Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-43/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sutkinji pojedinki, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ĆZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenicima Odvjetničkog društva Ljubičić & Vrdoljak, odvjetnicima iz Splita, radi ispravka imena, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-10872/2022 od 10. listopada 2024., 29. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba predlagateljice uvažava se kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-10872/2022 od 10. listopada 2024. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem broj Z-49586/2024 od 16. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se prigovor ĆZ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zaprimljen pod posl. br. Z-10872/2022 od 11. ožujka 2022 kao neosnovan i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Splitu, poslovnog broja Z-37048/2019 od 18. veljače 2022.

II. Nalaže se zabilježba odbijanja prigovora posl. br. Z-10872/2022 u ZU 15416 KO [katastarska općina] (E-100).

III. Provedba upisa se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu."

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je predlagateljica 29. studenog 2024. zbog svih zakonom predviđenih razloga te predlaže da ovaj sud usvoji žalbu u cijelosti.

3. Žalba je osnovana.

4. ĆZ dana 7. studenog 2019. podnijela je prijedlog za ispravak svoga prezimena u zemljišnoj knjizi, a u odnosu na posebni dio zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 100. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-100), stan na I. (prvom) katu, označen br. 3, površine 100,05 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagavaonice, izbe, kupaonice, hodnika i dva balkona, anagrafske oznake [adresa], uknjiženog prava vlasništva VZ i JZ svake po ½ dijela. Tvrdnja je predlagateljice da se u zemljišnoj knjizi treba ispraviti njezino prezime koje ne glasi RZ, već CZ.

5. Uz prijedlog prilaže Ugovor o kupoprodaji stana broj 22253 od 6. ožujka 1996. sklopljenog između EZ i [adresa] i sudskoj nagodbi broj P- 1938/98 od 14. srpnja 1999. donesenoj u postupku vođenom između tužiteljice VZ i FZ kao tuženika radi utvrđenja i diobe bračne stečevine.

6. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent je svojim rješenjem broj Z-37048/2019 od 18. veljače 2022. odbio prijedlog jer da je uvidom u zbirku isprava pod poslovnim brojem Z-4572/06 na temelju kojeg je dopuštena uknjižba na navedenoj nekretnini i uvidom u sudsku nagodbu broj P-1938/98 od 14. srpnja 1999. utvrđeno da je u istoj navedeno prezime RZ za sve sudionike tog postupka, pri čemu se pozivao na odredbu članka 117. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/1919., 128/2022. i 127/2024.; dalje: ZZK) te članak 49. stavak 1. i 2. istog zakona. Predlagateljica da uz prijedlog nije priložila dokaz (rodni list, izvod iz matične rođenih i slično) kojim bi opravdala svoje navode.

7. Predlagateljica je podnijela prigovor uz koji je priložila presliku osobne iskaznice kojom dokazuje kako njezino prezime glasi CZ, te ocjenjuje kako je prvostupanjski sud previše formalno postupio jer da se radi o grešci u pisanju prezimena koje je potrebno ispraviti jer se radi o istoj osobi što proizlazi iz njezinog OIB [osobni identifikacijski broj]a.

8. Pobijanim rješenjem zemljišnoknjižni sudac je odbio prigovor i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta. U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud navodi da se sukladno članku 143. ZZK-a u prigovoru i žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati nove isprave osim u slučaju članka 118. stavak 7. istog zakona. Sud da odlučuje o prigovoru i žalbi samo na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u času kad je zemljišnoknjižni prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Pravilno da je zemljišnoknjižni referent citirao članke 117. i 49. ZZK-a jer je redovni zemljišnoknjižni postupak strogo formalni postupak, a u priloženim ispravama postoje odstupanja u vidu upisanog prezimena. Zbog stroge formalnosti redovnog postupka zakonodavac da je predvidio poseban, manji formalni postupak, pojedinačni ispravni postupak, u kojem sud može utvrditi identitet pravog vlasnika nekretnine i istog upisati kao vlasnika, temeljem nesavršenih isprava.

9. Predlagateljica žalbu podnosi zbog svih žalbenih razloga pa i zbog bitnih povreda odredaba postupka pri čemu ne navodi koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud. Stoga je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 12., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.-Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) koji se na odgovarajući način temeljem članka 99. stavak 2. ZZK-a primjenjuje i u zemljišnoknjižnim postupcima, a na koje pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a, te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda.

10. Sadržajno predlagateljica ocjenjuje da je prvostupanjski sud zauzeo stav koji je rezultat pogrešnog tumačenja zakonskih odredbi i pretjeranog formalizma. Predlagateljica da u svom prigovoru nije iznosila nove činjenice niti predlagala nove dokaze. Poziva se na načelo javnosti i načelo potpunosti zemljišnih knjiga te ističe da se predlagateljica pozvala na činjenicu koja je upisana u zemljišnoj knjizi pri čemu nije postupila protivno članku 143. ZZK-a.

11. Predlagateljica je uz svoj prijedlog dostavila rješenje broj Z-4572/2006 od 4. travnja 2006. kojim je dozvoljena uknjižba prava vlasništva posebnog dijela zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], sa imena Republike Hrvatske na ime VZ i JZ svake u ½ dijela, a temeljem sudske nagodbe zaključene kod Općinskog suda u Splitu pod broj P-1938/98 od 14. srpnja 1999. u postupku povodom tužbe VZ protiv tuženika FZ radi utvrđenja i diobe bračne stečevine. Priložen je i Ugovor o kupoprodaji stana zaključen između Republike Hrvatske kao prodavatelja i EZ kao kupca od 6. ožujka 1996. iz kojeg proizlazi da je Republika Hrvatska EZ prodala nekretninu koja je predmet ovog postupka, a koje je bila i predmet sudske nagodbe.

12. Uvidom u spis broj Z-4527/2006 proizlazi da je prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, a na temelju navedene sudske nagodbe, podnijela 29. ožujka 2006. ĆZ, ali je upis izvršen na VZ jer je tako proizlazilo iz tabularne isprave.

13. Iz podataka Jedinstvenog registra osoba MUP-a RH proizlazi kako ĆZ ima prijavljeno prebivalište u [adresa] na adresi [adresa], od 23. kolovoza 1984.

14. Uz prigovor koji je podnesen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta podnesena je i preslika osobne iskaznice predlagateljice pa kada prvostupanjski sud u svojoj odluci govori o nemogućnosti prilaganja novih isprava i dokaza, tada vjerojatno misli na navedenu presliku osobne iskaznice, a iz koje proizlazi točno prezime predlagateljice, adresa stanovanja i njezin OIB.

15. Dakle, nedvojbeno iz isprave koja je bila temelj promjene upisa vlasništva u zemljišnu knjigu sa imena FZ na ime VZ i JZ proizlazi da je u toj ispravi upisano prezime kako FZ, tako i VZ i JZ kao RZ, a prvostupanjski sud je usprkos neslaganju prezimena iz isprave za upis i prezimena navedenog u prijedlogu za upis dozvolio upis sa prezimenom RZ, odnosno tada nije dovodio u pitanje istovjetnost predlagatelja i osobe iz tabularne isprave.

16. Člankom 118. stavak 7. ZZK-a propisano je da sud može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis.

17. Po ocjeni ovog suda, u ovakvoj situaciji kada je prijedlog predlagateljice odbijen jer nije dostavila dokumentaciju iz koje bi se nedvojbeno mogla utvrditi istovjetnost između nje i upisane osobe, a koje prvostupanjski sud navodi kao rodni list, izvod iz matice vjenčanih i slično, prvostupanjski sud je trebao postupiti sukladno članku 118. stavak 7. ZZK-a i pozvati predlagateljicu da dostavi navedene isprave te tada odlučiti o njezinom prijedlogu jer isprave koje je po mišljenju zemljišnoknjižnog suda trebala dostaviti predlagateljica ne predstavljaju tabularne isprave.

18. Zbog toga je ovaj sud primjenom članka 380. točka 3. ZPP-a a u svezi s člankom 99. stavak 2. ZZK-a ukinuo pobijanu odluku, naložio brisanje zabilježbe žalbe i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovo odlučiti o prigovoru predlagateljice vodeći računa o tome da u konkretnom slučaju treba primijeniti članak 118. stavak 7. ZZK-a kao i o činjenici da je ista nekretnina bila predmet prodaje od strane Republike Hrvatske EZ i predmet sudske nagodbe, da je prijedlog za upis prava vlasništva temeljem sudske nagodbe podnijela ĆZ i da predlagateljica prema važećim podacima MUP-a od 1984. ima prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine na kojoj je upisano suvlasništvo na ime VZ.

Koprivnica, 29. srpnja 2025.

Sutkinja

Vesna Rep