniku, a uzevši u obzir i ovu korona situaciju razumljivo je što se tužitelj u ovom posebnom slučaju nije odmah javio liječniku.

29. Sud je poklonio vjeru u cijelosti nalazu i mišljenju vještaka, jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

30. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta 2 dana, srednje jakog intenziteta 10 dana, manjeg intenziteta 15 dana, a povremeni bolovi ulaze u pojačane napore, to je sud tužbeni zahtjev tužitelja s osnove bolova usvojio u iznosu od 1.000,00 eura, a odbio kao previsoko zatražen u iznosu od 800,00 eura.

31. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jačeg intenziteta 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, a slabijeg intenziteta 10 dana. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 800,00 eura, a odbijen je kao previsoko zatražen iznos od 707,08 eura.

32. Trajne posljedice umanjile su opću životnu aktivnost tužitelja za 5%. S obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužitelja, trajnost posljedica opisanih po vještaku, ozljeda lijeve palčane kolsti, ovaj sud smatra da mu u smislu čl. 1100. ZOO-a pripada pravična novčana naknada po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 1.000,00 eura, a odbijen je kao previsoko zatražen iznos od 1.320,00 eura.

33. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 20 dana po 1 sata, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos od 80,00 eura.

34. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 2.880,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a sa zateznom kamatom od 23. svibnja 2022., dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

35. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15). Tako je tužitelju priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 13.3.2024., 16.4.2024., 9.7.2024., 11.6.2025. i 17.7.2025. svako po 100 bodova, dva obrazložena podneska od 13.3.2025. i 23.6.2025. svaki po 100 bodova, ukupno 900 bodova, odnosno 1.800,00 eura.

36. Razmjerno uspjehu tužitelja u omjeru od 50%, priznat mu je trošak u iznosu od 900,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 225,00 eura, tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, ukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 1.375,00 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

37. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.

U Zagrebu 29. srpnja 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika