REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Kennedyjev trg 11

P-2636/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu toga suda Sandri Rotar u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupan po punomoćnici Aniti Sušac, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o., OIB: 55545787885, Vončinina 3, Zagreb, radi isplate iznosa od 3.649,88 EUR, nakon održane glavne rasprave zaključene 9. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika JA, zaposlenog kod tuženika, s danom objave 29. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, isplatiti tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, iznos od 3.649,88 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine iznose teku kako slijedi:

- 3.318,07 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 07. ožujka 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- 331,80 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 21. travnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, nadoknaditi tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da se dana 16. studenoga 2021. u 20:20 h, na državnoj cesti D33, općina Šibenik dogodila prometna nezgoda u kojoj je došlo do nalijetanja osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] na divlju životinju – vepra, koji je vozaču ŽA istrčao s lijeve strane, da je na vozilu nastala materijalna šteta, da na mjestu štetnog događaja nije bio postavljen znak „divljač na cesti“, da na strani vozača nije utvrđena prekršajna odgovornost ni prisutnost alkohola u organizmu, da je tužitelj oštećeniku ŽA nadoknadio imovinsku štetu nastalu na vozilu na način da je dana 07. ožujka 2022. isplatio iznos od 25.000,00 kn, a po završetku obrade odštetnog zahtjeva na temelju Sporazuma o izvansudskoj nagodbi dana 20. travnja 2022. daljnji iznos od 2.500,00 kn te da je šteta na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] nadoknađena temeljem police osiguranja od odgovornosti broj 804271894 koju je Ministarstvo poljoprivrede imalo ugovoreno kod tužitelja. Tužitelj navodi da je do štetnog događaja došlo uslijed izlijetanja divlje životinje na cestu, a sve iz razloga jer tuženik nije poduzeo tj. odbio je poduzeti propisane mjere koje je bio dužan i obvezan poduzeti, odnosno nisu poduzete potrebne mjere za održavanje predmetne dionice iako je postavljanje znaka „divljač na cesti“ traženo, kao i da je tužitelj isplatom naknade štete stekao pravo prema osobi koja je odgovorna za štetu do visine isplaćene naknade tj. prema tuženiku. Stoga zahtijeva isplatu iznosa od 3.649,88 EUR s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije i prigovor promašene pasivne legitimacije obrazlažući da iz police osiguranja, tužiteljevih Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti Euroherc osiguranja d.d. (u daljnjem tekstu: Uvjeti) i Ugovora o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj proizlazi da je predmet osiguranja djelatnost lovačkih društava, da je slijedom navedenog isplatom osigurnine osiguratelj potvrdio da je štetni događaj prouzročen iz djelatnosti lovoovlaštenika, slijedom čega osigurani slučaj odnosno obveza nije mogla nastati prouzročenjem štete od djelatnosti tuženika. Ujedno osporava svoju odgovornost za navedeni štetni događaj u bitnome navodeći da tužitelj nije dostavio ugovor koje svako lovačko društvo mora sklopiti s ovlaštenom stručnom službom koje će pratiti dnevnu i sezonsku migraciju divljači, brojno stanje divljači i ostalih životinjskih vrsta u lovištu, vrijeme obavljanja lova kroz godinu i način obavljanja lova divljači i ostalih životinju u lovištu, slijedom čega nije dokazao da šteta nije proizašla iz djelatnosti lovačkog društava, odnosno da je lovoovlaštenik obavljao svoju djelatnost sukladno pozitivnim propisima RH. Naime, ako lovoovlaštenik nema sklopljen ugovor sa stručnom službom, ili ako ima, ali stručna služba na obavlja navedene poslove, tada tuženik smatra da je osigurani slučaj nastao ili grubom nepažnjom ili namjerom lovoovlaštenika, a da štetu koja proizlazi iz takvog osiguranog slučaju tužitelj nije bio dužan platiti. Smatra da je tužitelj već prilikom obrade odštetnog zahtjeva trebao postupati kao savjesna i poštena ugovorna strana i utvrditi sve bitne činjenice za isplatu osigurnine, što očigledno nije napravio jer nije dokazao je li lovačko društvo uopće obavljalo svoju djelatnost odnosno pratilo migraciju divljači u lovištu, kako bi se na temelju njihovog zahtjeva mogao postaviti znak koji će stvarno ukazivati na postojanje opasnosti od migracija divljači, iz čega proizlazi da lovoovlaštenik nije obavljao svoju djelatnost sukladno pozitivnim propisima, da je izvršio zloporabu prava u odnosu na zahtjev za postavljanje znaka koji je podnio tuženiku te da je svjesno ugrozio sigurnost prometa jer je zatražio postavljanje znaka „Divljač na cesti“ na mjestu na kojem divljač ne migrira preko ceste. Tuženik je ujedno osporio visinu štete te tijek zateznih kamata.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev (list 8 spisa), potvrde o izvršenom plaćanju (list 9 i 10 spisa), Sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 11 spisa), dopis tužitelja od 28.2.2022. (list 12 i 13 spisa), dopis tužitelja od 14.2.2022. (list 14 spisa), prijava štete (list 17-20 spisa), e-mail korespondenciju s izvješćima o migracijama divljači (list 21-30 spisa), potvrdu PPP Šibenik od 25.11.2021. (list 31 i 32 spisa), modemski ispis podataka o prometnoj nezgodi (list 33 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 34 spisa), preslika vozačke dozvole (list 35 spisa), odštetni zahtjev od 13.5.2022. (list 36 spisa), policu osiguranja (list 37 spisa), Ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj (list 39-43 spisa), Uvjete tužitelja za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 45-53 spisa), obračun visine štete (list 55 spisa), e- mail korespondenciju (list 56 spisa), podatke o vrijednosti rabljenog vozila (list 57- 61 spisa), izvid štete s fotografijama (list 62-74 spisa), presliku prometne dozvole (list 75 spisa), spis PU šibensko-kninske od 7.12.2023. (list 121-130 spisa), dopis PU šibensko-kninske od 7.3.2024. s fotoelaboratom na DVD-u (list 150 i 151 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka ŽA (list 179-180 spisa), svjedoka RA (list 180 i 181 spisa) i vještaka Berislava Šimunovića (list 272 i 273 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku za isplatu iznosa od 3.649,88 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, koji iznos je tužitelj isplatio s osnove odgovornosti lovoovlaštenika kao svoga osiguranika prema oštećeniku ŽA na ime imovinske štete koja je nastala na njegovom vozilu naletom divljači u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 16. studenoga 2021., za koji štetni događaj je prema tvrdnji tužitelja odgovoran tuženik jer na dionici na kojoj se dogodila prometna nezgoda nije postavio znak „divljač na cesti“.

6. Naime, odredbama čl. 50. Zakona o cestama je propisano da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje (st. 1.), te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. toga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (st. 2.).

7. Među strankama su sporni aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost tuženika za navedeni štetni događaj, visina tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata.

8. Radi utvrđenja sporne činjenice odgovornosti za navedeni štetni događaj, sud je izveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Berislavu Šimunoviću. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je u ovom štetnom događaju vozilo osiguranika tužitelja s prednjim više lijevim dijelom naletjelo na desni bočni dio divljači (divlje svinje) koja je prelazila kolnik, dolazeći vozilu osiguranika tužitelja s lijeve strane, da se mjesto naleta nalazilo u južnoj prometnoj traci, kojom se prije štetnog događaja kretalo vozilo osiguranika tužitelja, i to oko 14 m do 15 m zapadnije od PTM i oko 1,3 m do 1,4 m južnije od središnje linije kolnika, da za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata, da se s obzirom na oštećenja nastala na vozilu osiguranika tužitelja može procijeniti da je brzina vozila osiguranika tužitelja u trenutku naleta iznosila oko 65 do 75 km/h, da je tehnički moguće da se vozilo i prije naleta kretalo ovom naletnom brzinom, da je, kako je u trenutku štetnog događaja bila noć, a kolnik neosvijetljen, vozač vozila osiguranika tužitelja mogao najranije uočiti divlju svinju kada mu je ona ušla u domet svjetala vozila, da se prema iskazu vozača vozila osiguranika tužitelja, neposredno prije i u trenutku naleta kretao u koloni vozila, pa da je u tom slučaju vozio pod kratkim svjetlima na vozilu, da je analiza pokazala da je u trenutku kada je vozač vozila osiguranika tužitelja prvi put ugledao divlju svinju, oko 0,4 s prije naleta, da je ona bila prostorno udaljena oko 2,4 m od mjesta naleta, a vozilo osiguranika tužitelja oko 7,8 m, te da je vozač u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta na divlju svinju bi došlo, da je naime on za zaustavljanje imao na raspolaganju put od oko 7,8 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iz srednje procijenjene brzine kretanja bio duži i iznosio oko 40,5 m, da bi na raspoloživom putu od oko 7,8 m vozač vozila osiguranika tužitelja radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta, i time bi izbjegao ovaj štetni događaj, da se kretao brzinom manjom od 23,9 km/h, da prema policijskoj potvrdi dio kolnika na kojem je došlo do štetnog događaja nije bio obuhvaćen prometnim znakom opasnosti "Divljač na cesti", dok je brzina kretanja vozilima bila ograničena prometnim znakom na 80 km/h, kao i da je u predmetnom štetnom događaju na vozilu osiguranika tužitelja nastala je totalna šteta u iznosu od 5.623,85 EUR, kao i da su sva utvrđena oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja mogla nastati u predmetnom štetnom događaju uslijed naleta na divlju svinju.

9. Na temelju usmeno iznesenog nalaza i mišljenja vještaka Berislava Šimunovića sud je utvrdio da je prilikom izračuna zaustavnog puta vozila osiguranika tužitelja kao vrijeme reakcije uzeo vrijeme od 0,6 sekundi te prihvat kočionog sustava od 0,2 sekunde, da je ovih 0,6 sekundi reakcija prosječnog vozača na opasnost, koja se u noćnim uvjetima može produžiti i do 1 sekunde te da je prilikom izrade predmetnog nalaza uzeto u obzir ovih 0,6 sekundi, što vještak smatra vremenom reakcije prosječnog vozača u predmetnom štetnom događaju. Vještak je na upit punomoćnika tuženika da li bi uopće s obzirom na vrijeme reakcije vozača za radnju kočenja od 0,6 sekundi i udaljenost vozača od divlje svinje u periodu od 0,4 sekunde prije naleta, vozač stigao poduzeti radnju kočenja kako bi izbjegao nalet na divljač, odgovorio da je nalet na divljač za vozača vozila osiguranika tužitelja bio neizbježiv, što potvrđuje i zapisnik ili policijska potvrda gdje nisu utvrdili odgovornost vozača za predmetni štetni događaj, kao i da je s obzirom na to da je vrijeme reakcije vozača duže od vremena koje je divljač provela u vidnom polju vozača, nalet za vozača vozila tužitelja bio neizbježiv.

10. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je vještak u cijelosti postupio sukladno zadatku koji mu je odredio sud, da je dan po stručnoj osobi nakon izvršenog uvida u cjelokupnu dokumentaciju spisa, da je valjano obrazložen i dan u suglasju s pravilima struke, te iz razloga jer je vještak u cijelosti odgovorio na sva pitanja stranaka.

11. S obzirom na to da iz nalaza i mišljenja vještaka nedvojbeno proizlazi da je u trenutku kada je vozač vozila osiguranika tužitelja prvi put ugledao divlju svinju, oko 0,4 s prije naleta, ona bila prostorno udaljena oko 2,4 m od mjesta naleta, a vozilo osiguranika tužitelja oko 7,8 m, utvrđenje je vještaka da u slučaju da je vozač u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja, on ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta na divlju svinju bi došlo. Osim toga, vještak je utvrdio da je vozač ŽA za zaustavljanje imao na raspolaganju put od oko 7,8 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iz srednje procijenjene brzine kretanja bio duži i iznosio oko 40,5 m, te da bi na raspoloživom putu od oko 7,8 m vozač vozila osiguranika tužitelja radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i time izbjegao ovaj štetni događaj da se kretao brzinom manjom od 23,9 km/h. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da je u okolnostima u kojima se dogodio navedeni štetni događaj, nalet na divljač za vozača vozila osiguranika tužitelja bio neizbježiv, čak i da je na navedenoj dionici bio postavljen znak opasnosti „Divljač na cesti“. Dakle, da nema uzročno-posljedične veze između nepostavljanja znaka opasnosti „Divljač na cesti“ i navedenog štetnog događaja. Pri ovome sud smatra da jednako tako nije razumno očekivati niti da bi se bilo koji prosječni vozač na toj dionici ceste, na kojoj je brzina kretanja vozila ograničena prometnim znakom na 80 km/h, vozio brzinom manjom od 23,9 km/h, za koju je sud utvrdio da bi u tom slučaju na raspoloživom zaustavnom putu od oko 7,8 m vozač radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti vozilo.

12. Slijedom toga, tuženik osnovano osporava svoju odgovornost za navedeni štetni događaj, pa sud smatra da tužiteljev dokazni prijedlog za priklopom cjelokupnog spisa tuženika formiranog u povodu tužiteljeva odštetnog zahtjeva kao ni dokazi predloženi pod brojevima 37) do 45) tužbe, nisu važni za odluku pa bi se njihovo izvođenje ukazalo nesvrsishodnim i neekonomičnim. Zbog svega navedenog, o tužbenom zahtjevu je odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 29. srpnja 2025.

Sudac:

Sandra Rotar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.