Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Poslovni broj: P-522/2020-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Milki Keleuva- Ivošević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OPG Staka Pipić, [adresa], OIB:45895228385, zastupanog po punom. Sidoniji Grbavac, odvjetnici iz iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvo u Karlovcu, radi naknade štete, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 8. srpnja 2025. u nazočnosti punom. tužitelja i zastupnice tuženika, na ročištu radi objave presude održanom 29. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587, platiti tužitelju OPG Staka Pipić, [adresa], OIB: 45895228385 iznos od 10.826,03 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 26. srpnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju OPG Staka Pipić, [adresa], OIB:45895228385, da tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, naknadi parnične troškove u iznosu od 1.400,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 29. srpnja 2025., pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je u tužbi od 1. listopada 2020. naveo da je dana 30. lipnja 2003. u Janja Gori zajedno sa svojim suprugom PE, osnovao Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo radi uzgoja i prodaje stoke, konkretnije janjaca i ovaca. Na temelju zapisnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta donesenog od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Klasa: 320-02716-02/232691- 132427, UBROJ; 525-0/16-1 od dana 10. svibnja 2016., OPG Pipić je dobilo na korištenje 21 česticu zemljišta ukupne površine 29,41 ha, u svrhu ispaše stoke. Nakon dvije godine dana 30. siječnja 2018. tužitelj je ušao u sustav potpore za OPERACIJU M.10.1.3. očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti unutar mjere 10. Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. U sklopu te mjere tužitelj preuzima obveze koje se sastoje od održavanja pašnjaka i livada u obliku ispaše vlastite stoke i/ili košnje ručno ili strižnim kosilicama, a za uzvrat dobiva novčane poticaje od strane Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija). Tužitelj je dana 20. srpnja 2018. dobio obavijest o ostvarenim pravima za 2017. godinu, temeljem kojeg mu je isplaćeno 109.243,39 kn na ime odražavanja livada i pašnjaka u sklopu mjere M.10.1.3. razmjerno ispunjenim preuzetim obvezama te iste mjere. Tužitelj ističe kako je riječ o zemljišnim četicama koje se vode pod ARKOD-om, odnosno o zemljišnim česticama koje se daju na korištenje korisnicima iako nemaju pravo na posjed ili vlasništvo, te su ti isti korisnici dužni ta zemljišta predati stvarnom vlasniku zemljišta na njegov zahtjev. U vremenskom periodu nakon srpnja 2018. tužitelj udovoljava preuzetim obvezama iz ranije spomenute mjere u opsegu i obujmu koliko su u mogućnosti, jer za dio zemljišnih čestica uredno izvršenje obveza je postalo nemoguće. Određene parcele su prodane, o čemu tužitelj nije obaviješten, dok su se za neke zemljišne čestice javili vlasnici. Nadalje, na određenim dodijeljenim površinama ručna košnja ili košnja strižnom kosom, kao obveznom vrstom košnje sukladno odluci Agencija, više nije bilo moguće zbog izrovane zemlje najezdom divljih svinja. Na ARKOD parceli broj 841389 nemoguća je košnja strižnom kosom ili ručno zbog toga što je došlo do velike erozije tla (velika količina kamenja koji onemogućuju propisanu košnju sukladno pravilima navedenih mjera). Unatoč tome što je tužitelj tražio pomoć u obliku uputa i naputaka kako postupati u novonastalim situacijama, nije ih dobio od strane državnih tijela, dapače Savjetodavna služba u Ogulinu izjavljuje da se krški pašnjaci ne moraju kositi uopće. Dana 13. studenog 2018. inspektor HE je najavio da će 14. studenog 2018., obaviti inspekcijski nadzor od strane Agencije radi utvrđenja stanja dodijeljenih zemljišnih čestica i kontrole isplaćenih poticaja o čemu je i sastavljeno izvješće. Inspekcijskim nadzorom, provedenim 14. studenog 2018., na osnovi kojeg je sastavljen „Izvještaj o kontroli na terenu zahtjeva za izravnim plaćanjima, pojedinim mjerama ruralnog razvoja i ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti za 2018. godinu“ (dalje: Izvještaj) upravo je konstatirana činjenica na koju je tužitelj cijelo vrijeme opetovano ukazivao nadležnim upravnim tijelima od kojih nikada nisu dobili valjane upute i naputke kako postupati dalje s određenim zemljišnim česticama, a o čemu su se i požalili inspektoru SE i unatoč tome niti jedan prigovor upućen tijekom inspekcijskog nadzora nije naveden u Izvještaju. U navedenom Izvješću je utvrđeno da na ARKOD česticama broj 841389, 841462, 1759362, 1759556, 3233619, 3234055, 3234364, u ukupnoj površni od 7,78 ha od 29,41 ha nisu zadovoljeni uvjeti koji se tiču ispaše i košnje. Dakle u 26% površine tužitelj, bez svoje krivnje, nije zadovoljio preuzete obveze u skladu s mjerom M.10.1.3. zbog razloga koji su navedeni pod točkom IV. Sukladno takvim rezultatima, vidljivim iz Izvješća, Agencija je tužitelju isplatila za 2018. godinu 26.860,24 kn potpore, dakle umanjene naspram prošlog razdoblja za 2017. godinu u iznosu od 82.383,15 kn što je otprilike umanjenje od 75.5%. Drugim riječima tužitelj je za obrađena zemljišta ukupnosti površine 21,63 ha, odnosno 74%, dobio isplatu u iznosu od 26.860,24 kn, odnosno 24%.Osim što tužitelju pripada pravo na naknadu štete na temelju nepravilnog rada Agencije kojim je i šteta prouzročena, pravo na naknadu štete tužitelj ima i na temelju odredaba Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., u daljnjem tekstu: ZOO).

Članak 1045. stavak 1. ZOO-a glasi:„Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknadit je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.“

Šteta je, sukladno članku 1046. ZOO-a umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja (članak 1090. ZOO-a).

Primjenjujući navedene materijalne odredbe, i imajući u vidu okolnosti pod kojima je nastala šteta za tužitelja, razvidno je šteta koja je nastala u uzročnoj-posljedičnoj vezi s nepravilnim radom Agencije, odnosno da krivnju za naknadu štete snosi Republika Hrvatska kao odgovorna osoba za nezakoniti rad Agencije.

Tužitelj je nesporno doveden u nejednak položaj bez obrazloženja i valjanog razloga, samo zbog arbitrarne odluke Agencije.

Dovođenjem u nejednak položaj u odnosu na ostale sudionike u usporedivoj situaciji, tužitelju je povrijeđeno načelo jednakosti zajamčeno člankom 14. stavkom 2. Konvencije, a posljedično navedenom nepravilnim radom Agencije tužitelju je povrijeđeno pravo vlasništva u procesnom smislu, koje je zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava odnosno člankom 1 Protokola 1.

Također je povrijeđeno i jamstvo kojim Ustav u članku 49. stavku 3. navodi da država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Na ovaj način država radi baš suprotno i na ovaj način oštetivši tužitelja, onemogućava ga u redovnom poslovanju i financiranju djelatnosti kojom se bavi u sektoru poljoprivrede, kao grane koju bi u Republici Hrvatskoj trebalo dodatno poticati. Zbog gore navedenih razloga, tužitelj je pretrpio za njegovo imovno stanje iznimno veliku štetu. Naime, zbog nezakonitog rada Agencije, u ovom konkretnom slučaju postoje sve pretpostavke obveznog prava odgovornosti za štetu: štetnik, oštećenik, štetna radnja, uzročno posljedična veza između štete i štetne radnje, protupravnost. Kako su ispunjene sve materijalno pravne i procesne pretpostavke radi naknade štete koja je nedvojbeno nastala tužitelju zbog nezakonitog rada Agencije, a koja do današnjeg dana nije nadoknađena, ovim putem tužitelj potražuje da mu se naknadi šteta, te da se tužiteljeva materijalna situacija dovede u ono stanje koje je bilo prije štetne radnje. Uzimajući u obzir sve navedeno tužitelj potražuje od Republike Hrvatske razmjernu razliku obrađenog zemljišta prema svim preuzetim obvezama iz mjere M.10.1.3. i isplaćenog iznosa, točnije iznos od 82.383,15 kn umanjen za iznos 26.860,24 kn koji je već isplaćen, pa slijedom navedenog tužitelj predlaže da se presudom naloži tuženiku da tužitelju plati iznos od 55.522,91 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. srpnja 2019. pa nadalje.

2.Podneskom od 24. listopada 2024. tužitelj je, nakon provedenog financijskog vještačenja specificirao tužbeni zahtjev kojim predlaže da se naloži tuženiku da plati tužitelju iznos od 10.826,03 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. srpnja 2019.

3.Tuženik je u odgovoru na tužbu (l.br. 34-37 spisa) naveo da osporava u cijelosti osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži naknadu štete u iznosu od 55.522,91 kn zbog nezakonitog rada Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija). Tužitelj nije obrazložio u čemu se sastoji nezakonitost ili nepravilnost rada Agencije, odnosno koju pravnu normu ili uobičajeni način obavljanja djelatnosti je Agencija propustila primijeniti ili suprotno kojem propisu ili uobičajenom načinu obavljanja djelatnosti je Agencija postupila. Nije jasno koja je to štetna radnja Agencije uslijed koje bi tužitelju nastala šteta upravo u utuženom iznosu. Kako nije obrazložena štetna radnja, tuženik se ne može očitovati niti o postojanju uzročno posljedične veze između te radnje i navodne štete. Tužitelj je prvi put podnio Jedinstveni zahtjev za Potporu TVPV (potpore za operaciju M.10.1.3. očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti unutar mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) 11. svibnja 2016. za 13,16 ha. Dana 10. lipnja 2016. tužitelj je napravio dopunu tog zahtjeva u kojoj povećava površinu za Potporu TVPV za 3,46 ha, pa ukupna površina iznosi 16,64 ha. Prilikom ulaska u sustav potpore tužitelj je preuzeo obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije o čemu je potpisao izjavu koja je sastavni dio Jedinstvenog zahtjeva. Tužitelju je izdana Odluka o ulasku u sustav potpore za Operaciju 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti od 30. siječnja 2018. kojom je utvrđena obveza poštivanja kriterija za navedenu operaciju u petogodišnjem razdoblju u kojem mora zadržati obveznu površinu od 16,64 ha. Prema podnesenom zahtjevu za 2016. za Potporu TVPV odobrena mu je i isplaćena potpora u iznosu od 18.182,82 kn. Jedinstvenim zahtjevom za 2017. tužitelj je prijavio Potporu TVPV na površini od 17,94 ha, te mu je ta potpora isplaćena u iznosu od 17.658,54 kn. Stoga nije točan navod tužitelja da mu je ta potpora isplaćena u iznosu od 109.243,39 kn, jer se ta isplata odnosi na sve potpore za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2017. Jedinstvenim zahtjevom za 2018. tužitelj je prijavio Potporu TVPV na površini od 17,91 ha. Agencija je sukladno čl.133. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. (NN 19/18, 42/18, 45/18) provela kontrolu na terenu 14. studenog 2018. te je utvrdila da je stvarno korištenje poljoprivrednih površina manje od prijavljenog i iznosi 8,02 ha. Također je utvrđeno kršenje obveza propisanih za Potporu TVPV i to:

- tužitelj nije vodio Evidenciju o provođenju svih propisanih obveza potpore TVPV na propisanom obrascu 3., zbog čega je određeno kršenje od 10%,

-prijavljeni travnjaci nisu pokošeni do 15. rujna te godine, zbog čega je određeno kršenje od 10%,

- prva košnja u regiji brdsko-planinskoj nije obavljena nakon 20. srpnja, zbog čega je određeno kršenje od 60%,

- nisu ručno odstranjivane invazivne vrste biljaka koje nisu prikladne za ispašu, zbog čega je određeno kršenje od 5%.

U skladu s navedenom razlikom između tražene i utvrđene površine prilikom izračuna odobrenog iznosa primijenjen je čl. 19. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br.640/2014, a sukladno čl.138. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018., te je utvrđeno prekoračenje prijave od 100% pa za 2018. nije odobrena isplata Potpora TVPV. Iznos potpore za 2018. od 26.860,24 kn, koji navodi tužitelj, odnosi se na sve potpore za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2018., a ne samo na Potporu TVPV.

U odnosu na navode tužitelja da nakon srpnja 2018. nije mogao uredno izvršavati obveze jer su neke parcele prodane, dok su se za druge javili vlasnici, te da na određenim površinama ručna košnja ili košnja strižnom kosom više nije bilo moguće zbog izrovane zemlje najezdom divljih svinja, tuženik ističe da Agencija evidentira uporabu poljoprivrednog zemljišta sukladno odredbama čl.8. Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 35/15) na temelju izjave poljoprivrednika (izjave od 10. lipnja 2015.).

Temeljem čl.13. ARKOD Pravilnika propisan je postupak preklapanja ARKOD parcela, odnosno temelje zahtjeva vlasnika brisanje površina iz ARKOD sustava. Stoga je upisivanjem parcela bez valjane dokumentacije u ARKOD, te potpisivanjem Izjave od 10. lipnja 2015. tužitelj preuzeo rizik da u slučaju javljanja stvarnih vlasnika te parcele neće moći njemu ostati upisane i da ih neće moći koristiti. Agencija ne raspolaže zemljištem, pa u tom smislu nije točan navod tužitelja da je od Agencije dobio na korištenje 21 česticu zemljišta, površine 29,41 ha. Posljedično tome Agencija nije odgovorna ukoliko su neka zemljišta prodana ili nije moguća određena vrsta košnje. Pristup zemljištu i ispunjenje obveza iz Potpore TVPV je isključiva odgovornost tužitelja, dok je obveza Agencije isplata potpore razmjerno ispunjenim obvezama. Osim toga, iz popisa obveza za Potporu TVPV vidljivo je da se osim košnje koja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama travnjak može održavati napasivanjem. Navedeni postoci i iznosi potpora za koje tužitelj navodi da je trebao dobiti su proizvoljni i nisu utemeljeni na relevantnim Uredbama Europske unije i Pravilnicima o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. Iznos potpore se ne može dobiti jednostavnom računicom jer iznos potpore za pojedinog korisnika ovisi o vrijednosti prava utvrđenih administrativnom kontrolom i kontrolom na terenu, te o umanjenjima koja su kod tog korisnika utvrđena sukladno čl.17 do 19.a Delegirane uredbe Komisije (EU) br.640/2014. Također sama vrijednost prava ovisi o ukupnom broju korisnika unutar pojedine mjere i alokaciji sredstava za pojedinu mjeru u pojedinoj godini. Agencija provodi isplate izravnih potpora sukladno osiguranim sredstvima prema odredbama Uredbe (EU) br.1306/2013 i Uredbe (EU) br.1307/2013, člankom 18. st.6. i 7. Zakona o poljoprivredi, Uredbom Vlade RH kojom se određuje financijska struktura omotnice za program izravnih plaćanja u pojedinim godinama (za proizvodnu 2018. objavljena u Narodnim Novinama broj 6/2018), kao i mogućnošću umanjenja odobrene isplate za iznos eventualnog duga korisnika sukladno čl.143. Zakona o poljoprivredi. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku sa zakonskom kamatom.

4.Podneskom od 25. kolovoza 2021. (l.br. 113-117 spisa) tužitelj se putem punomoćnika očitovao na odgovor na tužbu te naveo da je tužitelj u tužbenom zahtjevu obrazložio da je neisplata poticaja na temelju nepravilno provedene kontrole štetna radnja koja je u uzročnoj-posljedičnoj vezi s nastalom štetom tužitelju. Tužitelj navodi da je u konkretnom slučaju riječ o šteti koja je nastala u obavljanju službe ili druge djelatnosti državnog tijela. Agencija je samostalna pravna osoba upisana u sudski registar. Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o osnivanju Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 30/09 i 56/13) propisano je da je Republika Hrvatska osnivač Agencije, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. U članku 2. stavku 2. istog članka navedeno je da Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije. Odredbom članka 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11, 93/16, 104/16 dalje: „ZSDU“) propisano je da štetu koju građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska. Tužena u odgovoru na tužbu navodi da je temeljem članka 138. Pravilnika o provedbi izravne potpore u poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. („Narodne novine“ broj 19/2018, 42/2018, 45/2018; dalje Pravilnik ) kod tužene utvrđeno prekoračenje od 100%jer:

-Nije vođena evidencija za potporu TPVP na propisanom obrascu 3 – umanjenje od 10%

-Nisu do 15. rujna pokošeni travnjaci – umanjenje od 10%

-Prva košnja nije bila nakon 20. srpnja – umanjenje od 60 %

-Nisu ručno odstranjenje invazivne biljke - umanjenje od 5 %.

Prema navodima tužene zbroj navedenih umanjenja ukupno iznosi 85%, dok istovremeno u nastavku odgovora na tužbu se navodi da je utvrđeno prekoračenje prijave od 100 % te da zbog toga nije odobrena isplata TVPV potpora tužitelju. Navodna kršenja obveza od strane tužitelja, tužena je utvrdila na temelju kontrole na terenu od 14. studenog 2018. Dakle, kontrola na terenu provedena u studenom 2018. godine je utvrdila da prva košnja nije bila nakon 20. srpnja 2018. godine niti da je košnja obavljena do 15. rujna 2018. godine te je de facto za istovjetnu nepravilnost (prva košnja mora biti nakon 20. srpnja i najkasnije do 15. rujna, znači riječ je o jednoj košnji u propisanom vremenskom periodu) utvrđeno umanjenje od 10% i zatim od 60%, što predstavlja nezakoniti i nepravilni rad Agencije. Tužitelj je tijekom cijele kontrole kontroloru isticao objektive razloge nemogućnosti košnje određenih površina, koje kontrolor nije, a morao je uzeti u obzir. Tužitelj ponovno ističe da je za dio zemljišnih čestica uredno izvršenje obveza postalo objektivno nemoguće. Objektivna nemogućnost izvršenja obveza se ogleda u činjenici da su određene parcele prodane, dok su se za neke zemljišne čestice javili vlasnici o čemu tužitelj nije obaviješten, što predstavlja izvlaštenje velikog dijela poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, na određenim dodijeljenim površinama ručna košnja ili košnja strižnom kosom, kao obveznom vrstom košnje u skladu s člankom 68. stavkom 1. podstavkom 4. Pravilnika, više nije bilo moguće zbog izrovane zemlje najezdom divljih svinja. U slučaju ARKOD parcele broj 841389 košnja je nemoguća strižnom kosom ili ručno zbog toga što je došlo do velike erozije tla (velika količina kamenja koji onemogućuju propisanu košnju sukladno pravilima navedenih mjera). U članku 146. stavku 1. i stavku 2. Pravilnika, naziva „Viša sila i iznimne okolnosti“ je propisano:

„(1) Ako korisnik ne može ispunjavati kriterije prihvatljivosti ili svoje obveze zbog više sile ili iznimnih okolnosti, zadržava pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku djelovanja više sile ili iznimnih okolnosti. Ako se nesukladnost koja je posljedica više sile ili iznimnih okolnosti odnosi na višestruku sukladnost, ne primjenjuje se administrativna kazna, u skladu sa člankom 4.

Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

(2) Viša sila ili iznimne okolnosti su vanjski nepovoljni utjecaji koje nije bilo moguće predvidjeti, spriječiti niti ukloniti, nastali u slučajevima:

– smrti korisnika (nositelja, odgovorne osobe i člana poljoprivrednog gospodarstva)

– dugoročne profesionalne nesposobnosti korisnika (nositelja, odgovorne osobe)

– ozbiljne prirodne katastrofe koja utječe na poljoprivredno gospodarstvo

– nenamjernog uništenja poljoprivrednih objekata na poljoprivrednom

gospodarstvu

– epizootske ili biljne bolesti koja utječe na dio ili svu stoku ili usjeve korisnika

– šteta na površinama ili izlučenja grla koja su prouzročile divlje životinje

– promjene opsega proizvodnje na gospodarstvu koja se nije mogla

predvidjeti na dan podnošenja jedinstvenog zahtjeva

– izvlaštenja cijelog ili velikog dijela poljoprivrednog gospodarstva ako se to izvlaštenje nije moglo predvidjeti na dan podnošenja jedinstvenog zahtjeva.“ Prema citiranim odredbama Pravilnika, definirane su iznimke bez krivnje korisnika na temelju kojih se zadržava pravo na potpore vezane uz površinu ili životinje, koje su prihvatljive u trenutku djelovanje više sile ili iznimnih okolnosti. Dakle, ako je nesukladnost posljedica taksativno nabrojanih razloga u članku 146. stavku 2. Pravilnika, što u ovom konkretnom slučaju jest, tada se ne primjenjuju administrativne kazne. Nesporno je da je tužitelj upozoravao tijekom kontrole na terenu, kao i pisanim putem 12. prosinca 2018. u svom prigovoru na kontrolu te telefonskim putem u dva navrata 30. studenog 2018. i 10. prosinca 2018., na objektivnu nemogućnost košnje određenih izrovanih površina zbog najezde divljih svinja, što se smatra višom silom i iznimnom okolnosti u skladu s navedenom odredbom Pravilnika (članak 146. stavak 2. točka 6. Pravilnika). Nadalje, tužitelj je također isticao da su određene parcele prodane bez da je o tome službeno obaviješten što također predstavlja višu silu u smislu članka 146. stavka 2. točke 8. Pravilnika i te parcele tužena nije trebala ubrajati u neprihvatljive površine na temelju kojih je tužitelj sankcioniran. Sve navedeno predstavlja protuzakonit i nepravilni rad Agencije za koju odgovara Republika Hrvatska po principu objektivne odgovornosti1 u skladu s navedenom zakonskom odredbom u točci I. ovog podneska. Tužitelj smatra važnim istaknuti i povrede prava Europske Unije, točnije Uredba (EU) 1306/2013 Europskog parlamenta i vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008. Prema članku 99. stavku 2. i stavku 3. Uredbe (EU) 1306/2013, jasno se čini razlika između neispunjenja obveza iz nepažnje i namjernog neispunjenja obveza te se u skladu s tim primjenjuju drugačiji kriteriji sankcioniranja korisnika potpora u ovom predmetu tužitelja. U slučaju neispunjavanja obveze zbog nepažnje, kako je to propisano navedenom uredbom, postotak smanjenja ne smije prekoračiti 5 %, a u slučaju ponovljenog neispunjavanja obveze, ne smije prekoračiti 15 %, dok u slučaju namjernog neispunjavanja obveze postotak smanjenja u načelu ne može biti manji od 20 % i može doći do cjelokupnog isključenja iz jednog ili više programa potpore te može vrijediti jednu ili više kalendarskih godina. S obzirom da Agencija nije niti spomenula, a kamoli dokazala namjeru neispunjenja obveza tužitelja, može se zaključiti da je izvršeno sankcioniranje na temelju nepažnje tužitelja te sukladno prethodno navedenoj odredbi postotak smanjenja ne smije prekoračiti 5%, odnosno u slučaju ponovljenog neispunjenja obveze, ne smije prekoračiti 15%, što u ovom konkretnom slučaju 1 Stajalište Ustavnog suda RH u odluci U-III-2314/2006 Agencija nije ispoštovala te je tužitelj sankcioniran za daleko veći postotak nego što je Agencija bila ovlaštena te je takvim postupanjem nedvojbeno prouzročena šteta tužitelju. Navedeno prekoračenje ovlasti Agencije predstavlja protuzakonito i nepravilno postupanje Agencije, koje je u izravnoj uzročnoj-posljedičnoj vezi sa štetom koja je nastala tužitelju. Nadalje, paragrafom 57. preambule Uredbe (EU) 1306/2013 je propisano:

„Sustav višestruke sukladnosti podrazumijeva određena administrativna ograničenja i za korisnike i za nacionalne uprave budući da je potrebno osigurati čuvanje podataka, da se moraju provoditi provjere te, kad je nužno, primijeniti kazne. Te kazne trebaju biti proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće.“

Dakle, iz navedene odredbe jasno proizlazi volja zakonodavca da kažnjavanje korisnika mora biti krajnje sredstvo te da takav sustav kažnjavanja mora biti, između ostalog, proporcionalan. U konkretnom slučaju kažnjavanje tužitelja nije bilo krajnje sredstvo odnosno nužno u smislu citirane odredbe niti je bilo proporcionalno što također predstavlja nepravilni rad Agencije, kojim je prouzrokovana šteta tužitelju. Slijedom navedenog, Agencija je nesporno svojim nepravilnim i protuzakonitim radom prouzrokovala štetu tužitelju za koju odgovora tužena po principu objektivne odgovornosti.

5.Podneskom od 1. ožujka 2022. (l.br. 131-133 spisa) tuženik je naveo u odnosu na navod tužitelja da je nemoguće da je kod tužitelja utvrđeno prekoračenje prijave od 100% budući da zbroj navedenih umanjenja koje tuženik navodi u odgovoru na tužbu iznosi ukupno 85% tuženik ističe da tužitelj pogrešno izjednačava predmetna umanjenja zbog kršenja obveza za operaciju TVPV koja u spornoj godini prema rezultatima kontrole na terenu iznose sveukupno 85% i prekoračenje prijave od 100%. Prekoračenje prijave se odnosi na razliku između tražene/prijavljene površine na Jedinstvenom zahtjevu i utvrđene prihvatljive površine za potporu, a koja je utvrđena kontrolom na terenu. Na ovako utvrđenu razliku (u slučaju tužitelja prijavljena je površina bila 17,91 ha, a utvrđena kao prihvatljiva 8,02 ha), a radi izračuna odobrene potpore primjenjuje se članak 19. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 640/2014, a što je propisano i člankom 138. Pravilnika za 2018. Umanjenja zbog kršenja obveza za M.10.1.3. – očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (u daljnjem tekstu: TVPV) odnose se na umanjenja zbog kršenja jedne ili više obveza koje su korisnici dužni ispunjavati kod provođenja operacije TVPV, a koje su propisane člankom 68. Pravilnika za 2018. Člankom 139. Pravilnika za 2018. propisane su sankcije odnosno umanjenja u slučaju kršenja jedne ili više obveza propisanih za IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja (u što spada i TVPV), pri čemu se primjenjuju i administrativne kazne sukladno članku 35. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 640/2014. Tako stavci 3., 4. i 5. članka 139. Pravilnika za 2018. propisuju da se kod kršenja jedne ili više obveza propisanih za IAKS mjere ruralnog razvoja, ukupni iznos potpore koji je dodijeljen ili koji se treba dodijeliti odbija ili djelomično povlači ovisno o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđenog kršenja obveza. Odbijanja ili djelomično povlačenje iznosa potpore za kršenje obveza iz stavka 3. toga članka određuju se u postotku, u skladu s tablicom 8 iz priloga 4 ovoga Pravilnika, a ocjene kršenja obveza po pojedinoj operaciji i podmjeri prikazane su u prilogu 5. tog Pravilnika. Konačno, ako se kontrolom utvrdi više slučajeva kršenja obveza propisanih za pojedinačan tip operacije ili podmjere, smatrat će se da se radi o jednom slučaju kršenja obveza s najvećim stupnjem kršenja u smislu primjene umanjenja iz stavka 3. tog članka.

Kontrolom na terenu utvrđeno je kršenje sljedećih obveza propisanih za operaciju TVPV:

- tužitelj nije vodio evidenciju o provođenju svih propisanih obveza potpore TVPV na propisanom obrascu 3, zbog čega je određeno kršenje od 10%,

- prijavljeni travnjaci nisu pokošeni do 15. rujna te godine, zbog čega je tužitelju određeno kršenje od 10%,

- prva košnja u regiji brdsko-planinskoj nije obavljena nakon 20. srpnja, zbog čega je tužitelju određeno kršenje od 60%,

- tužitelj nije ručno odstranjivao invazivne vrste biljaka koje nisu prikladne za ispašu, zbog čega je određeno kršenje od 5%.

Sukladno navedenom primijenjeno je umanjenje potpore s najvećem stupnjem kršenja od 60%.

U odnosu na navod tužitelja da je kontrola na terenu iz studenog 2018. utvrdila da prva košnja nije bila nakon 20. srpnja 2018., niti da je košnja obavljena do 15. rujna 2018., te je za istovjetnu nepravilnost utvrđeno umanjenje od 10% i zatim od 60%, što predstavlja nezakonit rad Agencija za plaćanja, tuženik ističe da je u članku 68. stavak 5. Pravilnika za 2018. propisano vrijeme i učestalost košnje kod operacije TVPV po regijama. Tu je propisano da zadnji dan do kada se može obaviti košnja je 15. rujna, a početak prve košnje je za brdsko-planinsku regiju 20. srpnja. Tužitelj nije kosio najkasnije do 15. rujna na 6 arkod parcela od ukupno 15 parcela prijavljenih za TVPV, odnosno na 40% parcela. Stoga je u skladu s ocjenom kršenja obveza po kriteriju iz priloga 5 određen opseg kršenja te je određeno umanjenje od 10% sukladno tablici 8. Umanjenje za kršenje iz priloga 4. Kršenje obveze prve košnje nakon 20. srpnja utvrđeno je na 7 arkod parcela od ukupno 15 arkod parcela prijavljenih za TVPV odnosno 46,67%. Stoga je u skladu s tablicom ocjena kršenja obveza po kriteriju iz priloga 5 određen opseg kršenja – umanjenje od 60% sukladno tablici 8 umanjenja za kršenja iz priloga 4. Slijedom navedenog nema nezakonitog postupanja Agencije za plaćanja budući da je ista postupala izričito sukladno navedenim odredbama Pravilnika za 2018. U odnosu na navode tužitelja da su objektivni razlozi bili od utjecaja na nemogućnost košnje tužitelja na pojedinim parcelama, a koji razlozi predstavljaju višu silu ili iznimne okolnosti sukladno članku 146. st. 1. i 2. Pravilnika, tuženik navodi da je tužitelj sukladno čl. 146. st. 3. Pravilnika za 2018. bio dužan u slučaju više sile ili iznimnih okolnosti u pisanom obliku na obrascu 4. priloga 3. tog Pravilnika uz prilaganje odgovarajućih dokaza izvijestiti Agenciju za plaćanja u roku od 15 radnih dana od trenutka kada je to mogao učiniti. Sukladno st. 4. istog članka o prijavljenim slučajevima više sile ili iznimnih okolnosti odlučuje Povjerenstvo za višu silu i iznimne okolnosti u Agenciji za plaćanja. Takva prijava od strane tužitelja nije nikada zaprimljena pa stoga Agencija za plaćanja nije mogla navedene objektivne okolnosti uzeti kao višu silu niti ih uzeti u obzir prilikom obračuna potpore. U odnosu na navode tužitelja da Agencija za plaćanja nije postupila sukladno odredbi članka 99. st. 2. i 3. Uredbe (EU) 1306/2013 jer nije ničim dokazala namjerno neispunjenje obveza. Tuženik ističe da se navedena odredba primjenjuje u izračunu sankcija za gospodarstva sa utvrđenim kršenjem zahtjeva višestruke sukladnosti. Kršenje višestruke sukladnosti predmetnim kontrolama nisu utvrđene, niti je tužitelj za zahtjev iz 2018. bio od strane kontrole na terenu odabran za kontrolu pravila višestruke sukladnosti. Navedeno je vidljivo iz predmetnog Izvještaja o kontroli gdje je pod stavkom "kontrolom je obuhvaćeno" jasno vidljivo i označeno sa "X" da su kod tužitelja kontrolom bile obuhvaćene mjere osnovno plaćanje, proizvodno vezana plaćanja po površini, zeleno plaćanje i IAKS mjere ruralnog razvoja, ali ne i ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti (prazan kvadratić). Slijedom navedenog, tuženik smatra da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i predlaže ga odbiti.

6. Podneskom od 29. ožujka 2022. (l.br. 162-170 spisa) tužitelj je putem punomoćnika naveo da:

I. Uvodno objašnjava cjelokupni postupak prijave i isplate potpora izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnom razvoju isplaćenih od strane Agencije poljoprivrednicima.

II. Postupak prijave i uvjeti za ostvarivanjem prava na potpore

Izravne potpore poljoprivrednicima se isplaćuju na temelju prijave - jedinstvenog zahtjeva, koji podnosi svaki poljoprivrednik za svaku proizvodnu godinu. Jedinstveni zahtjev se popunjava i predaje u skladu s odredbama propisanih u članku 3. do članka 13. tada važećeg Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu (Narodne novine, broj 19/2018, 42/2018, 45/2018, 118/2018, 21/2019; dalje u tekstu: Pravilnik o izravnim potporama).

Poljoprivrednik u jedinstvenom zahtjevu navodi za koje točno mjere se prijavljuje te koje točno ARKOD parcele koristi. Shodno tomu, izračun visine svake pojedine potpore ovisi o prijavljenoj površini, odnosno prihvatljivoj površini te za određene mjere o broju grla koje poljoprivrednik posjeduje. Tako popunjeni jedinstveni zahtjev poljoprivrednik je dužan u skladu s člankom 6. stavkom 1. tada važećeg Pravilnika podnijeti Agenciji u razdoblju od 5. ožujka do 15. svibnja 2018. godine., što je tužitelj i učinio.

Preduvjet za prijavu poljoprivrednih zemljišta putem jedinstvenog zahtjeva je upis tih površina u ARKOD sustav u skladu s odredbama propisanih u članku 8. tada važećeg Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine, broj 17/2018; dalje u tekstu: Pravilnik o evidenciji). Naime, prilikom provođenja postupka upisa svake pojedine parcele u ARKOD sustav službenik Agencije vrši uvid u DOF (digitalni ortofoto – satelitske snimke) nakon čega je dužan izbaciti sve neprihvatljive površine, unutar prijavljenih parcela, veće od 500 m2 te na preostali dio svake ARKOD parcele službenik Agencije dodjeljuje koeficijent prihvatljivosti.

Tako je u članku 19. Pravilnika o izravnim potporama propisano:

„(1) Trajni travnjak u smislu članka 4. stavka 1. točke h. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i članka 26. stavka 2. Zakona je livada, pašnjak i krški pašnjak, sukladno propisu o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, koji nije bio uključen u plodored niti preoran tijekom pet ili više godina.

(2) Pašnjak je trajno-travnjačka površina u kontinentalnom dijelu Hrvatske na kojoj se, osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i obilježja krajobraza, stijene ili drveće.

(3) Prihvatljiva površina pašnjaka određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti. Razredi prihvatljivosti pašnjaka s obzirom na zastupljenost neprihvatljivih površina i pripadajući koeficijenti prihvatljivosti prikazani su u Tablici 4. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(4) Prije dodjele koeficijenta prihvatljivosti za pašnjake i krške pašnjake, sve neprihvatljive površine veće od 500 m² koje se nalaze unutar parcele i homogene su cjeline izlučuju se iz ARKOD parcele.

(5) Korisnik će ostvariti potporu za one prihvatljive površine pašnjaka za koje je zadovoljena obveza iz članka 15. stavka 3. ovoga Pravilnika.“

Dok je u članku 20. Pravilnika o izravnim potporama vezano uz krške pašnjake propisano:

(1) Krški pašnjak je ekstenzivni pašnjak na obalnom, priobalnom i planinsko- priobalnom području na kojem se, osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i neprihvatljiva obilježja krajobraza i elementi krša. Prihvatljiva površina određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti.

(2) Prihvatljiva površina krških pašnjaka određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti. Razredi prihvatljivosti krških pašnjaka s obzirom na zastupljenost neprihvatljivih površina i pripadajući koeficijenti prihvatljivosti prikazani su u Tablici 5. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(3) Korisnik će ostvariti potporu za one prihvatljive površine krških pašnjaka za koje je zadovoljena obveza iz članka 15. stavka 3. ovoga Pravilnika. “ Kako bi ostvario isplatu potpora za prijavljene površine u ARKOD sustavu, poljoprivrednik mora provoditi minimalne uvjeti održavanja površina, koji su za livade, pašnjake i krške pašnjake propisani u članku 15. stavku 3. Pravilnika o provedbi izravnih potpora. Navedena odredba Pravilnika o provedbi izravnih potpora glasi: „(3) Poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, korisnik mora minimalno održavati napasivanjem stoke u vlasništvu i/ili posjedu ili kositi barem jednom godišnje, pri čemu prva košnja treba biti obavljena do 30. lipnja 2018. godine u skladu s pravilima višestruke sukladnosti.“

Iz navedenih podzakonskih odredbi proizlazi koje poljoprivredne površine se smatraju prihvatljivima u smislu isplate potpora za obavljanje poljoprivredne aktivnosti – pašarenja te je jasno definirano kako je dopušteno da se na takvim poljoprivrednim površinama nalaze određeni neprihvatljivi elementi. Štoviše, propisana je mogućnost da krški pašnjaci, naspram „običnih“ pašnjaka, mogu imati veći stupanj zastupljenosti neprihvatljivih elemenata, a da se i dalje takve površine smatraju prihvatljivima u smislu isplate izravnih potpora.

Pravilnikom o provedbi izravnih potpora u članku 15. stavku 3. je propisana minimalna poljoprivredna aktivnost koju je poljoprivrednik dužan provoditi radi isplate potpora, a to je ili provođenje pašarenja ili košnja jednom godišnje. Dakle, propisana je alternativna obveza poljoprivredniku radi održavanja površina poljoprivrednom aktivnošću i time ispunjavanja uvjeta za ostvarivanjem prava na potpore. Nadalje, prema navedenim podzakonskim odredbama, konkretnije članku 19. stavku 3. i članku 20. stavku 2. pravilnika o provedbi izravne potpore, prihvatljiva površina za pašnjake i krške pašnjake određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele (riječ je o površini koja se upisala u ARKOD sustav nakon što je službenik u Agenciji prilikom upisa parcele i uvida u DOF snimke već izbacio neprihvatljive elemente na toj parceli veće od 500 m2) i dodijeljenog koeficijenta prihvatljivosti. Na temelju takve utvrđene prihvatljive površine Agencija isplaćuje potpore korisniku, što dovodi do toga da se svakom korisniku na jedan paušalan način, zbog nemogućnosti točnog i preciznog mjerenja svakog neprihvatljivog elementa manjeg od 500 m2, potpora već umanjuje za unaprijed utvrđene neprihvatljive dijelove.

Prema tablici 4. i tablici 5. sadržanih u Prilogu 1. Pravilnika o izravnim potporama, koeficijent prihvatljivosti za pašnjake može biti 1.0, 0.8, i 0.6, a za krške pašnjake može biti i 0.4. Koeficijent 1.0 znači da je cjelokupna površina ARKOD parcele prihvatljiva, koeficijent 0.8 dopušta prihvatljivost ARKOD parcele, ako je zastupljenost neprihvatljivih elemenata između 10% i 30% u odnosu na ukupnu površinu, koeficijent 0.6 dopušta od 30% do 50%, a koeficijent 0.4 dopušta 50% do 75%.

III. Nepravilno i nezakonito postupanje Agencije

Radi lakšeg razumijevanja nezakonitog i nepravilnog postupanja Agencije u utuženom razdoblju, tužitelj ističe primjer ARKOD parcele ID 841389 čija ukupna površina iznosi 2,20 ha. Naime, navedenu parcelu je tužitelj prijavio za upis u ARKOD sustava prilikom kojeg je službenik Agencije vršeći uvid u DOF snimke izbacio 0,44 ha kao neprihvatljivih (riječ je o svim neprihvatljivim homogenim cjelinama većim od 500 m2) te je shodno tomu upisao preostali dio parcele u ARKOD sustav. Dakle, djelatnik Agencije je odredio kako prihvatljiva površina navedene ARKOD parcele iznosi 1,76 ha od ukupnih 2,20 ha te joj je određen koeficijent 0,80, što prema članku 19. stavku 3. i članku 20. stavku 2. Pravilnika o provedbi izravne potpore čini površinu od 1,408 ha (umnožak upisanih 1,74 ha i koeficijenta prihvatljivosti) prihvatljivom za isplatu. Prema Tablici 4. sadržanoj u Prilogu 1. Pravilnika o izravnim potporama, koeficijent 0,80 dopušta zastupljenost između 10% i 30% neprihvatljivih elemenata unutar ARKOD parcele, a da se i dalje takve parcela smatra prihvatljivom i time pogodnom za isplatu potpora na temelju članka 19. stavka 3. i članka 20. stavka 2. Pravilnika o izravnim potporama. Dakle, navedeni koeficijent, na konkretnom primjeru ARKOD parcele ID 841389, dopušta postojanje neprihvatljivih elemenata od 0,176 ha do 0,528 ha, a da se pritom poljoprivredniku isplaćuje puni iznos potpora.

U generalnoj napomeni, sadržanoj u Izvještaju o kontroli na terenu zahtjeva za izravnim plaćanjima, pojedinim mjerama ruralnog razvoja i ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti za 2018. godinu od 23. studenog 2018., broj 132427/IACS/3/1, vezano za ARKOD parcelu ID 841389, kontrolor je naveo „zaraslo, šuma i paprat“ te je na temelju toga izbacio cjelokupnu površinu navedene ARKOD parcele iz sustava potpora. Dakle, Agencija je prilikom provođenja kontrole u potpunosti zanemarila dodijeljeni koeficijent prihvatljivosti, odnosno postotak neprihvatljive površine koji taj koeficijent dopušta. Također, Agencija je prilikom postupka upisa ARKOD parcele bila dužna izbaciti sve veće homogene cjeline, uključujući navodnu šumu koja se nalazi na ARKOD parceli. Takvim postupanjem Agencija je nezakonito uskratila potpore tužitelju za koje, prema svim važećim propisima, ima pravo te je na taj način nesporno prouzrokovana šteta tužitelju.

Nadalje, na svim ARKOD parcelama prijavljenim kao pašnjaci ili krški pašnjaci tužitelj je nesporno provodio poljoprivrednu aktivnost – pašarenje, što je i potvrđeno prilikom saslušanja nositeljice OPG-a, KE **.**.2022. te prilikom saslušanja člana OPG-a, EE, **.**.2022.

Također je nesporno da je u članku 15. stavku 3. Pravilnika o provedbi izravne potpore propisana mogućnost odabira između pašarenja ili košnje, odnosno, ako se provodi pašarenja, što je tužitelj nesporno provodio, nije potrebno dodatno kositi ARKOD parcele. Navedeno je i potvrđeno članu OPG-a, EE, na predavanjima savjetodavne služne Agencije tijekom jeseni u 2017. godini. Važno je napomenuti da prilikom provođenja pašarenja, u ovom konkretnom slučaju ovce ne mogu popasti sve biljke, već samo one koje odgovaraju njihovoj prehrani.

IV. Zaključno

Slijedom svega navedenog, nesporno je da je tužitelj u skladu sa svim važećim i prethodno navedenim propisima podnio jedinstveni zahtjev za potpore te je nesporno kako je tužitelj upisao sve ARKOD parcele koje koristi, u ARKOD sustav. Nadalje, nesporno je kako je Agencija odgovorna za definiranje prihvatljive površine ARKOD parcele, odnosno da službenik u Agenciji je dužan izbaciti sve neprihvatljive homogene cjeline veće od 500 m2 iz ARKOD parcele te je nesporno da je isključivo Agencija odgovorna za određivanje koeficijenta prihvatljivosti za svaku pojedinu ARKOD parcelu.

Također je nesporno kako je tužitelj ispunio sve obveze vezane uz poljoprivrednu aktivnost prijavljenih ARKOD parcela, odnosno da je provodio pašarenje. U Pravilniku o provedbi izravne potpore je nedvojbeno propisano da korisnik potpora nije dužan kositi krške pašnjake, ako provodi pašarenje na prijavljenim parcelama i to bez obzira na činjenicu da stoka ne ispašari cijelu površinu prijavljene ARKOD parcele. Životno je i logično da stoka bira što će jesti prilikom pašarenja te stoga postoji mogućnost da pojedine biljke, koje ne predstavljaju izvor hrane, ostanu nepopasene, kao što je to npr. paprat. Saslušanjem svjedoka, TE, kontrolora, na ročištu održanom 7. ožujka, navedeni svjedok je izjavio: „Ovce ne pasu paprat, mi smo dobili od Veterinarskog fakulteta da je paprat čak i otrovna, pa ih ovce zato ne pasu.“ Zaključno, tužitelj ističe kako tužena na temelju članka 14. Zakon o sustavu države uprave (Narodne novine, broj 66/2019) odgovora za štetu koja je nastala nezakonitim i nepravilnim radom Agencije te da u slučaju odgovornosti države za štetu, država odgovara po principu objektivne odgovornosti, a takvo stajalište je i zauzeo Ustavni sud RH u odluci U-III-2314/2006:

"6. (…) Ustavni sud pritom napominje da su za postojanje javnopravne odgovornosti države za štetu u smislu članka 13. Zakona o sustavu države uprave u konkretnom slučaju trebale biti kumulativno ispunjene tri pravne pretpostavke: - prvo, nezakoniti ili nepravilan rad tijela države uprave (Ministarstva financija Republike Hrvatske), - drugo, postojanje štete koja je zbog toga nastala podnositeljima, i - treće, uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i nastale štete podnositeljima (pri čemu je bitno dokazati da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave, to jest da šteta ne bi nastala da njega nije bilo). (…) 7. (…) Ustavni sud u tom smislu ističe da je Zakonom o sustavu državne uprave ustanovljen sustav objektivne odgovornosti Republike Hrvatske za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne i javne uprave, koji se temelji na načelu uzročnosti (causa), a ne na načelu krivnje (culpe). Primarna i neposredna odgovornost države za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne i javne uprave poseban je izraz načela vladavine prava, jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske utvrđene u članku 3. Ustava."

U svojoj odluci Ustavni sud zauzeo je stajalište da je za odgovornost države po navedenom članku ZSDU-a potrebno je kumulativno ispunjenje sljedećih pretpostavki: 1) Nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave

2) Šteta koja je zbog nezakonitog ili nepravilnog rada nastala tužitelju

3) Uzročno posljedična veza između nezakonitog i nepravilnog rada te nastale štete kao neposredne posljedice istog.

Ustavni je sud izrazio neslaganje s dosadašnjom praksom redovnih sudova i jasno izrazio svoje shvaćanje odgovornosti države za nezakonit i nepravilan rad njezinih tijela kao objektivne odgovornosti. Time je isključio krivnju kao dodatnu pretpostavku odgovornosti države za štetu.

Tužitelj je dokazao sve pretpostavke naknade štete i to:

• Ad 1) Nezakonit ili nepravilan rad – uskrata potpora za proizvodnu 2018. godinu protivno važećim zakonskim i podzakonskim odredbama;

• Ad 2) Štetu – iznos potpora koje nisu isplaćene tužitelju, a na koje nesporno ima pravo;

Ad 3) Uzročno posljedičnu vezu - uskrata potpora tužitelju je izravna posljedica nepravilnog i nezakonitog rada Agencije.

Shodno tomu, tužitelj predlaže da Sud u cijelosti usvoji tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja te tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora (l.br. 9-13 spisa), rješenja (l.br. 15 spisa), obavijesti o ostvarenim pravima za 2017. (l.br. 16 spisa), izjave (l.br. 17 spisa), izvještaja o kontroli na terenu od 14. studenog 2018. (l.br. 19-31 spisa), zahtjeva za potporu za 2016. (l.br. 38-58 spisa), izjave (l.br. 59 spisa), odluke o ostvarivanju prava na potporu za 2016. (l.br. 60-61 spisa), odluke o ostvarivanju prava na potporu za 2017. (l.br. 62-63 spisa), izvještaja o kontroli na terenu zahtjeva za izravnim plaćanjima za 2018. (l.br. 64-90 spisa), odluke o ostvarivanju prava na potporu za 2018. (l.br. 91-92 spisa), zapisnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (l.br. 93-100 spisa), očitovanja na zahtjev za mirno rješenje spora (l.br. 105 spisa), odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora (l.br. 109- 111 spisa), prigovora na izvještaj kontrole na terenu od 14. studenog 2018. (l.br. 118- 120 spisa), tablice 8 – umanjenje za kršenje (l.br. 134 spisa), priloga 5 (l.br. 135-153 spisa), saslušanjem svjedoka GE (l.br. 155 spisa), svjedoka UE (l.br. 157 spisa), čitanjem prigovora korisnika Stake Pipić od 1. ožujka 2019. (l.br. 160- 173 spisa), čitanjem nalaza i mišljenja knjigovodstvenog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. (l.br. 215-219 spisa), očitovanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (l.br. 221-225 spisa), te saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke.

9.Tužiteljica saslušana kao parnična stranka u svom iskazu je navela da joj je za 2018. godinu isplaćen značajno manji iznos poticaja odnosno da je za 2018. godinu dobila iznos od 26.860,24 kn, a za prethodnu 2017. je dobila ukupno dobila ukupno 109.000,00 kn, pa smatra da joj nije pravilno obračunat poticaj za 2018. godinu. Agencija za plaćanja u poljoprivredi je dana 14. studenog 2018. obavila kontrolu OPG tužitelja, a po obavljenoj kontroli je dobila zapisnik. Tužitelj se bavi uzgojem ovaca, dobio je poticaje i za zemlju drugih vlasnika što je bilo dozvoljeno od 2016. kada je ušla u mjeru 10., a kad bi se netko od vlasnika javio da mu se vrati zemlja ili da je zemlja prodana, to je prijavila i ispisala iz sustava poticaja. Navodi da je na taj način ispisala tri do četiri parcele koje su raniji vlasnici prodali, a to je ispisivala poslije 2018. jer do tada nije bilo nikakvih promjena. Za 2017. i 2018. godinu je imala prijavljen isti broj parcela u Agenciji, istu količinu stoke i sve isto, pa joj nije jasno tako značajno umanjenje poticaja za 2018. Tvrdi da im nitko iz Agencije za 2018. nije poslao obavijest da pašnjake poslije ispaše moraju pokositi, premda su neke dijelove i pokosili. Za 2019. i 2020. godinu je uredno primala poticaje. Što se tiče isplate poticaja, ne dobivaju nikakva rješenja, već dobivaju novce na žiro račun. Mjera 10. se odnosi krške pašnjake i to se plaća iz sredstava Europske unije, Krški pašnjaci nakon ispaše se moraju kositi, ali ih tužitelj za tu godinu nije pokosio jer im nisu rekli da ih treba pokositi, odnosno pokosili samo jedan dio. Navodi da su divlje svinje izrovale zemljište, pa je bilo gotovo nemoguće ili teško za kositi.

10.Saslušani svjedok PE u svom iskazu je naveo da se krajem 2018. HE, djelatnik Agencije za plaćanja, najavio da će doći u kontrolu, te da je u kontrolu došao dana 14. studenog 2018. godine, vodio ga je po svim parcelama koje su u sustavu poticaja. Tužitelj uzgaja ovce, te prilikom ispaše ovce ne popasu svu travu, nego neke biljke ostanu. Smatra da je problem u tome što ih Agencija nije obavijestila o nekim promjenama. Tvrdi da je bio na svim predavanjima u Savjetodavnoj službi koja su se održavala 2017., a i prije 2016. godine kad su ušli u Mjeru 10. koju skraćeno nazivaju TVPV, a to znači trava visoke prirodne vrijednosti, koje trave se smiju kositi u razdoblju od 15. srpnja do 15. rujna. Navodi da je na predavanjima koja su bila u jesen 2017. imao pitanje da li se krški pašnjaci moraju kositi, a odgovor na predavanju je bio da ne moraju. Međutim, u Agenciji su kasnije donijeli odluku da se krški pašnjaci, ako ih stoka ne popase, moraju pokositi, barem jednom godišnje, ali ih nitko o tome nije obavijestio odnosno nitko im nije rekao da je takva odluka donesena. Neke od pašnjaka je 2018. godine pokosio, a neke nije jer je teren dosta težak odnosno na zemlji ima velikih kamenih gromada. Nakon kontrole u mjesecu studenom 2018. je nazvao Agenciju da mu pojasne kada je donesena odluka da se krški pašnjaci moraju pokositi i zašto ga nisu o tome obavijestili, a oni su mu rekli da je takva odluka objavljena na internetu i na oglasnoj ploči u Općini Paški. Točno je da neki dijelovi pašnjaka 2018. nisu bili pokošeni, a mislio je da će im smanjiti određeni dio poticaja, no Agencija im je obustavila ukupno 82.000,00 kuna. Smatra da su postupanjem Agencije oštećeni odnosno da im je Agencija neosnovano obustavila isplatu. Tužitelj je za 2019. i nadalje podnosio zahtjev za potporu u Agenciju te je u mjesecu svibnju 2019. na lice mjesta došao supervizor za kontrolu ovih parcela VE i on je veći dio njihovih parcela vratio u sustav poticaja, a za neke parcele je samo smanjio koeficijente, neke parcele su ostale izvan sustava potpore. Smatra da su potpore koje su dobivali za 2019. i 2020. korektne jer su za te godine imali manje zemlje i manje ovaca. Iz Agencije im ne dostavljaju nikakav obračun iz kojeg bi mogli vidjeti koliko je plaćeno za određenu stavku za koju Agencija plaća potporu već je jedino na žiro računu vidljivo koliko novaca je uplaćeno. Na zemljište dolazi divljač odnosno divlje svinje koje rade veliku štetu, uništavaju zasađeni kukuruz. Mjerom 10. je propisano da se krški pašnjaci smiju kositi strižnom kosom ili ručno, a to je nemoguće kositi na taj način tamo gdje su divlje svinje napravile štetu.

11.Saslušani svjedok HE u svom iskazu je naveo da je u radnom odnosu u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), da radi pola godine za Agenciju za plaćanja kao kontrolor, a pola godine u HAPIH-u na prijavi poticaja. Navodi da je po uputi Agencije otišao u kontrolu kod tužiteljice. Obišli su sve parcele. Utvrdio je da su obrasle parcele nepoljoprivrednog zemljišta, nakon čega su one izbačene iz sustava Arkod, te kada se utvrdi da postoji preko 20% nesukladnosti korisnik ostaje bez kompletnog poticaja za krške pašnjake, što se dogodilo kod tužiteljice za 2018. Na njoj su ostali korektni poticaji za oranice. Oranica mora biti jednom godišnje izorana, livada mora biti jednom godišnje pokošena, pašnjak mora biti održavan. Krški pašnjaci se mogu umanjiti zbog neprihvatljivih dijelova odnosno zbog toga što se na njegovom dijelu nalazi kamenje, zaraslo drveće, rupe ili sl. uglavnom za dio koji se ne može koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji i tada se za taj kriški pašnjak može smanjiti koeficijent. Prijavitelj poticaja prilikom prijave pašnjaka treba djelatnicima Agencije dati do znanja da je na određenom dijelu te površine kamen, ili grmlje ili neprihvatljivi dio. Svaka kategorija zemljišta koja se prijavljuje u poticaje se plaća drugačije. Ovisno o omotnici se radi i obračun poticaja odnosno koliko Hrvatska dobije novca u tu namjenu, pa se tako npr. za oranicu moglo isplaćivati oko 2.200,00 kn po hektaru, za daljnje kategorije zemljišta ne zna koliko se plaća po hektaru. Tužitelj je te 2018. bio u sustavu Mjere 10 to su travnjaci visoke prirodne vrijednosti, u tom sustavu on mora biti 5 godina, on prolazi obuku nakon koje dobiva certifikat da je položio tu obuku i upisuje se u sustav, dobiva jedan obrazac u koji je dužan svake godine upisati kada je kosio te pašnjake i s čim je kosio jer se takvi pašnjaci ne smiju kositi sa malčerom, rotokosom. Od 2021. godine se u sustav Arkod može se unijeti zemljište ako je stranka njezin vlasnik, ako ima ugovor o korištenju zemljišta koji je ovjeren od strane javnog bilježnika, a ranije se moglo unositi i zemljište drugih vlasnika. Ako korisnik ne može ukloniti paprat sa dijela parcele, on takve dijelove niti ne bi trebao prijavljivati u Agenciju jer je zemljište zaraslo u paprat nepoljoprivredno.

12.Nalazom i mišljenjem knjigovodstvenog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. je utvrđeno da je tužitelj nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa sjedištem u [adresa], a koje je osnovano radi uzgoja i prodaje janjaca i ovaca, te je za ispašu stoke dobilo na korištenje zemljište ukupne površine od 28,43 ha. U svom tužbenom zahtjevu tužitelj, s obzirom da je prilikom obrade i obračuna potpora iz zahtjeva za potporu za 2018. godinu izvršeno umanjenje prijavljenih površina te su u skladu s time umanjene isplaćene potpore za proizvodnu 2018. godinu, potražuje naknadu štete u obliku izmakle koristi (uskraćivanje potpora) za proizvodnu 2018. i to na način da se utvrdi razlika između pretpostavljenog iznosa punih potpora za sve prijavljene površine i broj grla za proizvodnu 2018. godinu i isplaćenog iznosa potpora za istu godinu. Uzimajući u obzir svu dostupnu dokumentaciju koja se odnosi na način izračuna i visinu potpora za proizvodnu 2018. godinu te postavljeni zadatak od Suda, u nastavku nalaza tabelarno se daje izračun svih potpora za koje tužitelj potražuje naknadu štete uslijed tuženikovog umanjenja prijavljenih površina, i to za sljedeće potpore i prijavljene površine i broj grla:

1. osnovno plaćanje za 28,43 ha,

2. preraspodijeljeno plaćanje za 20,00 ha,

3. proizvodno vezana plaćanja za ovce i koze za 22 grla,

4. proizvodno vezana plaćanja za proteinske usjeve za 2,56 ha,

5. zeleno plaćanje za 18,39 ha,

6. mjeru M10.1.3 očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV) za 17,91 ha, te

7. mjeru M13 plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima za 23,16 ha.

Na temelju utvrđenja i izračuna iz nalaza, u skladu s dostupnom dokumentacijom, vještak je mišljenja kako slijedi:

-za proizvodnu 2018. godinu pretpostavljene potpore za sve prijavljene površine i grla iz zahtjeva tužiteljice iznose ukupno 108.414,43 kn, odnosno 14.389,07 EUR. Ukupan pretpostavljeni iznos i pojedinačni iznosi svake od predmetnih potpora dani su u stupcima 'l' i 'l'' Tabele 1 iz nalaza.

-za proizvodnu 2018. godinu isplaćene su potpore u iznosu od ukupno 26.845,67 kn, odnosno 3.563,04 EUR.

Ukupan iznos i pojedinačni iznosi svake isplaćene potpore dani su u stupcima 'm' i 'm'' Tabele 1 iz nalaza.

-visina nastale štete za proizvodnu 2018. godinu, odnosno razlike između pretpostavljenih potpora koje bi tužiteljica primila, a u skladu prijavljenim površinama i broju grla, i isplaćenih potpora, iznosi ukupno 81.568,76 kn, odnosno 10.826,03 EUR. Ukupan iznos i pojedinačni iznosi razlike između pretpostavljenih i isplaćenih predmetni potpora dani su u stupcima 'n' i 'n'' Tabele 1 iz nalaza.

13.U predmetnom postupku tužitelj zahtjeva naknadu štete zbog smanjena isplate potpora od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2018. jer smatra da je do tog smanjenja došlo zbog nezakonitog rada Agencije odnosno zbog nepravilno provedene kontrole kao štetne radnje koja je u uzročno- posljedičnoj vezi s nastalom štetom tužitelju.

14.Odredbom članka 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11, 12/13, 93/16, 104/16, 66/19 dalje: „ZSDU“) je propisano da štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.

15.Odredbom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22) je propisano da tko drugom prouzroči štetu, dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

Pretpostavke odgovornosti za štetu su postojanje subjekta obveznog odnosa i odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost.

16.Odredbom članka 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

17.Iz rezultata izvedenih dokaza proizlazi:

-da je tužitelj prvi put podnio Jedinstveni zahtjev za Potporu TVPV (potpore za operaciju M.10.1.3. očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti unutar mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) 11. svibnja 2016. za 13,16 ha.

-da je dana 10. lipnja 2016. tužitelj je napravio dopunu tog zahtjeva u kojoj povećava površinu za Potporu TVPV za 3,46 ha, pa ukupna površina iznosi 16,64 ha;

-da je tužitelj prilikom ulaska u sustav potpore preuzeo obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije o čemu je potpisao izjavu koja je sastavni dio Jedinstvenog zahtjeva.

-da je tužitelju izdana Odluka o ulasku u sustav potpore za Mjeru 10.1.3. očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti od 30. siječnja 2018. kojom je utvrđena obveza poštivanja kriterija za navedenu Mjeru u petogodišnjem razdoblju u kojem mora zadržati obveznu površinu od 16,64 ha;

-da je jedinstvenim zahtjevom za 2017. tužitelj prijavio Potporu TVPV na površini od 17,94 ha, te mu je ta potpora isplaćena u iznosu od 17.658,54 kn.

-da je jedinstvenim zahtjevom za 2018. tužitelj je prijavio Potporu TVPV na površini od 17,91 ha.

-da je Agencija je sukladno čl.133. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. (NN 19/18, 42/18, 45/18) provela kontrolu na terenu 14. studenog 2018. te je utvrdila razliku jer je prijavljena površina bila 17,91 ha, a utvrđena kao prihvatljiva površina od 8,02 ha.

-da je prilikom kontrole utvrđeno kršenje obveza propisanih za Potporu TVPV i to: 1) tužitelj nije vodio Evidenciju o provođenju svih propisanih obveza potpore TVPV na propisanom obrascu 3., zbog čega je određeno kršenje od 10%,

2) prijavljeni travnjaci nisu pokošeni do 15. rujna te godine, zbog čega je određeno kršenje od 10%,

3) prva košnja u regiji brdsko-planinskoj nije obavljena nakon 20. srpnja, zbog čega je određeno kršenje od 60%,

4) nisu ručno odstranjivane invazivne vrste biljaka koje nisu prikladne za ispašu, zbog čega je određeno kršenje od 5%.

18.Iz dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Klasa:320-01/18-03/104885, ur.br. 343-060302-24-002 od 3. travnja 2024. (l.br. 207- 211 spisa) proizlazi da su počinjene nepravilnosti otkrivene u kontroli na terenu od dana 14. studenog 2018. godine. Korisnik OPG Staka Pipić je jedinstvenim zahtjevom za 2018. zatražila potporu od 28,43 ha, a navedenom kontrolom na terenu je utvrđeno 18,39 ha odnosno 13,36 ha zavisno o potporama te stoga iznos potpora na koji korisnik ima pravo, odnosno koji mu je isplaćen onaj koji odgovara točnim podacima kako je navedeno u tablici izračun potpora – OPG Staka Pipić 2018. koja je dostavljena u prilogu ovog dopisa. Osnovica za izračun prijavljenih površina te administrativne kazne kod prekoračenja prijava za potrebe provedbe plaćanja vezanih uz površinu primjenjuju se sukladno člancima 17. do 19a Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 (1393/2016). Sukladno članku 63. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013, ako se utvrdi da korisnik ne ispunjava kriterije prihvatljivosti, preuzete obveze ili druge obveze u vezi s uvjetima za dodjelu potpore ili pomoći prema sektorskom poljoprivrednom zakonodavstvu, potpora neće biti isplaćena ili se ukida u potpunosti ili djelomično, a, ovisno o slučaju, odgovarajuća prava na isplatu, kao što je navedeno u članku 21. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ne dodjeljuju se ili se ukidaju.

Također, osim obveze traženja povrata od korisnika, za neusklađenosti utvrđene kontrolom na terenu i/ili ažuriranja ARKOD podataka, propisana je i mogućnost izricanja administrativnih kazni u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013, Uredbom (EU) br. 1306/2013, Uredbom (EU) br. 1307/2013), Delegiranom uredbom Komisije, (EU) br. 639/2014, Delegiranom uredbom Komisije, (EU) br. 640/2014, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 641/2014, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 809/2014.

Prema navedenom, a s obzirom na značajna odstupanja između zatraženog i utvrđenog stanja površina, Agencija za plaćanja je ispravno obračunala smanjenja plaćanja u skladu s propisanim Uredbama EU i HR zakonodavstva.

19.Prema odredbi članka 1089. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima pri ocjeni izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije ostvarenje je spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

20.Izmakla korist predstavlja budući dio imovine odnosno prihod koji bi oštećenik nekom dozvoljenom djelatnošću postigao da nije bio onemogućen štetnom radnjom štetnika. Za naknadu izmakle koristi nije dovoljno samo subjektivno predviđanje i tužiteljevo očekivanje maksimalnog iznosa potpore, već je odlučno da li je tužitelj za takvo očekivanje imao osnovu u nekom objektivnom kriteriju.

21.Da bi postupanje tijela državne uprave bilo protupravno odnosno nezakonito isto mora svojim postupanjem kršiti zakon odnosno postupajući prekoračiti svoja ovlaštenja. Provodeći kontrolu na terenu na temelju zahtjeva za izravna plaćanja, pojedinih mjera za 2018. tijelo državne uprave je postupalo zakonito i u skladu sa svojim ovlaštenjima.

22.Za postojanje odgovornosti Republike Hrvatske za štetu u smislu citirane zakonske odredbe članka 14. Zakona o sustavu državne uprave potrebno je ispunjenje slijedećih pretpostavki:

1) da postoji nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave;

2) da je nastala šteta

3) da postoji uzročna veza između spomenutog rada i nastale štete.

23.Nezakonitiom radom se smatra svako djelovanje suprotno odredbama i načelima važećeg pravnog poretka, a nepravilno djelovanje znači postupanje suprotno pravilima struke koje odudara od uobičajene metode rada u državnom tijelu odnosno postupanje protivnoj svrsi koja je određena ili ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti.

24.Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da postoji odgovornost Republike Hrvatske neovisno o tome na kojoj je razini djelovanja došlo do štete kao posljedice nezakonitog ili nepravilnog rada.

25.Iz rezultata izvedenih dokaza ne proizlazi da je tužitelj dokazao postojanje nepravilnog ili nezakonitog rada Agencije, a budući da je Agencija ovlaštena i dužna provoditi kontrole Zahtjeva za plaćanja uvidom na terenu, što je u konkretnom slučaju i učinjeno, te niti sam tužitelj ne spori postojanje nepravilnosti utvrđenih prilikom kontrole na terenu, ali utvrđene nepravilnosti nastoji opravdati navodeći da nije imao informaciju da se krški pašnjaci moraju kositi barem jednom godišnje, navodeći da ih nitko o tome nije obavijestio te da im je od strane divljači učinjena šteta, a što također nisu prijavili Agenciji.

26.Isto tako, valja istaknuti da u slučaju kad bi se radilo o nepravilnom ili nezakonitom radu kao jednog od uvjeta za postojanje odgovornosti države za štetu, država ne može odgovarati i za svaku najmanju grešku već se mora raditi o nekoj razmjernoj većoj grešci s težim posljedicama koja prelazi normalne uobičajene pogreške u postupanju.

27.Podnošenje zahtjeva za potporu nije samo po sebi dovoljna radnja koja ima dovesti do ostvarivanja zatraženih potpora već ostvarivanje potpora povodom podnesenog zahtjeva ovisi o tome da li je podnositelj zahtjeva udovoljio svim uvjetima koji su potrebni da bi se ostvarile potpore navedene u zahtjevu za ostvarivanje potpora, pa kako slijedom navedenih utvrđenja proizlazi da tužitelj nije ostvario sve potrebne uvjete da bi povodom zahtjeva za potporu za 2018. godinu ostvario sve navedene potpore kao i prethodne godine, to sud smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dosudu naknade štete tužitelju radi izmakle dobiti, slijedom čega je tužitelja valjalo odbiti sa tužbenim zahtjevom u cijelosti.

28.Prema priloženom troškovniku tuženik potražuje parnične troškove u iznosu od 1.800,00 eura.

29.Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) i tuženiku dosudio troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku odmjerene u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023) po Tbr. 7., Tbr. 8. i Tbr. 9. s PDV-om i to:

-za sastav odgovora na tužbu

u iznosu od 200,00 eura,

-za sastav odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eura,

-za sastav podneska od 1. ožujka 2022.

u iznosu od 200,00 eura,

-za sastav podneska od 11. travnja 2022.

u iznosu od 200,00 eura,

-za sastav podneska od 18. ožujka 2025.

u iznosu od 200,00 eura,

-za sastav podneska od 2. travnja 2025.

u iznosu od 200,00 eura,

-za zastupanje na ročištu od 8. srpnja 2025.

u iznosu od 200,00 eura,

odnosno u ukupnom iznosu od 1.400,00 eura.

30.Slijedom navedenog, tuženiku je valjalo priznati ukupne parnične troškove u iznosu od 1.400,00 eura.

31.Zbog svega iznesenog valjalo je presuditi kao u izreci.

U Ogulinu 29. srpnja 2025.

Sudac

Milka Keleuva-Ivošević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti

1.Odvjetnica Sidonija Grbavac, Zagreb, Ulica kneza Mislava br. 2

2.ODO Karlovac, Građansko-upravni odjel