Poslovni broj: P-1014/2023

Republika Hrvatska

Općinsku sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji Jadranki Klečak u pravnoj stvari tužitelja NS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ES, protiv tuženika 1. US, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ĆS; 2. NSD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ĆS; 3. AS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 20207 N zastupanog po punomoćniku ĆS, radi Obvezno - isplata, 29. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase: "Nalaže se tuženiku ad.1 US, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tužitelju iznos od 5.833,33 EUR

(pettisućaosamstotridesettri eura i tridesettri centa), zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8. rujna 2022. godine pa do 31. prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.

Nalaže se tuženici ad.2 NSD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tužitelju iznos od 2.916,66 EUR

(dvijetisućedevetstošestnaest eura i šezdesetšest centi), zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8. rujna 2022. godine pa do 31. prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.

Nalaže se tuženici ad. 3 AS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tužitelju iznos od 2.916,66 EUR (dvijetisućedevetstošestnaesteura i šezdeseetšest centi), zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8. rujna 2022. godine pa do 31. prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 1.800,00€, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 29.07.2025.g. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj NS (dalje tužitelj) je 3. listopada 2023. podnio ovom sudu tužbu u kojoj tvrdi kako je Rješenjem javnog bilježnika Ive Radovića, kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: O-644/2021, UPP-OS-99/21, od 2. ožujka 2022. godine, donesenom u ostavinskom predmetu iza pok. ESD (E), rođ. ESD, OIB: [osobni identifikacijski broj], da ostavinsku masu pokojne čine sljedeće nekretnine: a) Suvlasnički dio s neodređenim omjerom: ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) – stan u zgr. 1617 na 4. katu, a koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om, hodnika, spreme i lođe, ukupne površine 71,80 m2 te pripadajuće drvarnice, uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] i čest. zgr [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina];

b) čest. zgr [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], za 4/12 dijela;

c) grobnica na groblju Boninovo u Dubrovniku br. 0548, za ½ prava korištenja. Citiranim rješenjem o nasljeđivanju kao nasljednici pok. ESD proglašeni su tuženik ad. 1, za ½ dijela, tuženik ad. 2, za ¼ dijela, te tuženik ad. 3, za ¼ dijela.Rješenje o nasljeđivanju steklo je svojstvo pravomoćnosti dana 21. ožujka 2022. godine.U predmetnom ostavinskom postupku iza pok ESD, tuženici su pozvani na nasljedstvo kao zakonski nasljednici III nasljednog reda, te su ostaviteljicu naslijedili i kao potomci njezinog djeda i bake po lozi s majčine strane, pok. JS rođ. NSD.Prvotno pozvana na nasljedstvo RS, tetka ostaviteljice, odrekla se nasljedstva, pa se nasljednog dijela koji bi joj pripao prihvatio njezin jedini sin, ovdje tuženik ad. 1. Tuženice ad. 2 i ad. 3 su rodice ostaviteljice preko svog oca pok. ĐS, ujaka ostaviteljice.S druge strane, tužitelj je bratić ostaviteljice te mu kao nasljedniku III nasljednog reda, pripada nasljedno pravo od 1/12 dijela njezine ostavine.

Međutim, kako tužitelj, a ni njegov brat ČS, nisu osobno ni uredno pozvani u ostavinskom postupku, isti nisu obuhvaćeni kao nasljednici pravomoćim rješenjem o nasljeđivanju iz pok. ESD.

Tužitelj i njegov brat ČS su nasljednici iza majke pok. USD, rođene **.**.1938., u [adresa], umrle **.**.2020., te unuci ĆSD i ASD rođ. U.

U trenutku smrti pok. ESD (ostaviteljice), živući potomci njezinog djeda i bake s očeve strane, odnosno nasljednici III nasljednog reda, bili su tužitelj i njegov brat ČS, kao nasljednici pok. ŽS rođ. ESD (tetke ostaviteljice), zatim ĐS i CS, kao nasljednici pok. PS (stric ostaviteljice), te SS, kao nasljednica pok. BS (stric ostaviteljice). Dakle, tužitelju i njegovom bratu ČS kao nasljednicima ŽS, odnosno nasljednicima po lozi djeda i bake ostaviteljice s očeve strane, pripada nasljedno pravo od ukupno 1/6 ostavine iza pok. ESD.

Radi zaštite svojih nasljednih prava, tužitelj i njegov ČS su protiv tuženika ad.1, ad.2 i ad.3 (kao nasljednika obuhvaćenih rješenjem o nasljeđivanju) dana 27. lipnja 2022. godine podnijeli nasljednopravnu tužbu pred Naslovnim sudom, u kojoj su postavili zathjev za utvrđenjem da su nasljednici iza pok. HS rođ. HS. Tuženici su tužbu u prethodnom navedenom predmetu ovog suda zaprimili i podnijeli odgovor na tužbu dana 4. kolovoza 2022. godine.

Parnični postupak je okončan presudom na temelju priznanja od 9. ožujka 2023. godine, kojom su tužitelji utvrđeni kao nasljednici iza pok. ESD rođ. ESD. Dokaz: - presuda Općinskog suda u Dubrovniku P-470/2022, od 9. ožujka 2023. godine; pribava i pregled spisa ovog suda pod brojem P-470/2022

Međutim, za vrijeme trajanja tog parničnog postupka, odnosno nakon što su primili nasljednopravnu tužbu, tuženici su raspolagali predmetom ostavine iza pok. ESD rođ. ESD, i to baš suvlasničkim dijelom od 4/12 čest. zgr [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Ovu nekretninu tuženici su prodali IS dana 7. rujna 2022. godine (nepunih mjesec dana nakon što su odgovorili na tužbu u predmetu ovog suda, br. P-470/2022), a kupoprodajna cijena iz ugovora određena je u iznosu od 140.000,00 EUR(stočetrdesettisuća eura), u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB-a na dan plaćanja.

Dokaz: - pregled ugovora o kupoprodaji od 7. rujna 2022. god., zaključen između tuženika kao

prodavatelja, i IS kao kupca, ovjeren kod javnog bilježnika pod brojem OV-

5010/2022; izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]; povijesni izvadak iz zemljišne knjige

[katastarska općina]

U članku 7. Ugovora o kupoprodaji nekretnine tuženici su kupcu jamčili da su isključivi vlasnici predmeta kupoprodaje te da na predmetu kupoprodaje ne postoje nikakva prava trećih osoba koja isključuju, umanjuju ili ograničavaju pravo kupca (osim onih navedenih u ugovoru), te da nije opterećena nikakvim uknjiženim ili neuknjiženim teretima. Tuženici su, dakle, raspolagali nekretninom iako su znali da tužitelj polaže pravo na nasljedstvo iza pok. ESD rođ. ESD, te da mu po osnovi nasljeđivanja pripada suvlasnički dio i predmetne nekretnine, sve u omjeru njegovog nasljednog prava. Prodajom nekretnine trećoj osobi tuženici su s namjerom oštetili tužitelja, a kako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, obvezni su istom isplatiti iznos koji odgovara vrijednosti njegovog nasljednog prava glede predmeta kupoprodaje.

Shodno navedenom, tužitelj predlaže da sud prihvatiti tužbeni zahtjev sadržajno naveden u izreci ove odluke.

2.U odgovoru na tužbu tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Tvrde da kao nasljednici ostaviteljice ESD nisu znali za postojanje bilo kakvog drugog njenog nasljednika. Da je tome tako proizlazi iz obrazloženja rješenja j.b. Iva Radovića kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku br.O-644/2021, UPP-OS-99/21 od 2.3.2022. g. iz kojeg slijedi da su eventualni nasljednici pok. ESD pozvani oglasom u Narodnim novinama od 11.8.2021.g. prijaviti pravo na nasljedstvo u roku 6 mjeseci, što tužitelj nije učinio, pa je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno 2.3.2022. godine. Dakle, evidentno je da je javni bilježnik na temelju čl.127. ZN objavio oglas u Narodnim novinama i pozvao osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. Time nasljednik koji bi se kasnije javio ne gubi svoje nasljedno pravo niti pravo zahtijevati ostavinu po pravilima iz članka 138. Zakona o nasljeđivanju.

Kad je tužitelj NS u parničnom postupku P-470/2022 u tužbi od 27.6.2022. tvrdio da su on i brat jedini nasljednici iza ESD, a ovo po načelu predstavlja svoje majke ŽS, tuženici su naivno povjerovali da im pripada po 1/4 (četvrtina) nasljednog prava i priznali im pravo vlasništva 1/2 stana u zgradi 1617 k. o. [katastarska općina] na 4. katu, pov.71,80 m2, da bi sada u ovom parničnom postupku tužitelj detaljno obrazložio da mu pripada nasljedno pravo 1/12 (jedne dvanaestine). Imajući u vidu prethodno navedene činjenice, sporna je veličina tužiteljeva nasljednog dijela. Kad je krajem lipnja 2022. g. tužitelj došao u Dubrovnik zbog prodaje stana na 4. katu zgr.1617 k. o. [katastarska općina], tuženicima je bez sumnje dao do znanja da ne želi steći pravo suvlasništva u zgr.2628 k. o. [katastarska općina].

Tvrdi da se u smislu čl.232. st.1. ZN, smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno, a u smislu st.2. istog članka, što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.

Nastavno tome na ročištu koje je održano 11.ožujka 2024.g. predlaže odbaciti tužbu kao nepravodobnu jer su protekli rokovi u kojima se može tražiti ponavljanje postupka predviđeni zakonom o parničnom postupku u vezi sa čl..237. ZN-a. Poziva se na presudu VSRH Rev-1097/2024.

3.Podneskom od 21.veljače 2024.g.tužitelj se, osporavajući tvrdnje iz odgovora na tužbu u bitnome poziva na članak 129 ZN-a te na presudu ŽS Zadar Gž.318/18. Na ročištu 22.siječnja 2025..g. tvrdi da činjenica što je tužitelj podnio nasljednopravnu tužbu u kojoj je tražio deklaratorno utvrđenje da mu kao nasljedniku pok. ESD pripada nasljedno pravo i pri čemu je tražio predaju dijela ostavine, ne utječe na ostvarenje nasljednih prava u odnosu na ostalu ostavinsku imovinu.

4. Na glavnoj raspravi je pročitana cjelokupna pravno relevantna dokumentaciju priložena spisu i to Rješenje o nasljeđivanju ovog suda iza pok. ESD pod poslovnim brojem O. 644/21, (list spisa 7-8), smrtni list pok. ESD (list spisa 9), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu iza pok. ŽS rođ. Živković pod poslovnim brojem O. 3474/2020 (list 10-11), Izvadak iz matice rođenih za JSD, te smrtni list (list spisa 12-13, 14), Rješenje o nasljeđivanju iza HS rođ. U (list spisa 15), Izvadak iz matice vjenčanih za MS i LS (list spisa 16-17), presuda na temelju priznanja ovog suda pod poslovnim brojem P. 470/2022 (list 18-21), Izvadak iz zemljišne knjige z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], (list 22- 28), saslušane parnične stranke NS te US i AS, svjedok ŠS, izvršen uvid u spise ovog suda O.644/2021 i P.470/2022.

5. Daljnji dokazi nisu izvođeni obzirom je odlučno činjenično stanje utvrđeno temeljem provedenih dokaza, čime bi izvođenje daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka.

6. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. ZPP-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženici kao sunasljednici trećeg nasljednog reda iza pok. ESD isplate novčani iznos koji odgovara njegovom nasljedničkom dijelu koji su stekli prodajom suvlasničkog dijela od 4/12 nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Između stranaka nije sporno da tužitelj nije sudjelovao u ostavinskom postupku iza pok. ESD, nije sporno da je tužitelj 27.lipnja 2022. podnio tužbu spram tuženika na ovom sudu koja je zavedena pod brojem P.470/2022, nije sporno da su tuženici raspolagali na način da su zaključili kupoprodajni ugovor 7.rujna 2022.g.kojim su prodali 4/12 nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju su stekli nasljeđivanjem iza pok. ESD.

9. Između stranaka je sporno pravo tužitelja na tužbu te veličina njegovog nasljednog prava.

10. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. ESD koje je dana 02.ožujka 2022 donio javni bilježnik Ivo Radović, kao povjerenik ovog suda, pod brojem O.644/2021, UPP-OS-99/21 utvrđeno je da njenu ostavinsku imovinu čine nekretnine – etaža E-4 stan u zgradi 1617 na 4.katu, površine 71,80m2 te pripadajuće drvarnice, uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim 4/12 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te pravo korištenja grobnice na groblju Boninovo u Dubrovniku br.0548, za ½ dijela.

11. Pregledom tužbe koju je 27.lipnja 2022 podnio NS zajedno sa svojim bratom ČS protiv tuženika US, NSD, i AS proizlazi da su tužitelji kao prvo tvrdili da su nasljednici pok. ESD te da im pripada svakom po ¼ dijela nekretnine stana u zgradi etaža E-4 stan u zgradi 1617 k. o. [katastarska općina], te potom tražili da im tužitelji izdaju tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu njihovog prava vlasništva. Obrazlažući tužbu tužitelji su tvrdili kako je Rješenjem javnog bilježnika Iva Radovića, kao povjerenika ovog suda, pod brojem O.644/2021, UPP- OS-99/21 od 2.ožujka 2022.godine, utvrđeno da ostavinsku imovinu pokojne ESD između ostalog čini i suvlasnički dio nekretnine stana E-4 u zgradi 1617, površine 71,80m2 , z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za cijelo. Obrazlažući svoje nasljedno pravo tvrde da su jedini nasljednici iza majke USD, odnosno unuci ĆSD i ASD rođ. U, dakle nasljednici po očevoj liniji ostavteljice dok su tuženi nasljednici po liniji majke ostaviteljice.

11.1. Tuženici su podneskom priznali tužbeni zahtjev nakon čega je sud dana 9.ožujka 2023 donio presudu na temelju priznanja.

12. Tužitelj, saslušan dana 22.siječnja 2025, iskazuje kako ga nitko od tuženika nije obavijestio o činjenici smrti OS. Znao je da je imala supruga koji je umro prije nje, da nisu imali djece te da ima pravo na dio nasljedstva. Obratio se sudu, te je obaviješten da je ostavinski postupak iza HS okončan te da svoje pravo može ostvarivati u parnici. Nije posebno kontaktirao tuženike već je angažirao odvjetnika i podigao tužbu. Inače da je od ranije znao za gospodina US dok za preostale druge nasljednice da nije znao. On i pokojna ESD smo srodnici po zajedničkoj babi koja se zvala OS, a koja je od djece imala oca HS MS te njegovu majku ŽS, koja ima njega i njegovog brata, tako da su u stvari njegova majka i pokojni otac HS, brat i sestra. Inače sa tuženicima van parnice nije imao nikakvog kontakta, a znao je da u ostavinskoj masi iza NSDL postoji stan dok za drugu imovinu nije znao, odnosno nije znao da postoji i dio kuće čiji je ona bila vlasnik. Stan i kuća su prodani od strane tuženika, a ne zna točno kada je prodana kuća, svi papiri se nalaze kod njegovog odvjetnika. Da ne zna tko je osoba po imenu ŠS i da nikada nije izjavio da ne želi steći pravo suvlasništva na imovinu iza pok. HS na bilo kojem dijelu ostavine. Nakon što je ishodio presudu protiv tuženika u kojem su mu priznali nasljedno pravo iza pok. HS, nije ostvario kontakte sa tuženicima u cilju dogovora oko ostavine.

Dalje navodi da je baka HS bila udana za RSD koji je ubijen 1943. Njihova djeca su bila OS, ZS, MS, KS, Ć (A) Živković, PS i BS. KS nije bio oženjen i nije imao djece, umro je u bolnici na Rabu, a naslijedili su ga ZS, kćer od BS po imenu SS te sin od J CS te HS. Ć je umro u Genovi 1991., nije bio oženjen nije imao djece. On je 60-tih godina utekao iz Hrvatske odnosno tadašnje Jugoslavije da bi izbjegao neki kazneni progon i od tada mu se izgubio svaki trag. U tijeku je ostavinski postupak iza njega.

Što se tiče kupoprodaje stana koji je bio predmet ostavine iza smrti HS, taj stan je prodao zajedno sa tuženicima, naime, oni su već imali pripremljenu procjenu stana i zainteresiranog kupca, sa čime da se on složio, te je iz te kupoprodaje dobio novac. Naime, njemu i bratu je pripala 1/2 od ukupne kupoprodajne cijene odnosno svakom po 1/4. U postupku prodaje tog stana tuženi su imali odvjetnika koji je zastupao njihove interese, a on je zajedno sa prisutnim tuženicima išao vidjeti u kakvom stanju je taj stan.

Na pitanje punomoćnika tuženika kada je i na koji način saznao za rješenja o nasljeđivanju iza pok. HS, navodi da je po saznanju o njezinoj smrti, putem svog odvjetnika ovdje prisutnog DS, koji je angažirao odvjetnika u Dubrovniku, saznao za rješenje. Na pitanje kada je to bilo navodi da je to bilo u vremenu malo nakon prodaje stana u [adresa], a tada nije znao da u ostavini HS postoji druga imovina odnosno kuća. Na pitanje da li zna što je sve priložio uz tužbu protiv tuženika iz 2022., navodi kako on nije pravnik i da ne zna što je priloženo i da je u tu svrhu imao angažiranog odvjetnika. Na daljnje pitanje da objasni veličinu svog suvlasničkog dijela iza pok HS, ističe kako u vrijeme kada je podnio prvu tužbu protiv tuženika nije imao saznanja o svim nasljednicima koje je maloprije nabrojio, u svakom slučaju sad smatra da mu pripada trećina, a što je manje u odnosu na ono koliko je utvrđeno presudom u predmetu P-470/2022. Svakako je za stan u [adresa], koji je predmet ostavine znao i ranije, jer je u tom stanu boravio kada bi posjetio HS u [adresa], a što se tiče kuće u [adresa] kroz papire je saznao da je NSDL to stekla nasljedstvom iza svog pokojnog muža R.

13.Saslušani tuženik US iskazuje da je NSDL umrla u travnju 2021. slijedom čega su on i rodice pozvani na ostavinsku raspravu kod javnog bilježnika Iva Radovića. Utvrđeno je da su nasljednici sa majčine strane pokojne HS, te obzirom da se nitko s očeve strane nije javio, javni bilježnik je izdao oglas u NN na koji način su pozvani nasljednici da se prijave u ostavinu. Nakon 'što je protekao rok od 6 mjeseci, koliko je oglas bio aktivan, javni bilježnik je donio rješenje o nasljeđivanju u ožujku 2022. gdje su on i njegove dvije rodice proglašeni jedinim nasljednicima. Već u lipnju 2022. su primili rješenje suda da ih je tužitelj NS tužio i tom tužbom da potražuje polovinu stana u [adresa]. Prema njegovom iskazima on i njegovi brat su bili jedini nasljednici s očeve strane pokojne HS., što sada smatram netočnim, jer je sigurno znao i tada za svoje prve rođake koje je danas u iskazu naveo. Oni su mu priznali pravo na dio koji je tražio, a bilo je riječ o stanu, dok o kući nije bilo nikakvog spomena. Nakon toga smo se susreli u uredu odvjetnika Kaznačića, te je tad tužitelj nama nudio određeni iznos novca koji je pripao Majinom dijelu od prodaje zemlje u [adresa]. Tužen da su izjavili da ih ti novci ne zanimaju, obzirom da je riječ o dijelu s očeve strane te da je to bila njihova djedovina koja bi trebala pripasti nasljednicima s očeve strane. Tom prilikom je tužitelj htio obići stan u [adresa], te su tom prilikom i razgovarali ima li i drugih nasljednika, a na što je odgovorio da su jedino on i brat nasljednici s te strane. Nakon što je pregledao stan, dogovorili su se za prodaju stana, te da ga je prigode pitao "što ćemo sa kućom u [adresa], a na što je on odgovorio da ga ta kuća kao ni grobnica ne zanimaju, budući je to od strane pokojnog R, odnosno muža pok. NSDL. Tada sam ja sugerirao da potpišemo ugovor u kojem bi sve to usuglasili i ovjerili, što je bio i dogovor, međutim, tužitelj je odustao naknadno od potpisa takvog ugovora te nas je tužio ovom tužbom za kuću i grobnicu. Moram reći, da smo mi po želji HS, upravo nećakinji njenog pokojnog muža prodali taj dio kuće , kako nitko stran ne bi postao suvlasnikom i to u rujnu 2022., nakon čega je tužitelj podnio ovu tužbu, u kojoj sada traži 1/12 ostavine. Na pitanje punomoćnika tuženika navodi da tužitelja nije ranije poznavao, a da ga je upoznao prvi puta u odvjetničkom uredu Marija Kaznačića.

Na pitanje punomoćnika tužitelja navodi kada je prodao kuću da je znao za prvu tužbu, a zbog čega je onda realizirao tu kupoprodaju, navodi da je iz tužbe bila očito da tužitelj potražuje samo stan, te da su zbog toga smatrali da ga kuća i grobnica ne zanimaju, a željeli su ispuniti želju pok. NSDL i kuću su prodali Đ rođ. NSDL i to za cijenu nižu od one koju bi postigli na tržištu. Kupoprodajna cijena je bila oko 140,000,00€.

14.Saslušana AS iskazuje da potvrđuje dio iskaza US kada je govorio o vremenu i smrti pok. NSDL kao i o postupku koji se vodio pred javnim bilježnikom Ivom Radovićem. Svakako prva tužba od NS i ČS je bila 2022. nakon čega su se susreli u uredu odvjetnika Kaznačića, u travnju 2023. Tom prilikom su ovdje prisutni tužitelj i odvjetnik donijeli sa sobom iznos od 20.000,00 kuna, a koji su ponudili od prodaje zemlje u [adresa], kako mi ne bi pravili probleme kupcima. Mi smo taj novac odbili i rekli smo da oni raspolaži sa svim u [adresa] samostalno jer nas taj dio ostavine ne zanima. Zajedno sa tužiteljem smo pošli obići stan, tom prilikom smo razgovarali da li postoji druga rodbina s te strane, a tužitelj je rekao da su tu samo on i njegov brat nasljednici. Nakon pregleda stana tužitelj je sugerirao kupoprodajnu cijenu od 190.000,00€ te je tako i prodano te je tužitelju i njegovom bratu isplaćena ½ te cijene. Istovremeno smo dogovorili da sve ostalo što je ostalo u Dubrovniku od imovine ostane nama, a ako je nešto ostalo u [adresa] da to ostane njihovoj strani. Tada se znalo da je kuća dio ostavine, a najviše nas je pogodilo to što traži grobnicu s obzirom da je pola te grobnice od njenog oca, a pola od Majinog. Prilikom susreta sa tužiteljem kod odvjetnika Kaznačića je bio prisutan i njen suprug ŠS pa je neistinita tvrdnja tužitelja da ga nikada nije upoznao. Također, u lipnju 2023. da ju je telefonski zvao brat tužitelja ČS i tražio da mu pošalje ugovor o kupoprodaji stana, a što je mene uputilo na zaključak da odnosi između dva brata nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Svakako ono što je bitno je dogovor postignut sa tužiteljem da nakon prodaje stana između nas više nema spornih pitanja ni tužbi, a što je tužitelj izigrao. Kuća je prodana u rujnu 2022. s tim da je u toj kući NSDL imala suvlasnički dio koji nije bio fizički odijeljen niti je mogao biti jer kroz kuću prolaze skale, a cijelu kuću je koristio i koristi brat od pok. R GS. Na pitanje punomoćnika tužitelja kada je bio navodni dogovor s tužiteljem, navodi da je to bilo u travnju 2023., u uredu odvjetnika Kaznačića, a da je prva tužba okončana u ožujku 2023. priznanjem. Na pitanje da pojasni kako to da je u rujnu 2022. prodana kuća, a sporazum s tužiteljem tek u travnju 2023. vezan za kuću, navodi kako je ispoštovana želja rodice da kuća ostane u vlasništvu obitelji GS, a da su naknadno to sa tužiteljem i usmeno tako dogovorili.

15.Svjedok ŠS iskazuje da je upoznao tužitelja u uredu odvjetnika Kaznačića i to nakon što je bio okončan spor priznanjem, koji je pokrenut 2022. godine. Tada su tužitelj i njegov odvjetnik došli s određenom količinom novca otprilike 25.000,00 kuna od prodaje zemljišta u [adresa] na ime Majinog dijela. Nikakvog spora tada nije bilo s obzirom da su dokazali da su slijednici i da su tražili dio od prodaje stan u [adresa]. Taj ponuđeni novac su tuženici odbili i već tada je tužitelj imao uvid u ostavinsko rješenje i sve što čini ostavinu pok. HS. Tom prilikom je dogovoren sporazum koji će naknadno potpisati da nemaju daljnjih međusobnih potraživanja jedni prema drugima iz ostavine HS. U tu svrhu su se i rukovali, međutim, nakon što je odvjetnik Kaznačić sastavio sporazum i poslao na potpis, on nikada nije potpisan vraćen od druge strane i nakon toga je samo došla ova tužba. Osim ovog kontakta, jedne prilike je nakon prodaje stan u [adresa], moju suprugu AS nazvao na telefon brat tužitelja ČS i pitao za koliki iznos novaca je prodan stan u [adresa], naglasio da mu je brat isplatio iznos od 10.000,00€ od cijene kupoprodaje. Bio je vidno ljut, jer mu je brat uskratio dio novaca te je čak izjavio da ga slobodno u slučaju potrebe predložimo za svjedoka s naše strane. Ovaj dio kuće ne znam točno odrediti kada je prodan, a prodan je bliskoj svojti pokojnog supruga HS. Sjećam se još jednog detalja iz razgovora s ČS, koji je izjavio da njega ne zanima imovina koju NSDL ima od strane njenog pok. supruga FS.

16.Što se tiče iskaza stranaka sud je temeljem neposrednog opažanja i saslušanja te u vezi sa ispravama u spisu ocijenio da tužitelj ne iskazuje istinito kada navodi da prilikom prodaje stana u [adresa] nije znao da u ostavini pok HS postoji suvlasnički dio kuće.Ovo prvo zato što sam tvrdi da je prethodno svemu angažirao odvjetnika i saznao za rješenje o nasljeđivanju pa budući je u rješenju navedena cjelokupna ostavinska masa ostaviteljice proizlazi da mu nije moglo ostati nepoznata činjenica da osim stana postoji i druga imovina, koja je, uz to detaljno navedena u tom istom rješenju o nasljeđivanju. Pored navedenoga sud je ocijenio i prihvatio kao istinit dio iskaza tuženika i svjedoka u kojem iskazuju da su sa tužiteljem postigli usmeni dogovor o podjeli ostavine odnosno dogovorili da ono što je ostaviteljica stekla nasljeđivanjem od pokojnog supruga FS pripadne nasljednicima u Dubrovniku odnosno ono što ima nasljedstvom sa strane svog pokojnog oca MS, pripadne tužitelju.

17. Odredbom čl.232.st.1. 2. i 3 Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019; dalje ZN) je propisano slijedeće: (1) Smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno. (2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.

(3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

17.1.Kako nije sporno da tužitelj nije sudjelovao u ostavinskom postupku koji se vodio iza pokojne ESD, kako uostalom proizlazi i iz pregledanog spisa O.644/2021, to tužitelj, sukladno citiranim odredbama Zakona o nasljeđivanju nije vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. ESD donesenim dana 2.ožujka 2022. pod označenim poslovnim brojem.

17.2.Dalje je odredbom čl.237.st.1. ZN-a propisano da nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili o zapisu, stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnoga postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava. U parnici iz stavka 1. ovoga članka sud će o postojanju pretpostavaka za ponavljanje postupka odlučiti kao o prethodnome pitanju.

17.3.Dalje je, odlučujući o postojanju pretpostavaka za ponavljanje postupka kao prethodnome pitanju sud ocijenio da se razlog za ponavljanje postupka na strani tužitelja može podvesti pod čl.421.st.1. toč.2 prema kojoj se postupak, koji je odlukom suda pravomoćno završen može ponoviti ako stranci, nezakonitim postupanjem a osobito propuštanjem dostave nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom.

17.4.Odredbom čl. 423. st. 1. toč. 2. ZPP propisano je da se prijedlog za ponavljanje postupka podnosi u roku od trideset dana u slučaju iz čl. 421. st. 1. toč. 2. ovoga Zakona

- od dana kad je odluka dostavljena stranci.

17.5.Postavlja se dalje pitanje od kada je počeo teći rok propisan odredbom čl. 423. st. 1. toč. 2. ZPP . Uvidom u ostavinski spis O.644/2021 proizlazi da je 10.svibnja 2022.g. tužitelj NS putem punomoćnika zatražio od Općinskog suda u Dubrovniku da ga prijavi kao zakonskog nasljednika u ostavinski postupak koji se vodi iza pok. ESD. Isti je dopisom od 3.lipnja 2022., koji je zaprimio 14.lipnja 2022.g., obaviješten da je postupak okončan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju koje je doneseno 2.ožujka 2022.g. Iz tog dopisa ne proizlazi da je tužitelju dostavljeno rečeno rješenje o nasljeđivanju.

Međutim pregledom predmeta P.470/2022 u kojem je tužitelj NS podnio tužbu 7.lipnja 2022.g. jasno proizlazi da je uz tužbu dostavio i pravomoćno rješenje o nasljeđivanju pod brojem O. 644/2021 od 02.ožujka 2022.g. (list spisa 4-5 spisa P.470/22) od kojeg dana se, u izostanku drugih dokaza, može nedvojbeno utvrditi da mu je najkasnije, dakle 7.lipnja 2022.g., dostavljeno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ESD te je imao saznanja o sastavu njene ostavine.

17.6.Ostavinsku raspravu nije moguće ponavljati, ali ako postoje pretpostavke za ponavljanje tada prema čl. 237. st. 1. ZN stanke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnog postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava (s osobom ili osobama u čiju korist je doneseno rješenje o nasljeđivanju). Mogućnost pokretanja takve parnice postoji samo u okvirima u kojima bi se po pravilima parničnog postupka moglo zahtijevati ponavljanje postupka, a po kojima se ponavljanje postupka moglo zahtijevati samo ako postoji neki od razloga za to (čl. 421. ZPP) i jedino uz pretpostavku da nije istekao prekluzivni rok za stavljanje takvog zahtjeva (čl. 432. ZPP).

18. Iz činjenice da tužitelj potražuje isplatu određenih novčanih iznosa i to na ime svog nasljednog prava koje mu pripada kao nasljedniku pokojne ESD odnosno ostvaruje pravo iz njene ostavine tada se primjenjuju rokovi propisani čl.237 zakona o nasljeđivanju te se u konkretnoj situaciji tužitelj neosnovano poziva na primjenu odredbe č. 129 ZN-a. Sud ne može prihvatiti tumačenje tužitelja da tužitelju kao nasljedniku neovisno što nije označen pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, trenutkom smrti ostaviteljice HS pripada i pravo na tužbu neovisno što nasljednik stječe nasljedno pravo u času smrti ostavitelja i na njega po sili zakona prelazi ostavina, pa u ovom slučaju i suvlasnički dio kuće u [adresa], koju vrijednost u veličini svog sunasljednog dijela potražuje. Odredbom članka 232. stavak 5. ZN-a propisano je da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, dakle odredbe se odnose na učinke i dosege rješenja o nasljeđivanju koje po svojoj pravnoj prirodi ima deklaratorni karakter kojima se utvrđuju nasljedna prava dok ih se ne stvara. Međutim nije sporno da tužitelju pripadaju nasljedna prava, sporno je da li je tužitelj izgubio pravo na podnošenje tužbe radi njihovih ostvarenja, a o čemu je sud zaključio potvrdno.

19.S obzirom da je zaključak suda da je tužitelj izgubio pravo na podnošenje tužbe to nije otpala prava osnova za prodaju 4/12 čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je tužbu trebao ponijeti u roku od 30 dana računajući od dana 27.lipnja 2022,a podnio je tek 04.listopada 2023.g., sud nije ocjenjivao veličinu njegovog suvlasničkog dijela koja bi mu pripadala temeljem njegovog zakonskog prava na nasljeđivanje, te je odlučio kao u izreci.

Obzirom na izneseno nije osnovano niti pozivanje tužitelja na odredbu 1128 Zakona o obveznim odnosima, niti na odredbu 39. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

20. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu pa temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a ima pravo na nadoknadu troškova postupka u visini propisanoj odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje OT) i prema vrijednosti predmeta spora, a koji trošak se odnosi na zastupanje po punomoćniku odvjetniku za slijedeće radnje: sastav odgovora na tužbu (Tbr.8.1.-100bod), zastupanja na ročištima koja su održana dana 11.ožujka 2024, 16.rujna 2024, 22.siječnja 2025 i 01.srpnja 2025 (svako po Tbr.9.1. -100 bod), sastav podneska 11.veljače 2025. (Tbr.8.1. -100bod), pri vrijednosti boda od 2,00€, te uvećanje 20 %, za zastupanje dva tuženika, uz PDV od 25%, sveukupno 1.800,00€.

20.1. Odluka o zateznoj kamati na parnični trošak donesena je u skladu sa čl. 151.st.3. ZPP-a.

Dubrovnik, 29. srpnja 2025.

Sutkinja

Jadranka Klečak

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Pun. tužitelja uz pristojbu za presudu

2. Pun. tuženika