Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-14265/2024-12.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog PE, kojeg brani odvjetnik Nikola Jurić, zbog prekršaja iz članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22.), kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona, u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Trogir, pod brojem: 511-12-33/05-5-229-1/2021 od 8. rujna 2021., nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 25. lipnja 2025. u prisutnosti Dorotee Vukorepa kao zamjenice branitelja i oštećenice LE, a odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, 30. lipnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1954. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

što je:

20. kolovoza 2021. u 08:50 sati u [adresa], u [adresa], počinio nasilje u obitelji na način da je svojoj sestri LE uputio riječi: „Đava ti sriću odnija, luda ovco“, što je kod oštećene LE izazvalo osjećaj uznemirenosti,

dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 1. istog Zakona,

pa se okrivljeniku na temelju članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) EURA.

Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine iste u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

II. Na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 60,60 eura (šezdeset eura i šezdeset centi), od čega na temelju članka 138. stavak 2. točka 1. istog Zakona troškove ispitivanja pristutnosti alkohola u organizmu u iznosu 10,60 eura (deset eura i šezdeset centi) i na temelju članka 138. stavak 2. točka 3. a) istog Zakona paušalni iznos troškova prekršajnog postupka od 50,00 (pedeset) eura u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir, podnijela je pod uvodno citiranim brojem, optužni prijedlog protiv okrivljenog PE, zbog prekršaja iz izreke ove presude.

2. Sudac u Stalnoj službi u Trogiru je proveo prekršajni postupak te je donio osuđujuću presudu protiv koje je okrivljenik podnio žalbu, a nakon čega je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske 19. lipnja 2024. donio rješenje kojim ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Ovaj Sud je zaprimio navedeni predmet od Stalne službe u Trogiru, sukladno Naredbi broj: 48-Su-8/2025-4 od 14. veljače 2025.

4. Okrivljenik nije pristupio na glavnu raspravu već je dostavio svoju pisanu obranu pa je Sud sukladno članku 167. stavak 3. Prekršajnog zakona raspravu proveo u odsutnosti okrivljenika kao i uredno pozvanog predstavnika ovlaštenog tužitelja. Na raspravi je bio prisutan branitelj Nikola Jurić te pozvana svjedokinja SE kao žrtva.

4.1. Nakon što je pročitan optužni prijedlog, pročitana je pisana obrana okrivljenika u kojoj je isti u bitnom naveo da prekršaj za koji ga se tereti nije počinio niti je ikada izgovorio prema navodno oštećenoj riječi citirane u optužnom prijedlogu. S LE je tada, kao i sada, zbog narušenih odnosa izbjegavao ikakav kontakt, osobito jer ista prilikom svakog pokušaja razgovora izmisli da je na neki način napao ili vrıjeđao, a što nije. Napominje da SE iz nepoznatog razloga konstantno s lažnim prijavama uznemiruje cijelu njegovu obitelji i njega. Da ga ista nastoji uznemiriti bacanjem smeća na nekretnini na kojoj prebiva te ostavljanjem znakova s natpisom „Prokleta gubo, umri!” „Lopove krepaj!!!” i slično. U privitku obrane dostavlja fotografıje na kojima su vidljivi natpisi koje SE ostavlja oko kuće. Da s istom ne razgovara niti s njom želi imati ikakvog posla. Da je jasno da se radi o potpuno izmišljenoj optužbi koja nije potkrijepljena ikakvim dokazima već da se jedino temelji na neistinitoj izjavi LE.

4.2. Svjedokinja-žrtva SE je u iskazu izjavila da je previše vremena prošlo od predmetnog događaja te da ostaje u cijelosti pri svom iskazu kojeg je dala na zapisniku kod suda u [adresa], sucu Zvonimiru Ivkoviću.

4.3. Sud je pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje LE od 12. studenog 2021., kada je svjedokinja izjavila da je kritične zgode njen brat PE ispred kuće u [adresa], vikao na nju govoreći joj da joj đava sriću odnija i nazivajući je ludom ovcom, što je kod nje prouzročilo uznemirenost i povredu dostojanstva.

4.4. Svjedokinja je dodala kako je okrivljenik mrzi, odnosi su im narušeni, više je puta kazneno i prekršajno odgovarao, on je nepopravljiv, a sve zbog toga što joj ne priznaje nasljedno pravo iza njihovog pokojnog oca ŽE. Pokrenula je građansku parnicu razvrgnuća suvlasništva te inače izbjegava svaki kontakt s okrivljenikom, a dodatno je maltretira okrivljenikova supruga DE.

4.5. Na pitanje branitelja „Jesu li odnosi u obitelji bili poremećeni prije ovog događaja“, svjedokinja je odgovorila da jesu i to intenzivno od 2010. Na pitanje branitelja „Posjedujete li prekršajne i kaznene presude na koje se pozivate“, svjedokinja je odgovorila da ih može dostaviti naknadno jer ih trenutno kod sebe nema, osim kaznene presude. Na pitanje branitelja „Kako je došlo do kontakta taj dan“, odgovorila je da je taj dan okrivljenik došao ispred njene kuće i počeo je vrijeđati, nitko drugi nije bio prisutan tom događaju, a susjeda nema jer je to ogromna čestica zemlje.

4.6. Nakon što je Sud svjedokinji pokazao fotografije priložene pisanoj obrani okrivljenika s natpisima „Prokleta gubo umri, lopovi, krepaj“ i na pitanje „Jesu li joj poznate te fotografije“, svjedokinja je odgovorila da to nije njen rukopis. Na pitanje suda svjedokinji „Je li okrivljenik ikada podnosio prijave proti nje vezano za obiteljsko nasilja“, svjedokinja je odgovorila potvrdno te da je i njegova supruga podnosila prijave, ali da u tome nisu uspjeli, da okrivljenik inače konzumira alkohol.

5. U nastavljenom dokaznom postupku, kojem nije prisustvovao okrivljenik te se ispričao zdravstvenim stanjem navodeći kako i dalje ostaje pri svojoj pisanoj obrani, Sud je u svojstvu svjedoka ispitao ZE je u svom iskazu izjavio da mu je okrivljeni PE prijatelj i da nije bio prisutan na dan 20. kolovoza 2021. u 08:50 sati u [adresa], na adresi [adresa] pa ne može kazati da je svjedočio ikakvoj incidentnoj situaciji između okrivljenika i njegove sestre LE. Međutim, da ima saznanja da ga dotična svako malo prijavljuje za nešto.

5.1. Na pitanje zamjenice branitelja „Na koji način imate saznanja o tim prijavama koje ste spomenuli“, svjedok je odgovorio da mu o tome kaže ili sam PE ili njegova sestra FE. Na iduće pitanje braniteljice o odnosima između okrivljenika i njegove sestre LE, svjedok je izjavio da su njihovi odnosi narušeni iza smrti njihovog oca i da se spore oko imovine te da bi nekada bio prisutan tijekom njihovih manjih svađa.

5.2. Oštećenica SE nije imala pitanja svjedoku navodeći da isti nije ni bio neposredni svjedok događaja.

5.3. Sud je u dokaznom postupku pročitao: dio izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji u dijelu u kojem se isti temelji na neposrednom zapažanju policijskih službenika, dio službene zabilješke Policijske postaje Trogir od 20. kolovoza 2021. u dijelu u kojem nisu sadržani obavijesni razgovori građana, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime PE i SE, naredbu o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze PE s LE te troškovnik Policije postaje Trogir za uporabu alkotesta, specijalistički nalaz Kliničkog bolničkog centra Split na ime okrivljenika, presudu Općinskog suda u Splitu broj: K-1142/11 od 7. studenog 2011., presudu ovog Suda, Stalne službe u Trogiru broj: Pp-2631/2022-5 od 12. siječnja 2023. te presudu Visokog prekršajnog suda RH broj: Ppž-4724/2023 od 24. svibnja 2023.

5.4. Oštećenica je nakon izvedenih dokaza priložila u spis rješenje o nasljeđivanju kao dokaz da je zakonska nasljednica i da su od tada problemi s okrivljenikom te fotografiju mjesta događaja.

6. Svjedokinja FE je u svom iskazu izjavila da joj je okrivljeni PE brat, a SE sestra. S okrivljenikom je u korektnim odnosima, da je zadnjih godina svjedočila situacijama između njih dvoje koje su verbalne prirode, fizičkog nasilja nikada nije bilo, a sve se to događa zbog zemljišta i diobe. Da stanuje u blizini i kad je se pita za konkretni događaj, da može samo kazati da tada nije svjedočila ikakvoj situaciji između okrivljenika i LE, vjerojatno je tada bila na moru pošto je bilo ljeto. Inače se nastoji distancirati od oboje u smislu da se ne želi miješati, a to već traje oko 30 godina.

6.1. Oštećenica je istaknula da iz iskaza svjedokinje proizlazi da nije bila prisutna na mjestu događaja predmetne prilike.

6.2. Sud je pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika, a iz koje proizlazi kako je okrivljenik pravomoćno kažnjavan iz područja nasilja u obitelji, i to:

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-11488/2022 od 24. listopada 2022., kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 99,54 eura, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (pravomoćna 22. studenog 2022.),

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-11388/2022 od 27. veljače 2023., kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (pravomoćna 24. svibnja 2023.).

7. Oštećenica je u završnoj riječi izjavila da želi da okrivljenik bude primjereno kažnjen jer će je samo tako ostaviti na miru, a dotični živi od rentanja sedam apartmana od 2008.

7.1. Braniteljica je u završnoj riječi navela kako iz provedenog dokaznog postupka nedvosmisleno i jasno proizlazi kako okrivljenik nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Nesporno se ukazuje kako je optužni prijedlog zasnivan isključivo na ničim dokazanim malicioznim tvrdnjama, to jest lažnim optužbama notorno vrlo konfliktne i problematične osobe. S obzirom na navedeno, predlaže se okrivljenika osloboditi od optužbe.

8. Nakon ovako provedenog postupka, odnosno ocjenom pisane obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenik počinio prekršaj kažnjiv po članku 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega ga je Sud proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuću kaznu.

9. Odredbom članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je:

Nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

10. U postupku nije sporno da su okrivljeni PE i žrtva SE brat i sestra pa se na iste primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).

10.1. Sporno je je li okrivljenik predmetne prilike uputio žrtvi LE riječi: „Đava ti sriću odnija, luda ovco, vidite lude ovce, vrag ti sriću odnija", odnosno jesu li citirane riječi kod iste prouzročile povredu dostojanstva ili uznemirenost.

10.2. Iz iskaza ispitane svjedokinje-žrtve LE, koja je neposredno iskazivala pred ovim Sudom i čiji je iskaz Sud u cijelosti prihvatio jer je svjedokinja u vezi odlučnih činjenica iskazivala jasno i uvjerljivo te njen iskaz smatra vjerodostojnim, u bitnom proizlazi da joj je predmetne prilike okrivljenik izgovorao riječi u smislu da joj đava sriću odnija i pritom je nazivao ludom ovcom, a što je kod nje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost. Opisujući svoj odnos s okrivljenikom žrtva je iskazivala kako su njihovi odnosi narušeni, a kao razlog je navela nepriznavanje njenog nasljednog prava iza smrti njihovog pokojnog oca zbog čega se vode sudski sporovi te da je okrivljenik više puta kazneno i prekršajno odgovarao. ZE i FE, koje je Sud ispitao na prijedlog obrane kao svjedoke, proizlazi da nisu bili svjedoci predmetnog događaja pa o istom nemaju ni neposrednih saznanja te Sud stoga njihove iskaze nije razmatrao u konkretnom slučaju, a isti su samo potvrdili ono što je nesporno, odnosno da su odnosi između žrtve i okrivljenika niz godina narušeni.

10.3. Psihičko nasilje u obitelji je oblik nasilja koji uključuje verbalno nasilje i verbalne napade, a što uključuje i vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i slično, a definira se kao svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Sud nije prihvatio paušalne navode pisane obrane okrivljenika da nije uputio sporne riječi žrtvi te da ga ista lažno prijavljuje smatrajući kako time samo želi izbjeći svoju prekršajnu odgovornost te Sud smatra kako iskaz ispitane svjedokinje dodatno osnažuje činjenica što se u ponovljenom postupku svjedokinja odmah nije mogla ni sjetiti predmetnih riječi koje joj je okrivljenik uputio u inkriminirano vrijeme tražeći da se pročita njen iskaz kojeg je dala Sudu u prvostupanjskom postupku, a što je životno i logično, posebno kada se uzme u obzir vremenski odmak od samog događaja, a očigledno je da se ne radi o izoliranom slučaju. U ovom kontekstu je potrebno napomenuti i kako je okrivljenik već pravomoćno osuđivan (pravomoćna presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Pž-4724/2023 od 24. svibnja 2023. koja je pročitana u dokaznom postupku) upravo zbog prekršaja obiteljskog nasilja prema žrtvi koja je po tom pitanju prekršajno neosuđivana osoba. Uobičajeno je da u slučajevima nasilja u obitelji, nema drugih materijalnih ili personalnih dokaza, odnosno drugih svjedoka događaja budući da su upravo i najčešće situacije u kojima se nasilje u obitelji događa, događaji bez vanjskih promatrača gdje su prisutni samo „jači i „slabiji“ član obitelji pa je i za očekivati da nije bilo svjedoka koji bi mogli vidjeti odnosno čuti takav čin.

10.4. Dakle, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila zakonska obilježja prekršaja iz članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona jer je predmetne prilike ispoljio psihičko nasilje u obitelji spram žrtve LE, upućujući joj riječi: „Đava ti sriću odnija, luda ovco“, koje riječi po objektivnom stajalištu omalovažavaju i vrijeđaju osobu kojoj su upućene, tako i sa subjektivnog stajališta budući da posljedica uznemirenosti zbog sadržaja izgovorenih riječi proizlazi ne samo iz njenog iskaza nego je ista utvrđena i neposrednim zapažanjem policijskog službenika koji je po dojavi žrtve da je okrivljenik vrijeđa pogrdnim riječima i uznemirava, nakon samog događaja žrtvu zatekao vidno uznemirenu, a što je konstatirano u izvješću o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji pod točkom b), i zbog čega je žrtva i zatražila intervenciju policije.

10.5. Sud napominje kako se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret prekršaj kažnjiv po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja nisu navedene pravomoćne odluke kojima je okrivljenik ranije kažnjavan odnosno osuđivan zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja. Kako je sud vezan činjeničnim opisom djela u smislu da u isti ne smije dodavati veću količinu neprava kojom bi se prekoračila optužba, u ovom slučaju se smatra da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10.6. Sud je u skladu s provedenim dokaznim postupkom iz činjeničnog opisa djela ispustio riječi: ...“vidite lude ovce....vrag ti sriću odnija“ budući da je žrtva iskazivala kako je u sadržaju izgovorenih riječi „đava“ i nije iskazivala o riječima „vidite lude ovce“.

11. Nakon što je Sud okrivljenika proglasio krivim za prekršaj za koji ga se tereti, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljeniku.

12. Kažnjivom odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je: Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

13. Određujući vrstu i visinu okrivljeniku, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljeniku kao otegotno uzeo u obzir što je već dva puta pravomoćno kažnjavan zbog obiteljskog nasilja, a što dokazuju pravomoćne odluke citirane pod točkom 6.2. ove presude, a osim lošeg zdravstvenog stanja okrivljenika, koje proizlazi iz njegove liječničke dokumentacije, nije bilo drugih posebno izraženih olakotnih okolnosti. S obzirom na navedeno te uzimajući u obzir vrlo izražene zahtjeve generalno preventivnog djelovanja, Sud je okrivljeniku, između alternativno propisane kazne zatvora i novčane kazne, izrekao kao blažu vrstu kazne - novčanu kaznu iznad propisanog posebnog zakonskog minimuma, odnosno u iznosu od 1.000,00 eura, držeći da će se izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenika da ne čini ovakve ili slične prekršaje.

13.1. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od jednog mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

14. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a predstavlja na temelju članka 138. stavak 2. točka 1. istog Zakona materijalne troškove tužitelja nastale uporabom testa ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu u iznosu od 10,60 eura, sukladno priloženoj specifikaciji troškova i na temelju članka 138. stavak 2. točka 3. a) istog Zakona paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 50,00 eura, a koji su na temelju članka 138. stavak 3. istog Zakona određeni u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

U Splitu 29. srpnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Marija Đirlić, v.r.

Zrinka Krečak, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku,

2. ovlaštenom tužitelju,

3. oštećenici LE,

4. branitelju,

5. u spis.