Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: Pp-2540/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Željki Budanec uz sudjelovanje Gorana Plantak kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog IF sa prebivalištem u mjestu [adresa], zbog prekršaja iz Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, pokrenutom povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Službe inspekcije cestovnog prijevoza, broj: KLASA: 340-06/24-02/839, URBROJ: 530-8-3-1-6-24-3 od 13. veljače 2024. godine, na temelju čl. . 1. PZ-a, dana 28. srpnja 2025. godine donio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik JF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I, rođen **.**.1963. godine u [adresa], sa prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
I
što je dana 13. veljače 2024. godine u 9,49 sati na državnoj cesti D3, Međimurska ulica – smjer Čakovec u naselju Varaždin, upravljao skupom vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] / [registarska oznaka], prijevoznika IVIĆ MARKO, te je u ime i za račun navedenog obavljao prijevoz tereta na relaciji Hrvatska – Njemačka suprotno odredbama Uredbe EU br. 561/2006, odnosno Uredbe br. 165/2014, odnosno Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Narodne novine 75/13, 36/15 i 46/17), jer nije korišten ručni unos kada je bilo obavezno, prije vožnje nije unio ručno u tahograf sve svoje radne aktivnosti vozača, odnosno nije unio razdoblje raspoloživosti za vrijeme provedeno na putu osobnim automobilom od svojeg mjesta prebivališta [adresa] do BP INA Varaždin gdje je preuzeo vozilo, a koje nije operativno središte prijevoznika ili prebivalište vozača, čime je postupljeno suprotno odredbama članka 9. Uredbe br. 561/2006, odnosno suprotno odredbama članka 34. stavak 5. Uredbe EU br. 165/2014, odnosno počinjen je prekršaj iz članka 48. a stavak 1. alineja 1. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Narodne novine 75/13, 36/15 i 46/17)
II čime je počinio prekršaj iz članka 48. a stavak 1. alineja 1. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Narodne novine 75/13, 36/15 i 46/17), pa se okrivljenom temeljem cit. propisa, a primjenom čl. 37. PZ-a,
III
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura)
IV Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po primitku ove presude. Okrivljenik se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona (NN 107/2007. i NN 39/2013), da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati ista će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
V Trošak postupka od 20,00 eura, od kojeg se iznos od 20,00 eura odnosi na paušalni trošak postupka, a temelji se na članku 138. stavak 3. u vezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), i dužan ga je nadoknaditi okrivljeni u roku od 30 dana od dana primitka presude. Ukoliko okrivljeni u tom roku izrečene troškove ne plati isti će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Tužitelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za cestovni promet,
cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektor inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Služba inspekcije cestovnog prijevoza, izdao je obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 340-06/24-02/839, URBROJ: 530-8-3-1-6-24-3 od 13. veljače 2024. godine, protiv okrivljenika zbog prekršaja iz Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, a protiv kojeg je okrivljeni uložio prigovor te je isti stavljen van snage.
2. Okrivljeni je u svojoj pisanoj obrani naveo da prekršajno djelo priznaje u cijelosti,
te čini nespornim okolnosti navedene u prekršajnom nalogu. Posebno navodi da mu činjenje istog nije bila namjera niti cilj već je prouzročeno isključivo omaškom. Nadalje, osporava visinu izrečene prekršajno-pravne sankcije, te moli sud da prilikom izricanja prekršajno-pravne sankcije uzme u obzir sve olakotne okolnosti na koje ukazuje u nastavku. Zaposlen je kao vozač u obrtu vlasnika MF, te mu je navedeno radno mjesto jedini izvor prihoda. Dana 13. 2. 2024. godine obavljao je prijevoz na relaciji Hrvatska – Njemačka te je omaškom propustio unijeti razdoblje raspoloživosti za vrijeme na putu osobnim automobilom od svojeg mjesta prebivališta [adresa] do BP INA Varaždin gdje je preuzeo vozilo, a koje nije operativno sjedište prijevoznika ili njegovo prebivalište. Naglašava da su prije i u trenutku početka predmetnog prijevoza bili rani jutarnji sati te da su prijevoznik i on bili u zakašnjenju s početkom prijevoza te je u žurbi omaškom nesmotreno propustio unijeti razdoblje raspoloživosti za vrijeme provedeno na putu osobnim automobilom od svojeg mjesta prebivališta [adresa] do BP INA Varaždin gdje je preuzeo vozilo. Slijedom gore navedenog, smatra da je ukupna izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura previsoka za konkretni počinjeni prekršaj, uzevši u obzir činjenice da prilikom počinjenja prekršajnog djela nisu ugroženi drugi sudionici u prometu te nikome nije prouzročena značajna imovinska ili neimovinska šteta. Osim toga, odmjereni novčani iznos novčane kazne uvelike bi utjecao na njegovu egzistenciju te bi mu znatno otežao već dovoljno tešku financijsku situaciju, budući da je njegova plaća opterećena kreditima i ima uzdržavane članove obitelji. Budući za priznaje počinjenje djela, isto je izolirani incident koji se više neće ponoviti, te budući da do sada nije prekršajno kažnjavan i ako se uzme u obzir sve navedene olakotne okolnosti kao i teška gospodarska situacija, smatra da se u ovoj situaciji svrha prekršajno-pravne sankcije u cijelosti može ostvariti opomenom ili maksimalnim smanjenjem novčane kazne. S obzirom na gore navedeno moli naslovni Sud da mu novčanu kaznu zamijeni opomenom ili maksimalno umanji iznos novčane kazne.
3. U toku dokaznog postupka izvršen je uvid u zapisnik provjere na cesti od 13. 2.
2024. godine i u potvrdu iz prekršajne evidencije od 19. 9. 2024. godine.
4.
Analizom obrane okrivljenika i provedenih dokaza sudac nalazi dokazanim da je okrivljeni počinio prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci ove presude.
5. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da priznaje prekršajno djelo u cijelosti, te ne osporava činjenične navode optužbe. Stoga, kao i temeljem izvršenog uvida u gore citiranu dokumentaciju, posebice u gore citirani Zapisnik provjere na cesti, a koji zapisnik je uredno popunjen i potpisan, te je sukladno čl. 158. PZ-a uzet kao dokaz, sudac nalazi dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj činjenično i pravno opisan pod točkom I i II izreke ove presude.
6. Prilikom odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz čl. . 2. Prekršajnog zakona, kao olakotno okrivljenom je uzeto dosadašnje nekažnjavanje, te priznanje prekršaja, dok otegotnih okolnosti okrivljeniku sudac nije našao te mu je sudac izrekao ublaženu novčanu kaznu, smatrajući da će se i tako kod okrivljenika, postići svrha kažnjavanja, imajući u vidu navode obrane o obiteljskom i imovinskom stanju.
7. Temeljem čl. . 3. PZ-a okrivljeni je dužan nadoknaditi troškove postupka od 20,00 eura, od kojeg se iznos od 20,00 eura odnosi na paušalni trošak postupka.
U Varaždinu, 28. srpnja 2025.
Zapisničar:
Sutkinja:
Goran Plantak, v. r.
Željka Budanec, v. r.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude, prema čl. . 1. Prekršajnog zakona, nije dopuštena žalba.
Presuda se dostavlja:
1. Okrivljenome, JF, [adresa],
2. Branitelju okr., ZOU Ivana Mandić i Mirela Džoja Petrlić, Osijek, K. A. Stepinca 7,
3. Tužitelju, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, Prisavlje 14,
4. Arhiva, ovdje.
