Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Ovr-1072/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Rijeci, po sucu pojedincu Ivi Polić Turčić, na prijedlog više sudske savjetnice Vesne Dabo Gustin, u pravnoj stvari ovrhovoditelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 OIB: 26187994862, Filijala Rijeka, Korzo 3, protiv ovršenika ČĆ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Franji Matkoviću odvjetniku u zajedničkom odvjetničkom uredu Franjo Matković i Igor Bezjak iz Rijeke, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 29. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika od 15. srpnja 2025. za donošenjem rješenja kojim se nalaže Financijskoj Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-618/2007 od 27. kolovoza 2007. izdanog po javnoj bilježnici Jadranki Borčić iz Rijeke, kao neosnovan.
i
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja predmetne pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga propisanih u članku 50. stavak 1. točka 11. a u svezi s člankom 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje:OZ).
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je 20. travnja 2023. podnio Financijskoj agenciji Zahtjev za naplatu, a ne kako to navodi ovršenik po punomoćniku Zahtjev za izravnu naplatu, na temelju Rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-618/2007 od 27. kolovoza 2007. na novčani iznos od 2.496,00 kuna (331,27 EUR) uvećano za zakonske zatezne kamate te troškove ovršnog postupka te da je ovršenik uvidom u Specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje Ovrv-618/2007-1 utvrdio kako je navedeno dugovanje uvršteno u redoslijed naplate. Ovršenik da pobija ovrhovoditeljev Zahtjev za naplatu iz zakonom propisanih razloga te smatra kako su pljenidba i prijenos novčanih sredstava nedopušteni, a sve iz razloga kako slijedi. Ovršenik stoga podnosi prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, temeljem članka 210. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 dalje OZ), a sve iz razloga jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave jer je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. (članak 50. stavka 1. točka 11. Ovršnog zakona). Rješenje o ovrsi na temelju kojega je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnom naplatom je doneseno dana 27. kolovoza 2007. godine, a koje je rješenje postalo pravomoćno i ovršno dana 30. studenog 2007. godine. Budući je ovrhovoditelj podnio zahtjev za naplatu tek dana 20. travnja 2023. godine, dakle nakon što je već odavno protekao 10-godišnji zastarni rok, to je nesporno kako je tražbina ovrhovoditelja u zastari. Iz svega ranije navedenog, razvidno je kako ovrhovoditelj nema valjanog pravnog osnova za provođenjem postupka izravne naplate. Također nadalje navodi da je člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano kako se se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. istog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog zakona o odgodi ovrhe, to se u konkretnom slučaju ukazuje da je ispunjen uvjet za odgodom ovrhe i to temeljem odredbe članka 65. stavak 1. točka 1. Ovršnog zakona, obzirom da je protiv rješenja o ovrsi na temelju kojeg je određena ovrha izjavljen pravni lijek. Ovršenik ističe kako bi mu provedbom predložene ovrhe, bila prouzročena nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta obzirom da bi mu gubitak novčanih sredstava utjecao na egzistenciju poslovanja i ispunjavanje tekućih obveza.
2. Ovrhovoditelj se nakon dostavljenog mu poziva na očitovanje 16. srpnja 2025. nije očitovao na prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe i prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom od 15. srpnja 2025.
3. Temeljem odredbe članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 93/14, 73/17 dalje OZ) nakon što primi obavijest od tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik je ovlašten predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Naime, dok je u stavku 2. istog članka određeno da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. Istog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50 i 53 OZ-a).
4. Uvidom u zahtjev za naplatu (list 6-9 spisa) protiv ovršenika razvidno je da je ovrhovoditelj podnio predmetni zahtjev protiv ovršenika temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-618/2007 od 27. kolovoza 2007. izdanog po javnoj bilježnici Jadranki Borčić iz Rijeke
5. Odredbom članka 52. stavak 1. i stavak 3. OZ-a određeno je da ako je žalba (odnosno u ovom slučaju prijedlog) izjavljen iz razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. i točka 9. do 11. OZ-a, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu (prijedlog) ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe (na odgovarajući način pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava) nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. istog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
5.1. Obzirom da ovrhovoditelj u ovom predmetu nije osporio žalbene navode ovršenika, a ovršenik osnovanost žalbenih navoda nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, pri čemu činjenice na kojima temelji svoj prijedlog nisu općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, to je temeljem članka 52. stavak 3. i 6. u svezi s člankom 210. OZ-a odlučeno kao u zaključku.
6. Nadalje, odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz stavka 1 točke 1. -10. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe.
6.1. Obzirom je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a koja okolnost predstavlja jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe propisan odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a (točka 5. istog članka), time je ispunjen jedan od dva kumulativno zakonom određena uvjeta za odgodu ovrhe.
6.2. U odnosu na drugi uvjet, i to nastanak nenadoknadive štete odnosno teško nadoknadive štete, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ- a. Naime, na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Ovršenik nije dostavio nikakve dokaze u prilog svojih tvrdnji da mu prijeti blokada račun, već samo paušalno ističe navedeno. Sud ukazuje da ne raspolaže saznanjima o bitnim činjenicama, a to su primjerice koliki je sveukupni opseg ovršenikove imovine (ima li vrjednijih pokretnina i/ili nekretnina), koliki su mu točno mjesečni ili godišnji rashodi te prihodi, je li ostvario u prethodnoj godini ili kroz neko drugo vremensko razdoblje dobit, ako da u kojem iznosu ili je u gubitku, pa da utvrđenje svih tih i eventualno drugih relevantnih činjenica dovede u korelaciju s novčanim iznosom za koji je podnesen predmetni zahtjev na izravnu naplatu, a što bi nastavno bila dostatna činjenična baza za donošenje zaključka o tome je li time ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe (prijenosom sredstva) trpio upravo nenadoknadivu/teško nadoknadivu štetu. Navedene činjenice ovršenik nije učinio vjerojatnim niti bar s nižim stupnjem izvjesnosti. Također ne postoji ni obveza suda da dokaze (kojim bi se potkrijepile relevantne činjenice za prihvaćanje prijedloga za odgodu ovrhe) pribavlja po službenoj dužnosti.
6.3. Isto tako, iz dikcije odredbe članka 210. OZ-a proizlazi da prije negoli u postupku izravne naplate dođe do prijenosa zaplijenjene tražbine (sredstava) po računu, radi naplate, odnosno nakon provedbe pljenidbe, a prije negoli se izvrši prijenos, ovršenik može tražiti da sud odgodi prijenos tako da rješenjem naloži Agenciji odgodu izdavanja naloga banci za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenjem proglasi nedopuštenim pljenidbu i prijenos. Dakle, naprijed navedena sredstva ovršeniku su na raspolaganju prije negoli dođe do prijenosa zaplijenjenih sredstva sa ovršenikova računa na račun ovrhovoditelja. U slučaju da je prijenos sredstava obavljen prije nego li je sud odlučio o odgodi prijenosa odnosno proglašenju nedopuštenima pljenidbe i prijenosa i žalbama protiv tih rješenja, ovršenik svoje, eventualno, pravo može ostvarivati samo u posebnoj parnici radi povrata neosnovano stečenog i naknade štete (članak 210. stavak 4.).
7. Stoga je slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ostvareni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom članka 65. stavak 1 OZ-a, temeljem odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a u svezi s člankom 210. stavak 1. i 2. OZ-a, prijedlog ovršenika odbijen u dijelu za odgodom prijenosa te je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Rijeci, 29. srpnja 2025.
Sudac:
Iva Polić Turčić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana, od dana primitka prijepisa rješenja pismeno u tri primjerka putem ovog suda.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).
DNA:
- ovrhovoditelju
- pun. ovršenika
- Financijskoj agenciji
PRISTOJBA:
Rješenjem naložiti ovršeniku platež pristojbe na rješenje o odgodi u iznosu od 13,27 eura. Pristojbu dostaviti putem punomoćnika.
