REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-176/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Filipu Banoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika LEGENDA PROMET d.o.o., Zagreb, Zagrebačka cesta 227, OIB: 80810821515, zastupan po punomoćniku Damiru Pokupcu, odvjetniku u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Tina Matije Stanešića, odvjetnika, i punomoćnika tuženika Ivana Boričevića, odvjetnika, 28. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja SO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da nije dopuštena odluka o otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) tuženika LEGENDA PROMET d.o.o., Zagrebačka cesta 227, Zagreb, OIB: 80810821515 donesena 15.12.2022. godine kojom je tužitelju SO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otkazan ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sklopljen dana 18.08.2019. godine, za radno mjesto trgovačkog putnika.

2. Utvrđuje se da nije dopušteno očitovanje na zahtjev za zaštitu prava radnika SO doneseno po tuženiku LEGENDA PROMET d.o.o., Zagrebačka cesta 227, Zagreb, OIB: 80810821515, 20.01.2023. godine kojim je odbijen zahtjev za zaštitu prava tužitelja SO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je podnijet dana 02.01.2023. godine protiv odluke o otkazu ugovora o radu od 15.12.2022. godine.

3. Nalaže se tuženiku LEGENDA PROMET d.o.o., Zagrebačka cesta 227, Zagreb, OIB: 80810821515 da u roku od 15 dana tužitelja SO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vrati rad, na poslove koje je obavljao na temelju otkazanog ugovora o radu ili druge odgovarajuće poslove sukladno stručnoj spremi i radnom iskustvu tužitelja.

4. Nalaže se tuženiku LEGENDA PROMET d.o.o., Zagrebačka cesta 227, Zagreb, OIB: 80810821515, da tužitelju SO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana. "

II. Nalaže se tužitelju SO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku LEGENDA PROMET d.o.o., Zagrebačka cesta 227, Zagreb, OIB: 80810821515, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je bio u radnom odnosu u društvu Legenda Promet d.o.o. od 18.08.2019. godine na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Tužitelj je 21.12.2022. godine zaprimio odluku o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja od 15.12.2022. godine te je 2. 1. 2023. izjavio poslodavcu zahtjev za zaštitu prava i zatražio da se opozove odluka o otkazu. Tuženik je zahtjev za zaštitu prava zaprimio 13.1.2023. godine te se na isti negativno očitovao dopisom od 20.01.2023. godine, koji je tužitelj zaprimio 26.01.2023. godine., nakon čega je tužitelj u roku propisanom Zakonom o radu podnio tužbu sudu radi utvrđenja nedopuštenosti predmetne odluke o otkazu.

2. Tužitelj nije počinio povrede radne obveze koje mu se stavljaju na teret odlukom o otkazu. Tužitelj je 02.09.2022. godine bio na godišnjem odmoru koji mu je odobren od strane tuženika. Tuženik nema pravo niti osnove pratiti tužitelja na njegovom godišnjem odmoru. Iz opomena koje je tužitelj dobio i koje se navode u odluci o otkazu vidljivo je da su tužitelj i njegov automobil konstantno pod GPS praćenjem tuženika. U odluci u otkazu te u očitovanju na zahtjev za zaštitu prava tuženik je proturječan samom sebi jer neistinito tvrdi da je tužitelj otišao samoinicijativno na bolovanje. Tuženik tereti tužitelja jer je bio na adresi [adresa], te da su postojala odstupanja od kretanja vozila koje mu je poslodavac dao na korištenje za 21., 16., 14., 10. i 8. studenoga 2022. godine, ali tuženik ne navodi o kojem vremenskom razdoblju bi se radilo pri tim odstupanjima te uopće ne navodi konkretne detalje tih navodnih odstupanja. Tužitelj kao trgovački putnik obilazi brojna mjesta tijekom svojeg radnog dana. Bit trgovačkog putnika je da putuje tijekom dana, prevozi, slaže i pregledava robu, ispunjava naloge i narudžbe te zastupa interese tuženika pri njegovim klijentima u raznim mjestima sukladno planu ophodnje koji tužitelj sam izrađuje, jer tuženik kao poslodavac ne izrađuje za tužitelja plan ophodnje niti traži dostavu istoga. Netočno je da bi tužitelj radio manje od 8 sati dnevno. Tuženiku je poznata činjenica da tužitelj ne dobiva raspored radnog vremena sukladno Zakonu o radu i sukladno čl. 9. njegova ugovora o radu, pa stoga niti nije upoznat sa time kad njegovo radno vrijeme počinje, a kad ono završava. Unatoč tome tužitelj uredno odradi svojih 8 sati rada dnevno sukladno radnim obvezama toga dana.

3. U obrazloženju pobijane odluke o otkazu navodi se kako je 7. rujna 2022.g. tužitelju izrečena opomena: -jer se neovlašteno poslužio sredstvima danim radnicima za izvršavanje njihovih poslova (koristio službeni automobil u privatne svrhe za vrijeme „bolovanja“) pa da je na taj način počinio povredu obveza iz radnog odnosa iz čl. 64. st. 1. t. 9. Pravilnika o radu, -zbog neizvršavanja zakonskih, ugovornih ili drugih obveza zbog kojih je prijetilo nastupanje ili je nastupila imovinska ili druga šteta za poslodavca (nije na vrijeme obavijestio poslodavca o korištenju 1 dana godišnjeg odmora) pa da je na taj način počinio povredu obveza iz radnog odnosa iz čl. 64. st. 1. t. 16. Pravilnika o radu, -jer nije obavijestio poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad suprotno čl. 37. st.1. Zakona o radu. Potom je 28. studenoga 2022.g. tužitelju izrečena opomena

- jer se neovlašteno poslužio sredstvima danim radnicima za izvršavanje njihovih poslova (koristio službeni automobil u privatne svrhe) pa da je na taj način počinio povredu obveza iz radnog odnosa iz čl. 64. st. 1. t. 9. Pravilnika o radu - zbog neizvršavanja zakonskih, ugovornih ili drugih obveza zbog kojih je prijetilo nastupanje ili je nastupila imovinska ili druga šteta za poslodavca ( radio je manje od 8 sati dnevno) pa je na taj način počinio povredu obveza iz radnog odnosa iz čl. 64. st. 1. t. 16. Pravilnika o radu - jer je zbog krajnje nepažnje poslodavcu nanio materijalnu štetu. Zatim tuženik u točki 4. obrazloženja pobijane odluke navodi kako se tužitelj očitovao tuženiku na opomenu od 28.11.2022. godine. Dvije rečenice dalje u istoj točki onda tuženik pak tvrdi kako je njegovo povjerenje dodatno poljuljano činjenicom da se tužitelj nije niti na jednu opomenu očitovao. Tužitelj se uredno očitovao na jednu i na drugu opomenu i objasnio tuženiku da je pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo.

4. Prema navodima tuženika iz pobijane odluke proizlazi da je tužitelj nastavio sa neurednim ispunjavanjem svojih obveza tako što je prijavio štetu iz kasko osiguranja osiguravatelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. sam i bez odobrenja svojih nadređenih. Nadalje, tereti se tužitelja i da je za vrijeme radnog vremena obavljao druge poslove (funkciju općinskog načelnika) povodom blagdana S. Pobijana odluka o otkazu je manjkava, paušalna. Tuženiku je nakon više od četiri godine počeo biti problem korištenja službenog vozila u privatne svrhe, te je za to tužitelj opomenut putem opomene od 07.09.2022. godine i 28.11.2022. godine. Istina je da tužitelj nikada nije imao zabranu korištenja navedenog vozila u privatne svrhe jer je trgovački putnik. Međutim, tužitelj je rijetko koristio poslovno vozilo u privatne svrhe, čemu je dokaz da je njegova potrošnja bila u granicama odobrenja te da je čak i na svoj trošak točio gorivo. S time da poslodavac nije prilagodio odobrene troškove čestim promjenama cijena goriva na tržištu, što je išlo na štetu tužitelja kao radnika.

5. Iz opomena koje su osnova pobijane odluke o otkazu i očitovanja na zahtjev za zaštitu prava proizlazi da je službeni automobil tužitelja 24 sata na dan vidljiv u GPS sustavu tuženika. Tužitelj nije dao suglasnost na takvo praćenje, niti mu je dat na uvid bilo kakav pravilnik ili interni akt kojim se uređuje GPS praćenje njegova vozila. Štoviše, takav akt nije vidljiv niti u prostorijama tuženika, niti u vozilu koje se prati putem GPS-a. Ako tuženik koristi GPS praćenje, a što je evidentno iz pobijane odluke, opomena i očitovanja, onda je obvezan obavijestiti radnike da su njihova vozila praćena putem GPS sustava. Tužitelja nitko nije ni obavijestio barem usmeno da bi njegov automobil bio praćen putem GPS sustava, što je kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka EU 2016/679, jer se na taj način nezakonito špijunira radnika.

6. Tuženik se u opomenama i u pobijanoj odluci poziva na odredbe Pravilnika o radu, koji tužitelju nakon brojnih upita nikada nije dat na uvid. Također, voditelj obrade pri tuženiku, ako uopće postoji, je dužan prije obrade provoditi procjenu učinka predviđenih postupaka obrade (u ovome slučaju GPS praćenje) na zaštitu osobnih podataka tužitelja, sve navedeno sukladno čl. 35. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i članku I. točke 11. Odluke o uspostavi i javnoj objavi popisa vrsta postupaka obrade koje podliježu zahtjevu za procjenu učinka na zaštitu podataka koju je donijela Agencija za zaštitu osobnih podataka dana 21.12.2018. godine.

7. Nadalje, netočno je da tužitelj ne bi obavijestio poslodavca o korištenju godišnjeg odmora u trajanju od jednog dana. Tužitelj je tuženika u zakonskom roku obavijestio o korištenju jednog dana godišnjeg odmora, točnije 31.08.2022 u 14:38h putem maila je tužitelj najavio godišnji odmor, a koji mu je odobren. Također, netočno je da tužitelj ne bi obavijestio tuženika o privremenoj nesposobnosti za rad. Tužitelj je tuženika uredno obavijestio o privremenoj nesposobnosti za rad putem maila 06.09.2022 u 18:26h. Dana 31.08.2022. godine je za 02.09.2022. godine (petak) zatražio jedan dan godišnjeg odmora zbog vađenja krvi te je dana 06.09.2022. godine (utorak) dostavio potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, jer liječnica tužitelja nije radila preko vikenda, a u ponedjeljak 05.09.2022. godine je bila na godišnjem odmoru.

8. Tužitelju se stavlja na teret da se ne drži plana ophodnje, a plan ophodnje sam izrađuje i uvijek ga je ispoštovao u cijelosti.

9. Tuženik u pobijanoj odluci tereti tužitelja da je zbog krajnje nepažnje poslodavcu nanio materijalnu štetu. Tužitelj pretpostavlja da se to odnosi na nezgodu gdje je oštećeno zadnje desno stop svjetlo na službenom automobilu tužitelja. Tužitelj je za tuženika tijekom 4 i više godina rada prešao preko 200.000 km sa službenim automobilom i nikada nije imao prometnih nezgoda, ali dok se dogodi jedna manja šteta na automobilu, tužitelja se odmah tereti i prijeti mu se s otkazom putem opomene. Tužitelj je povodom nastanka te manje štete na automobilu o istome uredno obavijestio tuženika putem maila dana 21.10.2022. godine, te je od ČO dobio informaciju da riješi navedeno sa osiguranjem povodom prijave štete te je životno logično da je tužitelj kao savjesni radnik obavijestio tuženika 05.12.2022. godine da je za sljedeći dan 06.12.2022. godine dogovorio da kod osiguravatelja dođe prijaviti štetu te da je dobio obrasce koje tuženik mora ovjeriti i koje im je odmah poslao. Nakon više od 2 mjeseca, tuženik putem ĐO javlja da se zaustave sve aktivnosti. Kao što je navedeno, tužitelj je još 21.10.2022. godine obavijestio tuženika o šteti i molio nadređene za daljnje postupanje. Informaciju nije dobio mjesecima, do 06.12.2022. godine kada je tužitelj sve obavio na korist tuženika. Tužitelj je povodom štete obavio sve uredno i sukladno zakonu na korist tuženika te istome nije nastala nikakva šteta zbog koje bi ga se ovako neopravdano teretilo. Štoviše, iz dostavljenih mailova je vidljivo da je tužitelj 06.12.2022. godine u 8:24h molio nadređene osobe da nadopune u dokumentima što je potrebno za prijavu štete te je nadređena osoba ČO istoga dana u 9:48h odnosno 9:49h tražila od tužitelja dokumente koje je on predao za prijavu štete. Iz razgovora sa ČO je vidljivo da nije postojao nikakav problem povodom prijave štete, ali zato se u pobijanoj odluci neosnovano teretilo tužitelja da je falsificirao potpis osobe ovlaštene za zastupanje. Neorganiziranost tuženika je vidljiva u činjenici da je druga nadređena osoba ĐO istoga dana 06.12.2022. godine u 9:39h javila tužitelju da zaustavi sve aktivnosti povodom prijave štete, a tužitelj je sve već obavio jer je imao potrebna odobrenja. Zbog svoje neorganiziranosti i ignoriranja tužitelja, tuženik tereti tužitelja da je navodno falsificirao potpis osobe ovlaštene za zastupanje i da je zbog cijelog postupka prijave štete tuženik izgubio povjerenje u njega, što je potpuno netočno i neistinito te izmišljeno jer tužitelj nije falsificirao ničiji potpis. Navedeno je apsurd, jer je tužitelj uredno komunicirao sa nadređenom osobom ČO **.**.2022. godine vezano uz prijavu štete i dostavio joj sve dokumente za koje je bila potrebna ovjera tuženika, a za što se dostavlja e-mail korespondencija.

10. U odnosu na navode tuženika iz točke 6. pobijane odluke da tijekom blagdana Č za vrijeme radnog vremena nije obavljao svoj posao, tužitelj izjavljuje da se obilazak djece u dječjem vrtiću odvio predvečer kada je tužitelj već obavio svoje radne zadatke za taj dan. Toga je svjestan tuženik i zna da tužitelj nema raspored radnog vremena i točno određeno radno vrijeme te je nejasno zašto tužitelj predvečer, kada je već obavio svoje poslove za taj dan, ne bi mogao posjetiti djecu u dječjem vrtiću kao načelnik [adresa].

11. Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže se utvrditi kao nedopuštenu predmetnu odluku o otkazu i tuženikovo očitovanje na zahtjev za zaštitu prava te vratiti tužitelja na rad, na poslove koje je obavljao na temelju otkazanog ugovora o radu.

12. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužitelj navodi da je 2. rujna 2022. godine bio na godišnjem odmoru te da zbog toga tuženik nije imao pravo niti osnove pratiti njegov GPS lokator. Nakon toga navodi da je 2. rujna 2022. godine ipak bio privremeno nesposoban za rad. Dakle, tužitelj čak i u svojoj tužbi nije konzistentan. Vezano za tu problematiku potrebno je objasniti kronologiju događaja. Tužitelj je 31. kolovoza 2022. godine u 14:38h putem e-maila zatražio jedan dan godišnjeg odmora za petak. Tuženik je ovom zahtjevu udovoljio, ali je isto tako ujedno tužitelja upozorio da je sukladno članku 85. st. 5. Zakona o radu ovakav zahtjev dužan dostaviti najmanje 3 dana prije dana namjeravanog korištenja godišnjeg odmora. Nadalje, bitno je naglasiti da je u e-mailu od 31. kolovoza 2022. godine tužitelj naveo da će naknadno dostaviti pisani obrazac, ali isti nikada nije dostavio. Nastavno na sve navedeno, tužitelj je 6. rujna 2022. godine dostavio e-mail u kojem je naveo da je imao zdravstvene probleme te da je zapravo za petak, 2. rujna 2022. godine bio privremeno nesposoban za rad te da se zahtjev za godišnji odmor može zanemariti. Obzirom na neuobičajenost situacije i obzirom na niz nelogičnosti tuženik je upozorio tužitelja da je dužan u roku od 3 dana obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a što tužitelj nije učinio. U tužbi tužitelj navodi da nije mogao dostaviti potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad jer da mu liječnica nije radila. Međutim, radnik je na svom radnom mjestu bio u ponedjeljak 5. rujna 2022. godine, ali niti je dostavio potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, niti je poslodavca barem upoznao s tom činjenicom. Tuženik osporava da bi liječnica 5. rujna 2022. godine bila na godišnjem odmoru, a čak i da je bila na godišnjem odmoru obveza tužitelja je bila da obavijesti poslodavca da je taj dan bio privremeno nesposoban za rad.

13. Tužitelj je na dan kada je bio bolestan bio poprilično aktivan te je njegovo vozilo bilo u kretanju od 10:10:46h pa sve do 22:29:27h. 10. Tako je primjerice od 10:13:38h do 14:22:59h bio u zgradi [adresa]. Isto tako je od 15:21:55h do 16:01:53h bio na mjestu koje na karti izgleda kao nogometno igralište. Pretpostavlja se da se radi o nogometnom igralištu nogometnog kluba Rudar Botinovec. Nadalje je od 19:45:38h do 22:17:02h bio u Zvirišćevoj ulici, a u kojoj ulici se ne nalazi niti kuća tužitelja, niti dom zdravlja, niti ikoja druga ustanova u koju bi išla osoba koja se nalazi na bolovanju.

14. Poslodavac je utvrdio da se tužitelj učestalo neovlašteno u privatne svrhe koristi službenim vozilom koje mu je povjereno u svrhe obavljanja poslova preuzetih ugovorom o radu te da radnik SO učestalo na radnom mjestu ne provodi predviđenih 8h. Uvidom u GPS sustav zaduženog vozila utvrđena su razna odstupanja: tako je utvrđeno da je 24. studenoga 2022. godine tužitelj od 07:01:13h do 08:29:48h boravio na adresi [adresa]. Navedena adresa ne predstavlja adresu kupca niti klijenta i tuženik nije mogao utvrditi razlog prisustva tužitelja na tom mjestu u trajanju od skoro sat i pol. i. Istog dana od 14:57:17h do 19:29:38h tužitelj je bio na adresi [adresa], a koja adresa je susjedna adresa od sjedišta općine [adresa], a u kojoj Općini tužitelj obnaša dužnost načelnika. 23. studenoga 2022. godine tužitelj je boravio na adresi [adresa] od 06:54:49h do 08:15:21h, a za što opet ne postoji potreba niti objašnjenje. Istog dana u 15:12:55h tužitelj je stigao na adresu [adresa], a na kojoj adresi je boravio do 17:44:30h. Dakle, tužitelj je opet za vrijeme radnog vremena bio na adresi [adresa] i opet svoj posao nije obavljao u obimu od 8h. Slična odstupanja zabilježena su i 21., 16., 14., 10. i 8. studenoga 2022. godine. Navedena odstupanja uočena su i ranije.

15. Prijelomni trenutak u kojem je bilo evidentno da tuženik ne može imati povjerenje u tužitelja dogodio se 6. prosinca 2022. godine. Toga dana tužitelj je prijavio štetu na vozilu i tom prilikom predao dokument na kojem je navodno potpisana osoba ovlaštena za zastupanje društva, iako osoba ovlaštena za zastupanje društva nije potpisala takav dokument. Navedenim dokumentom oštećena osoba (dakle tuženik) je dala prijavu štete te izjavu o poreznom statusu i načinu likvidacije štete. Međutim, navedeni dokument je očito potpisan od tužitelja bez znanja osobe ovlaštene za zastupanje tuženika. Pored toga što je tužitelj neovlašteno prijavio štetu, to je učinio protivno izričitoj uputi nadređenih osoba. Naime, 6. rujna ĐO je putem e-maila obavijestila tužitelja da ne prijavljuje štetu dok se ne provjeri tip police. Tužitelj je na ovaj e-mail odgovorio: ˝Može, nema problema˝. No unatoč takvom odgovoru svojevoljno je prijavio štetu na vozilu. Nakon ovakvog postupanja radnika tuženik s radnikom više nije mogao ostati u poslovnom odnosu.

16. Tužitelj navodi da da ga nitko nije obavijestio o tome da je njegov automobil praćen GPS sustavom te navodi da se zbog toga radi o nezakonitom špijuniranju radnika. Prije svega bitno je naglasiti kako je vozilo koje vozi tužitelj u vlasništvu tuženika. Zbog navedenog je nužno da tuženik zna kada i kako se vozi s tim vozilom. Netočno je da tužitelj nije imao saznanja o tome da je njegov automobil praćen putem GPS sustava. Naime, tužitelj je 16. svibnja 2022. godine dobio e-mail od zaposlenika tuženika TO u kojem gospodin TO obavještava sve zaposlenike kako je on zadužen za ugradnju GPS nadzora vozila, evidenciju i analitiku svega vezanog uz vozila. Dakle, već tim mailom je tužitelj obaviješten o tome da će se vozila nadzirati GPS sustavom.

17. Sukladno svemu navedenom predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

18. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 18.08.2019. (str. 11-15 spisa), odluku o otkazu ugovora o radu tužitelju od 15.12.2022. (str. 20-23 spisa), zahtjev za zaštitu prava od 02.01.2023. uz povratnicu (str. 24-27 spisa), očitovanje na zahtjev za zaštitu prava od 20.01.2023. (str. 28-29 spisa), opomenu tužitelju od 28.11.2022. (str. 30-32 spisa), odgovor na opomenu (str. 33-34 spisa), opomenu tužitelju od 07.09.2022. (str. 35-37 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (str. 38-40 spisa), izlist e-mailova (str. 41-47, 58-60 spisa), ispis kretanja vozila od 02.09.2022. (str. 61-78 spisa), prijavu štete iz kasko osiguranja cestovnih vozila (str. 79-80 spisa), izjavu o poreznom statusu (str. 81-85 spisa), e-mailove (str. 86-99 spisa), fotografije oglasne ploče (str. 95-96 spisa), dopis HZMO-a od 22.11.2023. (str. 116 spisa), fotografije od 06.12.2022. (str. 135-141 spisa), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaze saslušanjem svjedoka PO (str. 119-120 spisa), ČO (str. 121-122 spisa), ĐO (str. 125-126 spisa), te tužitelja (str. 129-130, 131-133 spisa), proveo je prometno vještačenje po stalno sudskom vještaku Igoru Jakopliću (str. 146-149 spisa).

19. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

20. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

21. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlenik tuženika na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog 18.08.2019. za radno mjesto trgovački putnik.

22. Među strankama nije sporno da je tuženik tužitelju naprijed navedeni ugovor o radu otkazao odlukom o otkazu ugovora o radu od 15.12.2022. zbog skrivljenog ponašanja.

23. Tužitelj navodi u tužbi da je zaprimio predmetnu odluku o otkazu 21.12.2022. Predmetnom spisu prileži zahtjev za zaštitu prava protiv predmetne odluke o otkazu te preslika povratnice iz koje je razvidno da je zahtjev za zaštitu prava izjavljen poslodavcu putem pošte 02.01.2023., a isti je poslodavac zaprimio 03.01.2023. Nadalje, predmetnom spisu prileži očitovanje poslodavca na zahtjev za zaštitu prava od 20.01.2023. kojim se odbija zahtjev za zaštitu prava.

24. Tužitelj je tužbu sudu radi utvrđenja nedopuštenosti predmetne odluke o otkazu podnio 31.01.2023., odnosno u roku koji propisuje čl. 133. st. 2. Zakona o radu.

25. Predmetnom odlukom o otkazu tužitelju se stavlja na teret da je, iako je prethodno bio više puta opominjan, i nakon zaprimanja opomena, tužitelj nastavio s neurednim ispunjavanjem svojih obveza te je 06.12.2022. prijavio štetu iz kasko osiguranja cestovnih vozila osiguratelju Adriatic osiguranje d.d., a u obrascu prijave štete predviđeno je da osoba ovlaštena za zastupanje društva tuženika vlastoručno potpiše prijavu štete i izjavu o poreznom statusu i načinu likvidacije štete na vozilu, no zaposlenik je sam i bez znanja i odobrenja potpisao navedene dokumente. Nadalje, tužitelj je za vrijeme radnog vremena obavljao druge poslove te je utvrđeno sa stranica Općine Koprivnički Ivanec, da je povodom blagdana S. Č tužitelj u svojstvu načelnika Općine Koprivnički Ivanec obišao dječji vrtić, za vrijeme radnog vremena.

26. Tužitelj su prije ovih povreda bila izrečene opomena od 7.9.2022. zbog neovlaštene posluge sredstvima koja su dana radnicima za izvršavanje njihovih poslova na način da se tužitelj za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neovlašteno u privatne svrhe poslužio službenim automobilom koji mu je poslodavac povjerio za obavljanje poslova radnog mjesta te zbog neizvršavanja zakonskih, ugovornih ili drugih obveza zbog kojih je prijetilo nastupanje ili je nastupila imovinska ili druga šteta poslodavcu na način da nije na vrijeme obavijestio poslodavca o namjeri da u petak 02.09.2022. koristi jedan dan godišnjeg odmora, čime je doveo poslodavca u situaciju u kojoj mu je prijetila opasnost od nastanka štete jer nije ostavio adekvatno vrijeme da se poslovni proces prilagodi uvjetima odsustva radnika, te stoga što nije obavijestio poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. Nadalje mu je bila izrečena opomena od 28. 11. 2022. zbog neovlaštene posluge sredstvima koja su mu dana za izvršavanje njegovih poslova na način da se u privatne svrhe poslužio službenim automobilom kojeg mu je povjerio poslodavac, i to u dane 08., 10., 14., 16., 21., 23. i 24.11.2022. te neizvršavanja zakonskih, ugovornih i drugih obveza zbog kojih je je prijetilo nastupanje ili je nastupila imovinska šteta poslodavcu na način da je u naprijed navedene dane, suprotno ugovoru o radu, radio manje od 8 sati dnevno.

27. Svjedok PO je iskazala da radi kod tuženika kao direktor nabave. Tužitelju je nadređen djelatnik, ali ne neposredno, neposredno nadređena je kolegica ČO. Tužitelju je bio dodijeljen službeni automobil na korištenje i mogao je s njim ići na posao i s posla, ali ga nije smio koristiti u privatne svrhe, izvan radnog vremena i tijekom bolovanja. Tužitelj je privatno mogao koristiti automobil ako je zatražio i dobio odobrenje od nadređenih djelatnika, od svjedoka PO ili kolegica ČO ili ĐO. Nema saznanja da bi tužitelj dobio odobrenja da koristi automobil 2. rujna 2021. Međutim, vozilo ima GPS preko istog utvrđeno je kretanje tužitelja službenim automobilom, koje nije odobreno. Tužitelj je tijekom radnog dana imao svoje točke obilaska, to su klijenti firme, odnosno kupci tuženika, a u danima kad je utvrđeno da nije radio 8 sati utvrđeno je da nije obišao sve klijente. Vidi se iz GPS-a gdje je i koliko stajao tijekom dane i vidi se da je bio s automobilom na lokacijama koje nisu povezane s njegovim poslom. Tužiteljevo mjesto rada je bilo u vozilu jer je obilazio kupce i jednom tjednom je išao u skladište u Ivanić Grad. Kolegica Ivana je kontrolirala radno vrijeme. Navela je da je tužitelj morao imati odobrenje kod prijave štete kasko osiguranja cestovnih vozila osiguratelju Adriatic osiguranje bilo od gđe. ĐO ili g. UO. On to nije učinio, nije ga dobio. Od drugih kolegica saznala je da je tužitelj na dan svetog Nikole obišao dječji vrtić. Tužiteljevo radno vrijeme je ovisno o regiji, traje od 8-16 ili od 7-15. Tužitelj pokriva međimursku regiju. Tužitelj je imao hodogram rada, odnosno plan obilaska klijenata. Broj klijenata je ovisio o danu, moglo ih je biti više ili manje. Tužitelju se mailom dostavljao popis klijenata koje je trebao obići, a on je sam odredio rutu. Tuženik je imao svoje rute, ali je prepuštao zaposlenicama da ih određuju. Ne može se odrediti koliko je prosječno vrijeme za jednog kupca tijekom obilaska. S tužiteljem se komuniciralo na različite načine, usmeno, mailom i slično.

28. Svjedok ČO je iskazala da je zaposlena sam kod tuženika kao voditelj prodaje, tužitelju je bila prva nadređena. Tužitelj vozilo koje mu je bilo dodijeljeno za rad nije smio koristiti u privatne svrhe osim ako ne zatraži i ne dobije odobrenje, morao ga je zatražiti e-mailom od gđe. ĐO, gđe. PO ili od svjedoka. GPS je ugrađen u sva vozila u 4. ili 5. mjesecu 2022., odnosno krenula se sa GPS-om. 2-9. 2022. tužitelj je bio na bolovanju i trebao je biti kod kuće, ali je po GPS-u utvrđeno da je u privatne svrhe koristio u službeno vozilo, išao je u općinu, na nogometno igralište, a navečer je bio još na nekoj lokaciji. Za 28. studeni 2022. utvrđeno je da je bio na lokaciji [adresa], općina [adresa], na toj lokaciji nema klijenata. Tužitelj nije poštivao osmosatno radno vrijeme, to je također utvrđeno iz GPS jer se vidi kad je krenuo od kuće i kad se vratio kući, a ako je to manje od 8 sati, to nije odrađeno radno vrijeme. Svjedok se ne sjeća točnih datuma kad tužitelj nije poštivao radno vrijeme, ali su ih utvrđivali ona i kolega ŽO, napisali su o tome mail te izvijestili kolegice Đ i PO. Svjedok se ne sjeća kad je poslala mail, u studenom je o tome obaviješten i odvjetnik i onda je 28. studenog upućena druga opomena tužitelju. Intenzivnije je praćen tužiteljev GPS od 9 do 11 mjeseca, i u tim intervalima utvrđeno je da nije poštivao radno vrijeme u 3 ili 4 navrata. Koje je klijente tužitelj odradio, a koje nije, to je vidljivo u sustavu, svjedok je pregledavala te podatke i uspoređivala s GPS-om. ĐO je rekla tužitelju da oko prijave šteta iz kasko osiguranja ne smije ništa sam poduzimati, takvu uputu je dobio mailom. Taj mail je od 6.12.2022. Od kolega koji su to pročitala u novima saznala je da je tužitelj na dan Č u svojstvu načelnika Općine obišao vrtić, to je bilo 2022. Tužitelj je pokrivao cijelu međimursku regiju. Tužitelj je imao hodogram rada. Tužitelj je trebao obilaziti 18 do 20 kupaca po prilici, ovisno o danu. Za sistemske kupce trebalo mu je 5 do 10 minuta, a za privatne kupce nešto više. Tužitelja je ŽO upoznao s činjenicom da će mu se ugraditi GPS. Upoznat je s time putem e-maila. U tužiteljevo vozilo GPS je ugrađen u 8. mjesecu. Financije vode evidenciju radnog vremena. Tužitelj je imao pravo na stanku u radnom danu. Tužitelj nije nikome u firmi priopćio da vrši dužnost općinskog načelnika.

29. Svjedok ĐO, je iskazala da je zaposlena kod tuženika kao direktor prodaje, kontroling za financije. Hijerarhijski je nadređena tužitelju, ali ne neposredno Tužitelj je potpisao jedan dokument o popravku vozila imenom gospodina UO, odnosno prošarao je to da se ne vidi tko je potpisao. Potpisao se kao odgovorna osoba i svjedok je to u kontrolingu primijetila te je uputila e-mail nadređenim djelatnicama, PO i ČO, i upozorila je tužitelja. Tužitelj nije smio postupiti na naprijed navedeni način. Posrijedi je bilo dostavno vozilo u vlasništvu tuženika. Trebalo je čekati brokera da se očituje kakva je šteta, i ako je mala ne bi se išlo na kasko osiguranje, već bi tuženik o svom trošku popravio vozilo. Tužitelj nije imao odobrenje od svjedoka da se potpisuje umjesto g. UO, a takvo odobrenje je morao imati, a svjedok mu takvo odobrenje ne bi ni dala. Nakon što je tužitelj potpisao g. UO na taj dokument krenula je procedura popravka vozila i to se više nije moglo zaustaviti, a utvrđeno je naknadno da se radilo o manjem popravku, a provedeno je kroz kasko osiguranje. Utvrđeno je nadalje da je tužitelj jedan dan kad je bio službeno na bolovanju koristio službeni automobil i tijekom tog dana bio na tri različitim lokacijama, što je utvrđeno putem GPS-a. Bio je na Općini jer je obnašao dužnost načelnika, na nogometnom igralištu i na još jednoj adresi. Tužitelj je, kad je upozoren na to, rekao da je njegova stvar gdje je bio. Tužitelj nije smio koristiti vozilo u privatne svrhe, nije imao za to odobrenje. Tužitelj nikoga nije obavijestio da je kao načelnik Općine obišao dječji vrtić na blagdan Č no svjedok ne zna je to bilo tijekom radnog vremena ili poslije. Svjedok je predložila da se tužitelju otkaže ugovor o radu iz svih razloga koji su navedeni u odluci o otkazu. Tužitelj je bio prije predmetnog otkaza više puta i pismeno i usmeno opominjan zbog neizvršavanja radnih obveza. Potvrdila je da ju je

1 0

tužitelj 21.10. obavijestio o šteti na vozilu. Radi se o vozilu koje je tužitelju bilo dato u službene svrhe. Kod tuženika postoji Pravilnik o korištenju vozila gdje postoji pravilo da se koristi GPS. To je obveza Legende promet u vezi s osiguravajućim društvom. Pravilnik je e-mailom bio dostavljen svim korisnicima vozila. Podatke o kretanju tužiteljeva vozila putem GPS-a iščitala je gđa. ČO kao i za sve druge kolege. Ne zna točno kad je ugrađen GPS u vozilo koje je koristio tužitelj, ali tužitelj se protivio dosta vremena da mu se ugradi GPS, nije se odazivao pozivu da mu se ugradi GPS. Nije bilo posebne obavijesti u vozilu da se isto prati putem GPS-a, ali ako je GPS ugrađen u vozilo, onda je jasno da se to kontroliralo, a tužitelj je obaviješten i bio je prisutan kod ugradnje. Tužitelj se osobno potpisao na prijavu štete.

30. Tužitelj je iskazao da je počeo raditi kod tuženika u svibnju 2018. Imao je pravo korištenje automobila u vlasništvu tuženika, a 7.9.2022. nije imao nijedan automobil jer je počeo koristiti rodiljni dopust. Moguće je da je taj dan još koristio automobil tuženika, ford focus, a možda i ducato, ne sjeća se točno. Ako je taj dan još radio, koristio ga je za poslovne potrebe. Tužitelj radi po terenu i ima pravo koristiti automobil. Imao je usmeno odobrenje voditelja prodaje u to vrijeme, g. T, da može koristiti automobil u privatne svrhe, ali uz upozorenje da ne pretjeruje, da ne radi veliku kilometražu, da ne ide na more i slično. Bilo mu je dopušteno koristiti službeni automobil u privatne svrhe ako je to bilo u njegovoj ruti kretanja. Međutim, pokrivao je četiri županije, Međimursku, Koprivničko-križevačko, Bjelovarsko-bilogorsku i Varaždinsku, to je veliko područje, pa je radio iz poslovnih razloga veliku kilometražu. Redovno je mjesečno radio 3.000,00-4.000,00 km i to je morao raditi, obilaziti kupce, tražiti nove, utvrđivati stanje proizvoda i sl. Točno je da je tražio koristiti godišnji odmor 2.9.2022. i uputio je dva maila poslodavcu prije toga, na jedan mu nisu odgovorili, a na drugi od 1.9.2022. su mu odgovorili kasnije ali na način da su mu odobrili godišnji odmor za taj dan. Međutim, doktorica je tužitelju za taj dan odobrila bolovanje jer je bio i kod nje na pregledu, pa je javio u firmu da će taj dan koristiti bolovanje a ne godišnji, to je javio isti dan mailom, a par dana kasnije isto mailom dostavio je doznaku. Poslodavac tužitelja tereti u opomeni za određene dane da nije radio 8 sati dnevno, ali to je neistina. Odradio je svih 8 sati, drugog kontroliranje dužine mog radnog vremena nije bilo osim GPS-a. Po broju otpremnica, računa i prometa na te dane također se može vidjeti da je radio 8 sati dnevno. Što se tiče prijave štete od kasko osiguranje za što se tužitelja tereti za nepropisno postupanje, potvrdio je da je vlastoručno potpisao prijavu štetu, izjavu od poreznom statusu i načinu likvidacije štete, ali prethodno mu je nadređena djelatnica gđa. ČO rekla „idi to odradi u osiguranju“ i on je to shvatio kao odobrenje da može postupiti na način na koji je postupio, i to je bila praksa. Potvrdio je da je na tom vozilu na koje se odnosi prijava počinio štetu , pa ga je odlučio popraviti u korist firme i uz suglasnost gđe. ČO. Međutim, naknadno je došao mail od gđa. ČO i ĐO da to obustavi, i po prijavi se nije dalje postupalo, i tužitelj ne zna je li to vozilo popravljeno. Gđi. ČO je vezano za tu štetu poslao mail, a isto kao i on prije njega je postupila u istom slučaju gđa. RO. Potvdio je da je kao načelnik Općine obišao dječji vrtić povodom dana Č, ali to je učinio poslije radnog vremena, oko četiri sata popodne. Uručio je djeci prigodne darove kao načelnik, što je praksa, bio je u vrtiću oko 15-20 minuta.

31. U dopunskom iskazu tužitelj je naveo da tijekom radnog vremena nije boravio na nogometnom igralištu. Radio je nešto manje od pet godina kod tuženika i njegov je radni zadatak bio obilaziti četiri županije. Često mu je poslodavac spočitavao potrošnju goriva, ali ja nije mogao utjecati na potrošnju goriva, a isto je poslodavac spočitavao i

1 1

drugim kolegama. U nekim situacijama ispunjavao je putne naloge, odnosno u određenim razdobljima, u drugima ne jer to poslodavac nije tražio. Isto tako podnosio je izvještaje o obavljenim putovanjima, ali isto tako ne za sva razdoblja, jer to poslodavac nije tražio ili nije čitao dostavljena izvješća. GPS je imao, ali isti nije stalno radio. Ponekad ne bi bio plaćen pa ne bi radio, ponekad je radio. Misli da mu je poslodavac dao otkaz iz razloga što sam je zahtijeva isplatu svojih materijalnih prava i što je tražio da ide na rodiljni dopust, i zato što je tražio da mu se dostavi Pravilnik o radu. Osim toga pokušao je s nekoliko kolega i ustrojiti i sindikat kod tuženika.. 02.09. bio je privremeno nesposoban za rad, za što ima doznaku. Doznaku je dostavio poslodavcu čim ju je dobio, prvi dan po povratku njegove doktorice s godišnjeg odmora. Poslodavac je znao da sam je tužitelj 02.09. koristio bolovanje, jer ga je tužitelj o tome obavijestio. Ne sjeća se je li 02.09. koristio službeno vozilo. Moguće je da mu je auto bio parkiran na parkiralištu ispred Općine Ivanec. Ne sjeća se je li bio od 15,21 sati na nogometnom igralištu Botinovec, ali to je bilo u svakom slučaju izvan radnog vremena i taj klub djeluje u sastavu Općine Koprivnički Ivanec. Nije tog dana u večernjim satima bio u Zvirišćevoj ulici. Tog je dana inače bio na bolovanju, zbog toga što mu je bilo određeno vađenje krvi zbog alergije i tužitelj je tog dana bio u laboratoriju i obavio propisane pretrage. Pretrage su trajale u prijepodnevnom dijelu dana u radnom vremenu i zato je dobio bolovanje. S gosp. T kao predstavnikom poslodavca imao je dogovor da službeni automobil smije koristiti u privatne svrhe ako se to otprilike poklapa s njegovim rutama službene vožnje, a u drugim slučajevima da mora tražiti dopuštenje od g. T, ali tužitelj nije imao potrebe za korištenje službenog automobila u privatne svrhe.

32. U ovom postupku je provedeno prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakopliću koji je utvrdio kretanja vozila koje je tužitelj koristio 02.09.2022. te proizlazi da je u 10,10 vozilo krenulo iz tužiteljeva prebivališta prema parkiralištu zgrade [adresa] do koje je stiglo u 10,12, a od zgrade Općine vozilo je krenulo u 14,22 do Cafe bar „Laverna“, kamo stiže u 14:26 sati. Parkiralište Cafe bara vozilo napušta u 15:12 sati i kreće se prema 5,89 km udaljenom parkiralištu uz nogometno igralište NK Rudar iz Botinovca kamo stiže u 15:20 sati. Parkiralište NK Rudar vozilo napušta u 16:01 sati i kreće se prema 1,33 km udaljenom nogometnom igralištu u Kunovcu, gdje stiže u 16:05 sati. Parkiralište nogometnog igrališta u mjestu Kunovec vozilo napušta 16:32 sati i kreće se prema 3,85 km udaljenoj privatnoj kući u [adresa] u [adresa], kamo stiže u 16:38 sati. S posljednje adrese se vozilo kreće u 16:41 sati prema 393 metra udaljenom prebivalištu tužitelja kamo stiže u 16:43 sati. Dalje vozilo u 19:30 sati kreće prema 5,06 km udaljenoj benzinskoj postaji PETROL u koju stiže u 19:38 sati. Vozilo u 19:38 sati, nakon 45 sekundi provedenih na postaji, kreće dalje s benzinske postaje prema 3,6 km udaljenoj privatnoj kući u [adresa] u [adresa], gdje stiže u 19:44 sati. S posljednje navedene adrese vozilo u 22:17 sati kreće nazad prema prebivalištu tužitelja, udaljenom za 8,7 km, kamo stiže u 22:29 sati.

33. Nadalje je utvrđeno kretanje vozila na dane 08., 09., 10., 14., 15., 16., 17., 21., 22., 23. i 24. studenog 2022. godine, a u spis je na stranama 61-74 uložena tablica s navedenim datumima, vremenima, udaljenostima i točnim destinacijama koje je vozilo korišteno po tužitelju posjećivalo na dane 08., 09., 10., 14., 15., 16., 17., 21., 22., 23. i 24. studenog 2022. godine U tablici nisu navedene GPS koordinate, već adrese destinacija koje su cjelovito i jasno upisane. Nije navedena registarska oznaka, marka i tip vozila.

1 2

Vezano za povredu radne obveze koja se tužitelju stavlja na teret odlukom o otkazu da je 06.12.2022. prijavio štetu iz kasko osiguranja cestovnih vozila osiguratelju Adriatic osiguranje d.d. valja navesti da je iz iskaza tužitelja utvrđeno da je vlastoručno potpisao prijavu štete, isto tako izjavu o poreznom statusu i načinu likvidacije štete. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je točno da je vlastoručno potpisao prijavu štete i izjavu o poreznom statusu i načinu likvidacije štete. Iz iskaza svjedoka PO, direktora nabave kod tuženika, proizlazi da je kod prijave štete kasko osiguranju cestovnih vozila osiguratelju Adriatic osiguranju d.d. tužitelj morao imati odobrenje bilo gđe. ĐO ili g. UO, koje nije imao. Iz iskaza direktorice prodaje ĐO proizlazi da se tužitelj potpisao na dokument imenom g. UO i sve je prošarao da se ne vidi tko je potpisao, a upravo je ona to primijetila u kontrolingu te je nakon toga uputila e-mail PO i ČO jer tužitelj nije smio tako postupiti, odnosno morao je imati odobrenje za potpisivanje dokumenta ili od nje ili od g. UO, a nije ga imao.

34. U odluci o otkazu se navodi kako je obrascem prijave štete predviđeno da osoba ovlaštena za zastupanje tuženika vlastoručno potpiše prijavu štete te izjavu o poreznom statusu i načinu likvidacije štete na vozilu. Uvidom u navedenu prijavu i izjavu o poreznom statusu i načinu likvidacije štete utvrđeno je da je postoji potpis na prijavi ispod rubrike ime, prezime i potpis podnositelja prijave s napomenom u zagradi: za pravne osobe potpis odgovorne osobe i pečat, dakle na prijavi je bio potreban potpis odgovorne osobe tuženika. Iz iskaza tužitelja je nedvojbeno utvrđeno da je on stavio potpis u navedenu rubriku, no isti se nije mogao potpisati kao odgovorna osoba tuženika, budući tužitelj nije odgovorna osoba tuženika. Iz navedenog slijedi da je, potpisavši se u prijavi štete iz kasko osiguranja cestovnih vozila, tužitelj prekoračio svoja ovlaštenja i počinio povredu radne obveze koja mu se stavlja na teret odlukom o otkazu. Isto je i s potpisom na izjavi o poreznom statusu i načinu likvidacije štete na vozilu budući je isti trebala potpisati oštećena osoba, u konkretnom slučaju odgovorna osoba tvrtke - vlasnika vozila, a kao vlasnik vozila na izjavi je navedena tvrtka tuženika, a iz iskaza tužitelja je nedvojbeno utvrđeno da se on potpisao.

35. Iz dokaza provedenih u ovom postupku, saslušanjem tužitelja te svjedoka PO i ĐO, utvrđeno je da je tužitelj vezano za prijavu štete morao imati odobrenje nadređenih djelatnika, no pristupio je prijavi štete bez tog odobrenja, pri čemu iz iskaza tužitelja proizlazi da je na temelju izjave gđe. ČO, njemu nadređene djelatnice, koja mu je rekla "idi to odradi kod osiguranja", shvatio da postoji odobrenje, no u navedenom dijelu sud ne može prihvatiti njegov iskaz kao životan i uvjerljiv jer ga nije potvrdila ČO koja je saslušana kao svjedok te je navela kako je gđa. ĐO upozorila tužitelja da u vezi prijave štete iz kasko osiguranja tužitelj sam ništa ne smije poduzimati te je takvo upozorenje tužitelj dobio u mailu od 06.12.2022. Nadalje, svjedok ĐO detaljno je objasnila zbog čega tužitelj nije smio sam ispuniti prijavu štete, odnosno da je prvo trebalo sačekati brokera da se očituje kakva je šteta te ako je mala, da ne treba ići na kasko osiguranje, već da će tuženik sam popraviti vozilo, no nakon što je tužitelj potpisao dokumente krenula je procedura i nije se mogla zaustaviti, a utvrđeno da se radilo o potrebi za manjim popravkom, no svejedno je to provedeno kroz kasko osiguranje.

36. Predmetnom spisu prileže mailovi iz kojih je razvidno da je tužitelj 05.12.2022. poslao e-mail gđi ČO I gđi. ĐO u kojem navodi da je "dogovorio da ujutro dođe

1 3

prijaviti štetu" te da je dobio obrasce koje treba ovjeriti poslodavac koje će kasnije poslati poštom te prileži e-mail ČO upućen tužitelju 06.12.2022. koji glasi: "pardon, koje si predao ti dokumente, to nam treba" te nadalje e-mail od **.**.2022. ČO upućen tužitelju koji glasi: "molim te na mail dokumente koje si dobio za ovjeru, to moramo na brokera poslati". Također prileži e mail ĐO od 6. 12. 2022. u kojem od tužitelja traži da zaustavi sve aktivnosti dok mu se povratno ne jave. Navedeni e-mailovi potvrđuju iskaz svjedokinje ČO te iz istih proizlazi da tužitelj nije imao odobrenje sam potpisivati navedenu prijavu niti bilo koje druge dokumente, odnosno pokretati proceduru prijave štete na kasko osiguranje, te ovakvu e-mail prepisku nije mogao shvatiti kao odobrenje poslodavca da može postupiti na način na koji je postupio. Iz e-mail prepiske između tužitelja i ČO ne proizlazi da je ČO uputila tužitelja da odradi prijavu kod osiguranja, već proizlazi da je tužitelj, iako se najprije vezano za štetu na vozilu obratio mailom od 21. 10. 202. djelatniku TO sa zahtjevom da ga se uputi na daljnji postupak, iako nije dobio nikakvu uputu od strane nadređenih, sam pokrenuo proceduru prijave štete i potpisao se na dokumente koji se odnose na prijavu, iako za to nije dobio odobrenje.

37. Okolnost da je tužitelj već 21.10.2022. mailom zatražio da ga se uputi u proceduru kako prijaviti štetu, a reakcija od strane poslodavca nije uslijedila odmah, nego naknadno, ne opravdava postupanje tužitelja u konkretnom slučaju, budući isti sve dok nije dobio odobrenje poslodavca nije mogao postupati samoinicijativno i potpisivati se na prijavi štete u ime odgovorne osobe poslodavca.

38. Nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj 5. 12. 2022 putem maila upoznao poslodavca da je dogovorio prijavu štete (koju je prijavu izvršio 6. 12. 2022), ali ne proizlazi da je tužitelj prije toga dobio odobrenje da izvrši tu prijavu, niti iz mailova odgovornih osoba tuženika nakon toga proizlazi da je postojalo takvo odobrenje tužitelju, odnosno ne proizlazi da je tuženik, nakon što ga je tužitelj upoznao s činjenicom da je dogovorio prijavu štete, odobrio taj postupak tužitelja. Iz iskaza tužitelja također proizlazi da je znao da mora imati odobrenje odgovorne osobe tuženika za prijavu štete budući je naveo da mu je gđa ČO rekla „idi to odradi u osiguranju“, što je shvatio kao odobrenje da može tako postupiti, ali iz dokaza provedenih u ovom postupku, iz e mailova koje je tužitelj razmjenjivao sa svjedokinjama ČO i ĐO te iz iskaza svjedokinje ČO ne proizlazi da je ista uputila tužitelja da izvrši prijavu štete u osiguravajućem društvu.

39. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je tužitelj u konkretnom slučaju postupao izvan svojih ovlasti, odnosno pokrenuo je postupak prijave štete iz kasno osiguranja iz cestovnih vozila iako za to nije imao odobrenje nadležnih te se sam potpisao na prijavu štete i na izjavu o poreznom statusu i načinu likvidacije štete na vozilu, a poslodavac je na navedeno reagirao na način da je nakon što je u kontrolingu od gđe. ĐO primijećeno takvo postupanje tužitelja ista o tome e-mailom obavijestila svoje nadređene. Navedeno postupanje tužitelja, slijedom navedenog, predstavlja povredu radne obveze.

40. Tužitelju se stavlja na teret da je u tijeku radnog vremena povodom blagdana S u svojstvu načelnika [adresa] obišao dječji vrtić, a što ne spada u opis poslova njegovog radnog mjesta. Iz iskaza tužitelja utvrđeno je da je točno da je kao načelnik Općine obišao dječji vrtić povodom dana S i pritom djeci u vrtiću uručio prigodne darove te je u vrtiću proveo između 15 i 20 minuta, no taj obilazak je bio u 16,00 sati poslijepodne, izvan njegovog radnog vremena.

1 4

41. Svjedok ĐO je iskazala da tužitelj nikoga nije obavijestio da je kao načelnik Općine obišao dječji vrtić na blagdan S, no nije joj poznato je li taj obilazak učinjen tijekom njegovog radnog vremena ili poslije. Svjedok ČO je iskazala da je od drugih kolega saznala da je tužitelj na dan Sv. Č u svojstvu načelnika Općine obišao vrtić.

42. U čl. 9. ugovora o radu sklopljenog između tužitelja i tuženika 18.08.2019. utvrđuje se da će radnik raditi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, a o konkretnom rasporedu radnog vremena, početku i završetku radnog vremena odlučuje poslodavac svojom pisanom odlukom u skladu s odredbama Zakona o radu i Pravilnika o radu te će poslodavac obavijestiti radnika o njegovom rasporedu radnog vremena ili promjeni istog najmanje tjedan dana unaprijed. Ugovoreno je i da će radnik po potrebi obavljati rad u smjenama.

43. Obzirom na sve naprijed navedeno, kako bi se utvrdilo je li tužitelj posjetio dječji vrtić tijekom svog radnog vremena, poslodavac je bio dužan dokazati koje je bilo radno vrijeme tužitelja na dan kad je posjetio dječji vrtić povodom blagdana S te se napominje da je iz ugovora o radu sklopljenog između tužitelja i tuženika razvidno da o konkretnom rasporedu radnog vremena, početku i završetku radnog vremena, odlučuje poslodavac pisanom odlukom, slijedom čega je tuženik pisanom odlukom o radnom vremenu tužitelja na sporni dan trebao dokazati koje je točno bilo radno vrijeme tužitelja u sporni dan. Tuženik takvu pisanu odluku nije dostavio u spis. Pritom se napominje da je tužitelj bio zaposlen na radnom mjestu trgovačkog putnika, a iz iskaza svjedoka PO proizlazi da je tužitelj imao hodogram rada, a to je plan obilaska klijenata te broj klijenata ovisi o danu i mogao je biti veći ili manji te mu se dostavljao popis klijenata koje je trebao obići, a on si je sam određivao rute. Dakle, tužiteljevo radno vrijeme nije bilo fiksno, stoga je tuženik morao konkretno dokazati da je tužitelj u tijeku radnog vremena posjetio dječji vrtić i dijelio darove, a to u ovom postupku nije dokazao, odnosno nije dokazao da se taj posjet dogodio u tijeku radnog vremena tužitelja jer to nije potvrdio niti jedan saslušani svjedok, a tuženik nije dostavio dokumentaciju iz koje bi bilo moguće utvrditi koje je bilo točno radno vrijeme tužitelja na dan kada je posjetio dječji vrtić, odnosno kakav mu je bio hodogram na taj dan. Slijedom navedenog, tuženik nije dokazao da je tužitelj počinio povredu radne obveze koja bi se sastojala u obavljanju drugih poslova (koji nisu poslovi tužiteljevog radnog mjesta) u tijeku radnog vremena.

44. Predmetnom spisu prileže pisane opomene izrečene tužitelju prije donošenja odluke o otkazu, koje se navode u odluci o otkazu. U opomeni od 07.09.2022. se tužitelju stavlja na teret da se 02.09.2022. u privatne svrhe poslužio službenim automobilom koji mu je poslodavac povjerio za obavljanje poslova iz radnoga odnosa, a tog dana je bio privremeno nesposoban za rad. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 02.09.2022. bio na bolovanju te je potvrdio da je moguće da je službeni automobil u vlasništvu tuženika bio na parkiralištu ispred Općine Ivanec, ali se ne sjeća da je tog dana koristio službeno vozilo u vlasništvu tuženika.

45. Sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, koji je u nalazu i mišljenju utvrdio kretanje predmetnog vozila na dan 02.09.2022. (vozilo marke ford focus , reg. oznake [registarska oznaka]) te je utvrđeno da je to vozilo krenulo u

1 5

10,10 iz tužiteljeva prebivališta prema parkiralištu zgrade [adresa], potom prema Caffe baru Laverna, potom prema parkiralištu na nogometnom igralištu NK Rudar iz Botinovca, potom prema nogometnom igralištu u Kunovcu, nakon čega je to vozilo krenulo prema privatnoj kući u [adresa], a s te adrese se vozilo uputilo prema prebivalištu tužitelja. Potom je opet u 19,30 vozilo krenulo prema benzinskoj postaji Petrola, nakon toga prema privatnoj kući u [adresa] te nakon toga prema adresi prebivališta tužitelja.

46. Iz nalaza i mišljenja vještaka je nedvojbeno utvrđeno da je vozilo u vlasništvu tuženika, marke ford focus , reg. oznake [registarska oznaka], koje je bilo tužitelju dano na raspolaganje, na dan 02.09.2022., kada je tužitelj bio na bolovanju, kretalo s adrese prebivališta tužitelja na niz drugih adresa, uključujući Općinu Koprivnički Ivanec, Caffe bar, nogometna igrališta i privatne kućne adrese, kretanje je počelo u 10,10 sati ujutro, a završilo je oko 22,30 sati navečer te je s tim vozilom na taj dan tužitelj napravio oko trideset kilometara vožnje. Budući je tužitelj tog dana bio privremeno nesposoban za rad, nedvojbeno nije mogao obavljati poslove svog radnog mjesta, slijedom čega nedvojbeno proizlazi da su sva ta kretanja službenog vozila, koje je tog dana bilo kod tužitelja, bila nepovezana s poslovima njegovog radnog mjesta, odnosno radilo se o korištenju automobila u vlasništvu tuženika u prihvatne svrhe od strane tužitelja.

47. Predmetnom spisu prileži medicinska dokumentacija (str 38 i 39 spisa) iz koje je razvidno da je tužitelj 2. 9. 202. pristupio u ordinaciju dr P i da je tamo obavio pretrage te da je primljen u 8.17 h ujutro. Budući je kretanje vozila dodijeljenog tužitelju prema vještačenju koje se temelji na tablicama koje je dostavio tuženik zabilježeno od 10,10 ujutro tog dana (s adrese tužiteljevog prebivališta), to navedena liječnička dokumentacija nije u suprotnosti s podacima iz tablice i utvrđenju vještaka iz nalaza i mišljenja o kretanju automobila dodijeljenog tužitelju na dan 2. 9. 2022.

48. Iz e maila od 28. 6. 2022. (str 43 spisa) razvidno je da je vozilo marke ford focus, reg. oznake [registarska oznaka] bilo dano u posjed i korištenje DO (tužitelju).

49. Tužitelj je iskazao da je imao pravo koristiti automobil u vlasništvu tuženika. Nadalje je naveo da je s g. T kao predstavnikom poslodavca imao dogovor da službeni automobil smije koristiti u privatne svrhe, ali ako se to otprilike poklapa s rutama službene vožnje, a u drugim slučajevima da mora tražiti dopuštenje od g. T, no nije imao potrebu koristiti službeni automobil u privatne svrhe, obzirom to odudara od njegovih uobičajenih ruta.

50. Svjedok PO je iskazala da je tužitelj mogao privatno koristiti automobil ako je zatražio i dobio za to odobrenje od nadređenih, a to su mogli biti ili svjedok PO ili ĐO ili kolegica ČO. Tužitelj nije imao odobrenje koristiti automobil na dan 02.09.2022.

51. Svjedok ČO je iskazala da je kontrolom GPS-a utvrđeno da je na dan 02.09.2022., kada je tužitelj bio na bolovanju i kada je trebao biti kod kuće, koristio automobil u vlasništvu tuženika u prihvatne svrhe, odnosno išao je u Općinu, do nogometnog igrališta i na još neke lokacije.

1 6

52. Svjedok ĐO je navela da je utvrđeno da je tužitelj jedan dan kad je službeno bio na bolovanju koristio službeni automobil u privatne svrhe, a nije ga smio koristiti u privatne svrhe jer za to nije imao odobrenje.

53. Iz iskaza svih svjedoka i tužitelja proizlazi nedvojbeno da je 02.09.2022. tužitelj bio na bolovanju. Iz iskaza tužitelja i svih saslušanih svjedoka proizlazi da je automobil koji mu je bio dodijeljen za rad mogao koristiti u privatne svrhe jedino ako je za to imao odobrenje nadređenih, ili ako nije bilo većih odstupanja od službenih ruta (kako je naveo tužitelj) pri čemu je tužitelj naveo da je to bio g. T, a svjedok PO je iskazala da je su to bili ili ona ili kolegice ĐO ili ČO. Međutim, tužitelj je iskazao da nije tražio odobrenje jer za tim nije bilo potrebe, a nedvojbeno je provedenim vještačenjem utvrđeno da se na dan kada je bio na bolovanju vozilo koje mu je bilo dodijeljeno za rad intenzivno kretalo, a niti iz jednog dokaza provedenog u ovom postupku, pa niti iz iskaza tužitelja, ne proizlazi da je tražio i dobio odobrenje nadređenih da se tog dana kada je bio na bolovanju koristi službenim automobilom u privatne svrhe. Dakle, tužitelj je koristio službeni automobil isključivo u privatne svrhe onog dana kad je bio na bolovanju i kad nije mogao obavljati poslove svog radnog mjesta, niti imati bilo kakve rute kretanja vezane za obavljanje poslova njegovog radnog mjesta, a odobrenje za to nije imao, niti proizlazi da ga je tražio, slijedom čega je u konkretnom slučaju počinio povredu radne obveze neovlaštene posluge sredstvima koja su mu dana radi obavljanja poslova njegovog radnog mjesta.

54. Vezano za činjenicu da je tuženik ugradio GPS u službeni automobil dodijeljen za rad tužitelju i putem istog pratio kretanje tog vozila valja navesti da navedeno postupanje ne predstavlja kršenje ljudskih prava tužitelja niti povredu Direktive 95/46EZ budući se radi o automobilu tuženika koje je sredstvo rada, te je kao takvo dodijeljeno tužitelju radi obavljanja njegovih radnih zadataka, slijedom čega je tuženik bio ovlašten i putem GPS sustava kontrolirati kretanje tog vozila, odnosno uporabu sredstva rada. Također valja navesti da je iz e mail prepiske koja prileži spisu razvidno da je tužitelj bio upoznat s činjenicom da je u automobil koji mu je bio dodijeljen za rad ugrađen GPS, budući ga se, primjerice, u mailu od 28. 6. 2022. poziva da sam provjeri instalacije GPS modula za vozilo ford focus jer GPS sustav nema signala za to vozilo, a mailom od 29. 6. 202 upućenog tužitelju obavješćuje ga se da će se 1. 7. 2022. odraditi ugradnja GPS-a u vozilo koje koristi. (str 51 spisa).

55. Vezano za povredu radne obveze koja se navodi u istoj opomeni da nije na vrijeme obavijestio poslodavca o namjeri da 02.09.2022. koristi jedan dan godišnjeg odmora valja navesti da je nedvojbeno iz dokaza provedenih u ovom postupku, iz iskaza tužitelja i svjedoka, utvrđeno da je 02.09.2022. tužitelj otvorio bolovanje te iz iskaza tužitelja proizlazi da je o tome obavijestio poslodavca i dostavio doznaku o bolovanju kada mu je izdana. Činjenica koja proizlazi iz iskaza tužitelja da je htio tog dana koristiti godišnji odmor, prije nego mu je odobreno bolovanje, nije odlučna, budući je nedvojbeno tog dana bio na bolovanju, a o tome je izvijestio poslodavca, stoga se ne može raditi o povredi radne obveze tužitelja na način da ne bi pravovremeno obavijestio poslodavca o namjeri da koristi godišnji odmor na dan 02.09.2022. Kako je navedeno, iz iskaza tužitelja je utvrđeno da je obavijestio poslodavca da je na bolovanju na dan 02.09.2022. i dostavio je doznaku, stoga nije počinio ni povredu radne obveze nedostavljanju obavijesti poslodavcu o privremenoj nesposobnosti za rad. Napominje se da spisu prileži e-mail od **.**.2022. ČO upućen tužitelju u kojem navodi da mu je zahtjev za godišnji odmor odobren, pa iz navedenog proizlazi

1 7

da je tužitelj pravodobno obavijestio poslodavca da u petak 02.09.2022. neće biti na poslu (budući mu je sam poslodavac odobrio izbivanje s posla na taj dan, ali zbog korištenja godišnjeg odmora). Također prileži e-mail tužitelja od 31.08.2022. kojim traži odobrenje poslodavca za godišnji odmor za petak (02.09.2022.). Uzevši u obzir navedeno, proizlazi da je poslodavac pravodobno bio obavješten da tužitelj 02.09.2022. neće biti na poslu i to mu je odobrio, kako proizlazi iz e-maila ČO od istog datuma, a ako s obzirom na kratkoću vremena tuženik nije mogao osigurati nesmetano obavljanje radnih procesa na taj dan bio je ovlašten odbiti tužitelj zahtjev za korištenjem godišnjeg odmora, što nije učinio (već ga je odobrio). Okolnost da je tužitelj naknadno za taj dan, nakon što mu je od poslodavca odobren kao godišnji odmor, otvorio bolovanje nije od utjecaja u smislu utvrđivanja povrede rade obveze od strane tužitelja, odnosno tuženik je već na temelju činjenice da je tužitelju za sporan dan odobrio korištenje godišnjeg odmora pri određivanju rasporeda poslova morao računati s činjenicom da tužitelj toga dana neće biti na poslu, stoga mu nije mogla zbog navedenog nastupiti nikakva šteta. Također nije odlučna ni činjenica da tužitelj nije u roku od tri dana izvijestio poslodavca o otvorenom bolovanju ( u trajanju od jednog dana), budući se prije isteka tog roka nedvojbeno 5. 2. 202. vratio na posao, kako navodi sam tuženik (a nije kontinuirano nastavio koristiti bolovanje).

56. Pisanom opomenom od 28.11.2022. tužitelju se također stavlja na teret učestalo neovlašteno korištenje službenog vozila u privatne svrhe i to u dane 8., 10., 14., 16., 21., 23. i 24. studenog 2022.

57. Iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno je da je analizirao tuženikove tablice o kretanju vozila, dostavljene u spis, koje se odnose na sporne datume, te je utvrdio da su u tablicama vidljivi datumi, vrijeme udaljenosti, točne destinacije kretanja vozila. Međutim, nisu navedene GPS koordinate, ali jesu adrese destinacija koje su cjelovito i jasno upisane. Međutim nije navedena registarska oznaka, marka i tip vozila o kojem se radi.

58. Obzirom na navedeno, obzirom na nalaz i mišljenje vještaka, koji je naveo da u tablicama koje je pregledao i koje je tuženik dostavio kao dokaz da je tužitelj u sporne naprijed navedene dane koristio službeno vozilo u privatne svrhe, odnosno da nije odradio ugovoreno radno vrijeme, nema navedene registarske oznake, marke i tipa vozila, proizlazi da tuženik nije dokazao tim tablicama, niti vještačenjem, da je u te konkretne dane 8., 10., 14., 16., 21., 23. i 24. studenog 2022. tužitelj koristio službeno vozilo koje mu je dodijeljeno u privatne svrhe jer iz tablica nije razvidno kretanje kojeg vozila se pratilo putem GPS-a (nije navedena registarska oznaka vozila, marka i tip), niti je to bilo moguće utvrditi vještačenjem, pa nije moguće utvrditi da se radilo upravo o službenom vozilu tuženika dodijeljenom upravo u te dane tužitelju na korištenje. Niti tablice koje je vještak analizirao, niti nalaz i mišljenje ne dokazuju, slijedom navedenog, da je u sporne dane 8., 10., 14., 16., 21., 23. i 24. studenog 2022. tužitelj vozilo koje mu je dano radi obavljanja poslova koristio u privatne svrhe.

59. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je vozilo tuženika koje je bilo tužitelju dodijeljeno imalo GPS te da je tuženik pratio putem GPS-a kretanje vozila danog tužitelju, ali u ovom postupku nije dokazano da je u naprijed navedene sporne dane koji se navode u opomeni od 28.11.2022. tužitelj to vozilo koristio u privatne svrhe. Navedeno ne mogu potvrditi iskazi svjedoka, već je određeno provođenje vještačenja po vještaku prometne struke, no na temelju po tuženiku dostavljene dokumentacije,

1 8

vještak nije mogao iz tih0 tablica utvrditi da su u istima zabilježena kretanja upravo vozila koje je bilo dodijeljeno tužitelju, budući je izostao podatak o registarskoj oznaci vozila, marki i tipu tog vozila.

60. Pisanom opomenom od 28.11.2022. tužitelju se stavlja na teret i povreda radne obveze neizvršavanja zakonskih i ugovornih obveza na način da je suprotno ugovoru o radu radio manje od 8 sati dnevno. U obrazloženju opomene navode se dani za koje je utvrđeno da je tužitelj radio manje od 8 sati dnevno te da je u te dane utvrđeno kontrolom GPS-a koji je bio ugrađen u službeno vozilo dano tužitelju da je obilazio i adrese koje nisu bile u planu ophodnje.

61. Tužitelj je naveo u svom iskazu da nije točno da nije radio 8 sati dnevno te da se iz GPS-a na kojeg se poziva tuženik može vidjeti kako je uvijek od kuće kretao oko 7,00 sati i vraćao se oko 15,00, također da se prema broju otpremnica računa i prometa koji je napravio također može vidjeti da je radio 8 sati dnevno. Isto tako GPS nije radio stalno, odnosno radio je ponekad, a ponekad ne.

62. Svjedok PO je navela da je tužitelj tijekom radnog vremena imao svoje točke obilaska, a to su klijenti, no u danima kad je utvrđeno da nije radio 8 sati utvrđeno je da nije obišao sve klijente te se iz GPS-a vidi gdje i koliko je stajao tijekom dana te da je bio i na lokacijama koje nisu povezane s njegovim poslom. Međutim, odgovorila je da ne zna u koje točno dane tužitelj nije poštivao radno vrijeme te je imao hodogram rada, a to je plan obilaska klijenata, pri čemu je broj klijenata ovisio o i danu te je mogao biti veći ili manji. Tužitelj je mailom dostavljao popis klijenata koje je trebao obići i sam određivao rutu. Pritom se ne može odrediti koje je prosječno vrijeme za jednog kupca tijekom obilaska.

63. Svjedok ČO je iskazala da iz GPS utvrđeno kada je tužitelj krenuo od kuće i kada se vratio, a da je to vrijeme iznosilo manje o 8 sati. Ona i kolega ŽO napisali su mail o tome u koje dane tužitelj ne poštuje radno vrijeme. Od rujna do studenog 2022. se intenzivno pratilo tužiteljev GPS te je u tim intervalima utvrđeno da nije poštivao radno vrijeme u tri-četiri navrata. U sustavu se vidjelo koje klijente je tužitelj sebi odredio za obilazak, to se uspoređivalo s GPS-om.

64. U pisanoj opomeni se kao dani za koje je utvrđeno da tužitelj nije poštivao radno vrijeme navode 08., 10., 14., 16., 21., 23. i 24. studeni 2022. Kretanje vozila u te dane analizirao je vještak Jakoplić u nalazu i mišljenju prema tablicama koje je dostavio tuženik i koje prileže spisu te je za iste utvrdio da u tablicama nije navedena registarska oznaka, marka i tip vozila. Slijedom navedenog, proizlazi da iz tih tablica, a koje se odnose na kretanje vozila u te dane, nije moguće utvrditi da se radi o podacima o kretanju vozila koje je kao službeno vozilo bilo stavljeno na raspolaganje upravo tužitelju, slijedom čega nije moguće ni utvrditi koliko je tužitelj konkretno radio u te dane, odnosno je li u te dane obilaskom klijenata sukladno hodogramima ispunio svoje radno vrijeme ili nije. Također valja navesti da tuženik nije dostavljao drugu dokumentaciju, pa ni hodograme rada tužitelja u sporne dane. Iz iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku proizlazi da se prema kretanju vozila dodijeljenog tužitelju putem GPS utvrdilo da nije poštivao radno vrijeme u sporne dane, ali navedeno ne potvrđuje dokumentacija koju je tuženik dostavio u ovaj spis, odnosno iz dokumentacije koju je tuženik dostavio i koju je vještak analizirao zbog nedostatka podataka o marki vozila i registarskoj oznaci vozila, nije moguće utvrditi da se podaci

1 9

u tablicama odnose upravo na vozilo koje je tužitelju u sporne dane dodijeljeno za rad. Također valja navesti da je tužitelj kod tuženika bio zaposlen kao trgovački putnik, da je trebao imati hodogram rada, da prema čl. 9. ugovora o radu o njegovom radnom vremenu odlučuje poslodavac svojom pisanom odlukom, o čemu ovisi konkretan početak i svršetak radnog vremena tužitelja, a u ovom postupku za sporne dane nisu dostavljeni hodogrami rada za tužitelja niti odluka tuženika o radnom vremenu tužitelja u sporne dane, pa sve da je iz dokumentacije dostavljene u spis bilo moguće utvrditi kretanje vozila dodijeljenog za rad tužitelju u sporne dane, kako bi se moglo utvrditi je li u te dane izvršavao svoje rane zadatke i poštivao radno vrijeme bilo bi potrebno izvršiti uvid i u hodograme rada i raspored rada tužitelja za te dane, a tu dokumentaciju tuženik nije dostavio u spis.

65. Sud nalaz i mišljenje vještaka Igora Jakoplića ocjenjuje kao stručan i uvjerljiv te je isti na temelju dostupne dokumentacije izvršio analizu i utvrdio kretanje vozila marke Ford Focus ZG9964-G na dan 02.09.2022. na temelju tablica koje je dostavio tuženik, kao i kretanje vozila u druge sporne dane prema tablicama koje je dostavio tuženik, s time da je naznačio da za te druge sporne dane (osim za 2. 9. 2022.) u tablicama nije navedena registarska oznaka, marka i tip vozila, a parnične stranke nisu imale prigovore na nalaz i mišljenje. Razvidno je iz nalaza i mišljenja da je vještak analizirao tablični prikaz pozicija vozila s naznačenim vremenom i GPS koordinatama.

66. Tužitelj je dobio otkaz zbog počinjenja osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa koje su navedene u odluci o otkazu i pisanim opomenama koje su izrečene tužitelju prije donošenja odluke o otkazu. Sud je utvrdio iz dokaza provedenih u ovom postupku da je tužitelj počinio dvije povrede radne obveze, odnosno da je bez odobrenja nadležnog djelatnika izvršio prijavu štete iz kasko osiguranja cestovnih vozila, (koja se navodi u obrazloženju odluke o otkazu) te da je na dan kada je nedvojbeno bio na bolovanju automobil koji mu je dan radi obavljanja poslova njegovog radnog mjesta koristio u privatne svrhe, a da za to nije dobio odobrenje nadležnog djelatnika, niti ga je tražio (povreda koja se navodi u opomeni pred otkaz, a na koju se opomenu tuženik također poziva u odluci o otkazu) dok za druge povrede koje mu se stavljaju na teret nije dokazano da ih je počinio. Navedene utvrđene povrede radne obveze predstavljaju osobito teške povrede radne obveze te je tuženik zbog počinjenja istih od strane tužitelja izgubio povjerenje u tužitelja kao svog zaposlenika. Naime, tužitelj je pokrenuo proceduru prijave štete iz kasko osiguranja na vozilu u vlasništvu tuženika, učinio je to 6. 12. 2022, iako za to nije dobio odobrenje odgovorne osobe te se potpisao na dokumentima vezano za prijavu štete kao odgovorna osoba tuženika, iako nedvojbeno nije odgovorna osoba, iako je znao da ne može pokretati ovu proceduru bez odobrenja odgovorne osobe, pri čemu iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da je postojala od strane odgovornih osoba tuženika, ili njemu nadređenih djelatnika, bilo kakva izjava ili uputa koju bi tužitelj mogao shvatiti kao odobrenje, pri čemu je, prije počinjenja ove povrede radne obveze već bio pisano opominjan te je u odnosu na povredu radne obveze navedene u opomeni od 7. 9. 2022. - korištenje službenog vozila u privatne svrhe na dan kada je bio odsutan s posla zbog bolovanja - utvrđeno da je zloupotrijebio povjerenje poslodavca jer se bez odobrenja koje nije ni zatražio koristio službenim vozilom koje mu je dano radi obavljanja poslova njegovog radnog mjesta. Slijedom navedenih utvrđenih povreda radne obveze od strane tužitelja, koje predstavljaju kršenje obveza iz radnog odnosa, zbog kojih je tuženik izgubio povjerenje u tužitelja kao svog zaposlenika, tuženik je istom osnovano otkazao ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja, sukladno čl. 115

2 0

st. 3. Zakona o radu te se osnovano očitovao na tužiteljev zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o otkazu na način da ga nije usvojio.

67. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s članka 164. stavak 1. istog Zakona, a tuženiku zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to tbr. 7/2 kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova OT, obzirom se radi o predmetu koji nije procjenjiv, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 400,00 eura, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 500,00 eura. Valja navesti da se sukladno čl. 52 Tarife (NN 138/2023 od 17.11.2023.) za postupke iz Tbr. 7/2 primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan (a postupak je pokrenut tužbom od 31.01.2023.), a vrijednost boda se obračunava prema vrijednosti boda u trenutku dospijeća odvjetničke nagrade.

68. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 28. srpnja 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku