Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-38/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., OIB 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o., Zagreb, protiv ovršenika RT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr- 366/2020-106 od 8. listopada 2024., 28. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-366/2020-106 od 8. listopada 2024. te u pobijanom dijelu pod st. II. do st. VIII. izreke.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastavljanja žalbe u iznosu od 1.465,00 eur, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja priznat je ovrhovoditelju daljnji trošak ovršnog postupka u iznosu 628,49 eur, dok je u preostalom iznosu od 71,84 eur zahtjev za naknadu daljnjeg troška odbijen kao neosnovan (st. I. izreke). Nadalje, naloženo je ovrhovoditelju kao kupcu nekretnine kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], da u roku od 30 dana od primitka tog rješenja uplati razliku kupovnine u iznosu od 37.398,59 eur na račun Fine pobliže opisan u izreci (st. II. izreke). Također, određeno je da će sud, ako kupac ne položi navedenu razliku kupovnine u tom roku, staviti izvan snage rješenje o namirenju i rješenje o dosudi poslovni broj Ovr- 366/2020-84 od 5. ožujka 2024. (st. III. izreke) te da se iz kupovnine postignute na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi u iznosu 325.398,00 eur, namiruju tražbine kako slijedi: A) Prvog isplatnog reda: - tražbina ovrhovoditelja na ime plaćenih pristojbi u iznosu 331,81 eur, namirena prebijanjem,- tražbina ovrhovoditelja na ime utrošenog predujma u iznosu 628,49 eur, namirena prebijanjem, - tražbina založnog vjerovnika GT na ime plaćenih pristojbi u iznosu 132,06 eur, B) trećeg isplatnog reda: - tražbina ovrhovoditelja ime glavnice u iznosu 155.792,52 eur, namirena prebijanjem, - tražbina ovrhovoditelja na ime zateznih kamata na glavnicu dospjelih za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu 21.621,48 eur, namirena prebijanjem, - tražbina založnog vjerovnika Republike Hrvatske na ime glavnice u iznosu 79.192,60 eur,- tražbina založnog vjerovnika Republike Hrvatske na ime troškova u iznosu 1.242,44 eur, - tražbina založnog vjerovnika Republike Hrvatske na ime zateznih kamata na trošak dospjelih za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu 219,60 eur, - tražbina založnog vjerovnika GT na ime glavnice u iznosu 8.561,12 eur,- tražbina založnog vjerovnika GT na ime troškova u iznosu 662,14 eur, - tražbina založnog vjerovnika GT na ime zateznih kamata na glavnicu dospjelih za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu 1.511,77 eur, - tražbina založnog vjerovnika GT na ime zateznih kamata na trošak dospjelih za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu 109,86 eur, C) petog isplatnog reda: - dio tražbine ovrhovoditelja na ime zateznih kamata na glavnicu (u rješenju očitom pogreškom navedeno na troškove), dospjelih prije tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu 55.392,11 eur, namirena prebijanjem (st. IV. izreke). Nadalje, određeno je da ostaje nenamireno: - dio tražbine ovrhovoditelja petog isplatnog reda na ime zateznih kamata na glavnicu dospjelih za vrijeme prije tri godine od donošenja rješenja o dosudi reda u iznosu 263.077,54 eur, - tražbine založnih vjerovnika [adresa] i GT petog isplatnog reda (st. V. izreke). Naloženo je računovodstvenom odjelu tog suda da odmah po primitku ovog rješenja ovrhovoditelju izvrši povrat neutrošenog predujma u iznosu 71,84 eur (st. VI. izreke), naloženo je Fini da po pravomoćnosti tog rješenja isplati založnom vjerovniku Republika Hrvatska iznos 1.462,04 eur, založnom vjerovniku Republika Hrvatska iznos 79.192,60 eur i založnom vjerovniku GT iznos 10.976,95 eur (st. VII. izreke). Zaključno, naloženo je založnom vjerovniku GT da u roku od 8 dana dostavi podatke o računu na koji će joj Financijska agencija izvršiti uplatu iznosa po točki VII. tog rješenja (st. VIII. izreke).

2. Protiv tog rješenja u dijelu pod st. II. do VIII. izreke žali se ovrhovoditelj iz razloga bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da je pogrešno shvaćanje suda prvog stupnja da tražbine trećeg isplatnog reda založnih vjerovnika koji su u prvenstvenom redu u zemljišnoj knjizi upisani nakon prvog založnog vjerovnika (ovdje ovrhovoditelja) imaju prednost pred njegovim tražbinama četvrtog i petog isplatnog reda, budući da je isto suprotno odredbama čl. 301. st. 3. i čl. 302. st. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 52/25 – dalje: ZVDSP). Naime, ovrhovoditelj smatra da ima prednost za namirenjem svoje cjelokupne tražbine pred namirenjem ostalih založnih vjerovnika koji u zemljišnoj knjizi dolaze upisani nakon njega. Smatra kako jedine tražbine ostalih založnih vjerovnika koje imaju prednost namirenja pred glavnicom, redovnom kamatom i zateznim kamatama ovrhovoditelja kao prvog založnog vjerovnika jesu tražbine iz čl. 113. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak uz nadoknadu troška sastavljanja žalbe u iznosu od 1.465,00 eur.

3. Žalba je neosnovana.

4. Donoseći predmetno rješenje u pobijanom dijelu pod st. II. do st. VIII. izreke sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a. Činjenično stanje je u tom dijelu pravilno i potpuno utvrđeno, a i materijalno pravo je u tom dijelu pravilno primijenjeno.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je u ovom ovršnom postupku prvostupanjski sud 5. ožujka 2024. donio rješenje o dosudi nekretnine kupcu koje je postalo pravomoćno te da je potom, nakon održanog ročišta za diobu kupovnine doneseno rješenje o namirenju ovrhovoditelja i založnih vjerovnika iz kupovnine u iznosu od 325.398,00 eur.

6. U obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja naveo je da su prema odredbama članaka 113. i 114. OZ-a tražbine u ovršnom postupku svrstane u isplatne redove te da se tražbine sljedećeg isplatnoga reda namiruju tek kada su tražbine iz prethodnoga isplatnoga reda u potpunosti namirene, što se odnosi na tražbine svih vjerovnika u pojedinom isplatnom redu. Pritom sud navodi kako nije odlučno je li pojedini vjerovnik pravo na namirenje stekao uknjižbom založnog prava ili zabilježbom ovrhe, jer je u oba slučaja mjerodavna ovršna isprava, a odredba čl. 114. st. 3. OZ-a ne pravi razliku između tih vjerovnika, već samo govori o vremenskom redoslijedu upisa u zemljišnoj knjizi. Isto tako, sud prvog stupnja navodi kako je kupac rješenjem o dosudi oslobođen polaganja razlike kupovnine te je iznos jamčevine od 54.233,00 eur zadržan radi namirenja tražbina založnih vjerovnika ali da nakon zaprimanja obračuna svih tražbina, iznos zadržane jamčevine nije bio dovoljan da bi se one namirile zbog čega je sud pozvao ovrhovoditelja, koji je ujedno i kupac nekretnine, da položi razliku kupovnine umanjenu za iznos jamčevine (ukupno 37.398,59 eur), sve sukladno odredbi čl. 125. st. 4. OZ-a. Slijedom svega navedenog, sud je namirio tražbinu ovrhovoditelja, čiji se prednosni red namirenja računa od 6. srpnja 2009., te tražbine založnih vjerovnika Republike Hrvatske (založno pravo upisano 4. studenog 2010. pod brojem Z-14354/10) i GT (založno pravo upisano 10. veljače 2015. pod brojem Z-1270/15, s prednosnim redom od dana stjecanja prava na namirenje 25. veljače 2011.), u iznosima pobliže navedenim u izreci pobijanog rješenja, a sve sukladno isplatnim redovima propisanim odredbama čl. 113. i čl. 114. OZ-a i prednosnim redovima upisa u zemljišne knjige.

7. Takvo postupanje suda prvog stupnja kao pravilno prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

8. Naime, sukladno odredbi čl. 113. st. 1. OZ-a propisano je da se iz iznosa dobivenog prodajom namiruju prvenstveno troškovi ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji, a zatim porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koji terete prodanu nekretninu.

9. Prema odredbi čl. 114. st. 1. OZ-a nakon namirenja tražbina iz čl. 113. tog Zakona, namiruju se tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknade za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom. Odredbom čl. 114 st. 3. OZ-a propisano je da se vjerovnici iz st. 1. toga članka namiruju po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu, odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici iz stavka 1. toga članka namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu. Prema odredbi čl. 114. st. 4. OZ-a troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, određeni ovršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina, a prema st. 5. tog članka troškovi ovršnog postupka osim troškova koji se prvenstveno namiruju, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina. Prema st. 6. tog članka poslije namirenja tražbina iz st. 1. tog članka, namiruju se tražbine navedene u čl. 114. st. 1. toč. 2. tog Zakona za vrijeme za koje se ne namiruju prema odredbama tog članka. Nakon toga namiruju se i kamate iz st. 4. tog članka za vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi i to po istom redoslijedu kao i glavna tražbina.

10. Odredbom čl. 116. OZ-a propisano je da se više tražbina koje imaju isti red namirenja namiruju razmjerno svojoj visini ako iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.

11. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da su tražbine ovrhovoditelja i založnih vjerovnika u kontekstu ovršne faze u kojoj se provodi namirenje svrstane u više isplatnih redova pri čemu se tražbine kasnijeg isplatnog reda namiruju nakon što se namire tražbine prethodnog. Pritom se sve tražbine iz istog isplatnog reda namiruju razmjerno njihovoj visini ako iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.

12. Dakle, troškovi ovršnog postupka na ime plaćenih pristojbi i predujmova spadaju u prvi isplatni red, porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu spadaju u drugi isplatni red, a glavnica, zatezne kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi te troškovi postupka (osim onih koji se prvenstveno namiruju) spadaju u treći isplatni red sukladno čl. 114. st. 1.-5. OZ-a. U tražbine četvrtog isplatnog reda spadaju tražbine s osnova poreza i drugih pristojbi koji terete prodanu nekretninu dospjelih prije godinu dana od donošenja rješenja o dosudi, dok se preostale zatezne kamate namiruju na kraju u smislu čl. 114. st. 6. OZ-a te iste spadaju u peti isplatni red.

13. Slijedom navedenog, iz navedenog proizlazi da je sud prvog stupnja rješenje o namirenju donio sukladno gore navedenim odredbama čl. 113. i 114. OZ-a, jer je namirivao tražbine po isplatnim redovima, a unutar pojedinog isplatnog reda po redu prvenstva upisa založnog prava, odnosno prava na namirenje.

14. U odnosu na žalbene navode da je pogrešno shvaćanje suda prvog stupnja da tražbine trećeg isplatnog reda založnih vjerovnika koji su u prvenstvenom redu u zemljišnoj knjizi upisani nakon prvog založnog vjerovnika (ovrhovoditelja) imaju prednost pred njegovim tražbinama četvrtog i petog isplatnog reda, jer je isto suprotno odredbama čl. 301. st. 3. i čl. 302. st. 3. i 4. ZVDSP-a valja reći sljedeće. Postupak prisilne naplate tražbine vjerovnika propisan je odredbama Ovršnog zakona koji detaljno propisuje pretpostavke za određivanje ovrhe, kao i za provedbu svake pojedine ovršne radnje pa tako i radnju namirenja tražbina vjerovnika iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine. Odredbama čl. 112. OZ-a propisano je tko sve ima pravo na namirenje tražbine u ovršnom postupku (ovrhovoditelji na čiji je prijedlog određena ovrha, založni vjerovnici, osobe koje imaju pravo na naknadu za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom, Republika Hrvatska i općine, gradovi i županije po osnovi poreza i drugih pristojbi), dok je odredbama čl. 113. i 114. OZ-a propisan redoslijed namirenja tražbina u slučaju kada postoje i drugi vjerovnici čije tražbine se namiruju unutar istog ovršnog postupka. Dakle, točno je da je odredbom čl. 301. st. 3. ZVDSP-a propisano da založno pravo pored glavne tražbine ujedno osigurava i namirenje iz vrijednosti zaloga sporednih tražbina, kamata, troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine. Međutim, izričitim odredbama OZ-a propisan je redoslijed namirenja tražbina u okviru ovršnog postupka u slučaju kada ima više vjerovnika (pri čemu su, dakle, tražbine svrstane u više isplatnih redova te se tražbine kasnijeg isplatnog reda namiruju nakon što se namire tražbine prethodnog). S obzirom na to da u postupku prisilne naplate tražbine pred sudom (ovrha) OZ predstavlja lex specialis u odnosu na odredbe drugih zakona kojima je propisano pravo na namirenje tražbina, to je pravilno postupio sud prvog stupnja kada je namirenje tražbina u ovom postupku odredio sukladno redoslijedu namirenja i isplatnim redovima koji proizlaze iz gore citiranih odredbi čl. 113. i 114. OZ-a te su suprotni žalbeni navodi ovrhovoditelja neosnovani.

15. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu te potvrditi predmetno rješenje suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod st. II. do st. VIII. izreke.

16. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastavljanja žalbe je odbijen temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a jer isti nije uspio u žalbenom postupku (st. II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

17. U ostalom, nepobijanom dijelu (st. I. izreke) rješenje suda prvog stupnja nije ispitivano (čl. 365. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a).

U Velikoj Gorici 28. srpnja 2025.

Sudac

Nikola Ramušćak