Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-437/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Štefanović, odvjetnik u Ivanić-Gradu, protiv I. ovršenika GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ovršenice ŠŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi II. ovršenice izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-2238/2023 od 2. veljače 2024., 28. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvaženjem žalbe II. ovršenice ŠŽ ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-2238/2023 od 2. veljače 2024. u dijelu u kojem je određena ovrha na 1/2 dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu II. ovršenice, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja određena je ovrha na temelju ovršne isprave - rješenja o ovrsi Općinskog suda u Čazmi poslovni broj Ovrv-686/99 od 16. prosinca 1999., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 42.930,10 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na iznos glavnice od 11.542,51 eur počevši od 18. srpnja 2023. do namirenja, te troškova ovršnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počevši od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate, na nekretnini u suvlasništvu ovršenika upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Čazma, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica] kuća broj 191, dvor i oranica u selu površine 557 čhv/2002 m2, te na nekretninama u vlasništvu I. ovršenika, upisanim u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Čazma, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] vinograd brdo površine 124 čhv/447 m2 i k. č. [katastarska čestica] oranica ... površine 778 čhv/3246 m2, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom. Navedenim rješenjem ovrhovoditelju su odmjereni troškovi ovršnog postupka u iznosu od 329,79 eur.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnio I. ovršenik osporavajući visinu ovrhovoditeljeve tražbine i tijek zakonske zatezne kamate, te je istaknuo prigovor zastare. Međutim, navedena žalba I. ovršenika odbačena je kao nepravovremena rješenjem prvostupanjskoga suda poslovni broj Ovr-2238/2023 od 21. svibnja 2024., koje je postalo pravomoćno 14. lipnja 2024.

2.1. Dalje, protiv citiranog rješenja o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha na 1/2 dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu II. ovršenice, žalbu je podnijela II. ovršenica pozivajući se na žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 3., 6., 7. i 10. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22., dalje: OZ), te sadržajno na odredbu članka 80.b stavka 2. OZ-a. U žalbi u bitnome navodi da je pobijano rješenje o ovrsi nezakonito u dijelu u kojem je određena ovrha na njezinom suvlasničkom dijelu od 1/2 nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim da predmetna ovršna isprava nema pravni učinak prema njoj s obzirom da nije sudjelovala u sklapanju ugovora o kreditu te joj nije bilo poznato da bi I. ovršenik založio nekretninu u njihovom suvlasništvu. Ističe da je navedena nekretnina njezina bračna stečevina odnosno da je presudom Općinskog suda u Čazmi poslovni broj P-88/03 od 24. lipnja 2003. utvrđeno je da je II. ovršenica suvlasnica u 1/2 dijela iste, stoga da nekretnina ne može biti predmetom ovrhe u cjelini i da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave protiv II. ovršenice. Također, smatra da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i ovrhovoditelja, obzirom da je predmetna nekretnina dom II. ovršenice. Ujedno podnosi i prijedlog za odgodu ovrhe.

2.2. Stoga II. ovršenica predlaže ukinuti pobijano rješenje o ovrsi u odnosu na 1/2 dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sve provedene radnje, podredno uputiti II. ovršenicu u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode II. ovršenice te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba II. ovršenice je osnovana.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu protiv I. i II. ovršenika na temelju rješenja o ovrsi Općinskog suda u Čazmi poslovni broj Ovrv- 686/99 od 16. prosinca 1999., te da su u citiranoj ovršnoj ispravi kao dužnici naznačeni ovdje I. ovršenik, te ZŽ iz [adresa], NŽ iz [adresa] i ŽŽ iz [adresa].

6. Prema odredbi članka 23. OZ-a, ovršna isprava je, između ostaloga, ovršna sudska odluka, dok se prema odredbi članka 24. stavka 1. OZ-a sudskom odlukom smatra presuda, rješenje, platni nalog te druga odluka donesena u postupku pred sudom i izbranim sudom. Odredbom članka 25. stavka 1. OZ-a propisano je da je sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku, ako zakonom nije drukčije određeno.

7. Prema odredbi članka 29. stavka 1. OZ-a, ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

8. Prema odredbi članka 32. stavka 1. OZ-a ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se odredba stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

9. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se ovrha može odrediti i protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao dužnik ukoliko ovrhovoditelj javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je obveza na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. U konkretnom slučaju II. ovršenica nije naznačena kao dužnik u ovršnoj ispravi. Dakle, protiv II. ovršenice bi se mogla odrediti ovrha na temelju predmetne ovršne isprave jedino u slučaju da su se stekli uvjeti iz odredbe članka 32. stavka 2. OZ-a. Međutim, uvidom u spis predmeta proizlazi da ovrhovoditelj za sada nije ni na koji način dokazao da bi obveza iz ovršne isprave prešla na II. ovršenicu protiv koje je predložio donošenje rješenja o ovrsi.

10. Stoga se prema ocjeni ovoga suda za sada nije mogla odrediti ovrha u odnosu na dio nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu II. ovršenice u 1/2 dijela. Pri tome nije od utjecaja činjenica da je na predmetnoj nekretnini upisano pravo zaloga u korist ovrhovoditelja, pa i na suvlasničkom dijelu ovršenice. Ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije priložio ovršnu ispravu kojom bi II. ovršenica dala izjavu da je suglasna da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njezinom dijelu nekretnine. Tako upisano pravo zaloga ovlašćuje založnog vjerovnika da se namiri iz vrijednosti založene nekretnine bez obzira je li nakon uknjižbe prava zaloga pravo vlasništva te nekretnine prešlo na drugu osobu. Međutim, na temelju navedenog se ne može tražiti neposredno ovrha prodajom te nekretnine, već je ovrhovoditelj ovlašten pokrenuti parnicu podnošenjem hipotekarne tužbe, a tek nakon dobivanja pravomoćne sudske odluke protiv osobe koja je upisana kao vlasnik nekretnine na kojima vjerovnik ima pravo zaloga pokrenuti i ovršni postupak.

11. Kako ovrhovoditelj u smislu odredbe članka 32. stavka 2. OZ-a nije u spis dostavio dokaz da je obveza iz predmetne ovršne isprave prenesena na II. ovršenicu, to je prvostupanjski sud bio dužan pozvati ovrhovoditelja na otklanjanje takvog nedostatka iz prijedloga za ovrhu.

12. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka primjenom odredbe članka 109. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a pozvati ovrhovoditelja da u određenom roku dopuni prijedlog za ovrhu i otkloni nedostatak odnosno da dostavi u spis ispravu kojom će dokazati da je obveza iz ovršne isprave prenesena na II. ovršenicu, uz upozorenje o posljedicama predviđenim odredbom članka 109. stavka 4. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

13. Slijedom navedenoga, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

14. O zahtjevu II. ovršenice za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi članka 166. stavka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

15. Prvostupanjsko rješenje o ovrsi u preostalom dijelu, kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci 28. srpnja 2025.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak