REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-947/2017-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ingrid Šegon, u pravnoj stvari tužiteljice KO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Azimir Cerić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic Osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Jana Dupora, odvjetnika u Zagrebu i punomoćnice tuženika Tamare Stanić Sertić, odvjetnice u Zagrebu, na ročištu za objavu presude 28. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2,

OIB 94472454976, isplatiti tužitelju KO, OIB [osobni identifikacijski broj],

[adresa], iznos od 600,00 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim

kamatama tekućim od 22.07.2016. pa do isplate, sve u roku 15 dana te trošak ovog

postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja

prvostupanjske presude pa do isplate .“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 2.144,31 eura, sa zateznim kamatama tekućima od 28. srpnja 2025. do isplate, po stopi koja se dređuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka za iznos od 1.500,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 30. ožujka 2017. podnijela tužbu protiv ranijeg tuženika Jadransko osiguranje d.d., a koji je tijekom postupka promijenio naziv tvrtke tako da sada ista glasi Adriatic osiguranje, dok su ostali podaci ostali nepromijenjeni (stranica 36 spisa) u kojoj navodi da je **.**.2016. GO upravljao osobnim automobilom reg oznake [registarska oznaka] i kretao se Dankovečkom ulicom. U jednom trenutku iz druge trake na njegov bočni dio naletio je osobni automobil reg oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao RO, a koji da je isključivo odgovoran za ovu prometnu nezgodu. U navedenoj nezgodi tužiteljica je zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koje su dovele do povrede prava osobnosti tužiteljice tj. njezinog prava na tjelesno i duševno zdravlje. Vozilo reg oznake [registarska oznaka] je osigurano kod tuženika policom broj [broj police] zbog čega da je tuženik legitimiran u ovom postupku. Stoga tužiteljica potražuje s naslova povrede prava osobnosti odnosno prava na tjelesno i duševno zdravlje prema kriterijima fizičkih bolova iznos od 6.000,00 kn, pretrpljenog straha 5.000,00 kuna, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 6.000,00 kn te iznos od 1.000,00 kn s naslova tuđe pomoći i njege odnosno ukupno tužiteljica potražuje iznos od 18.000,00 kuna te predlaže da sud donese presudu kojom se nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici iznos od 18.000,00 sa zateznim kamatama tekućima od 22.07.2016. do isplate, kao i naknaditi parnične troškove sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, dok osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice jer da nema dokaza da je tužiteljica bila putnica u oštećenom vozilu, osnovu i visinu zahtjeva navodeći da je tužiteljica zadobila neznatne ozljede u predmetnoj prometnoj nezgodi zbog čega smatra da težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. Osporava tijek zateznih kamata na tuđu pomoć i njegu. Tuženik je nadalje osporio uzročno posljedičnu vezu između zadobivenih ozljeda i dinamike štetnog događaja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvješće o prometnoj nesreći (stranica 5 spisa), prijedlog nagodbe s povratnicom (stranica 6-8 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (stranica 9-11 spisa), izvid štete s fotografijama (stranica 27-29 spisa), saslušao je tužiteljicu (stranica 30-31 spisa), svjedoka GO (stranica 36-37 spisa), proveo kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje po dipl. ing. Zvonku Ivašiću i dr. med. Vedrani Petrovečki u pravcu ocjene postojanja uzročno posljedične veze između dinamike nastanka štetnog događaja i ozljeda kod tužiteljice (stranica 43-45, 47-50 spisa), dopunski saslušao tužiteljicu (stranica 75 spisa), proveo medicinsko vještačenje po dr. med. Žarku Rašiću (stranica 81-82 spisa) i odredio pisano očitovanje vještakinje dr. Vedrane Petrovečki (stranica 150-152 spisa), dok druge dokaze nije provodio.

3.1.Zbog izmjene raspravnog suda glavna rasprava je počela iznova u smislu odredbe čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. , 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog čega sud uz suglasnost stranaka nije ponovno izvodio već izvedene dokaze već je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i pročitao već izvedene dokaze.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno članku 8. ZPP ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje nastale joj u prometnoj nesreći 08. svibnja 2016. za koju je odgovoran osiguranik tuženika, a u kojoj je stradala kao putnica u vozilu.

5.1.Tužiteljica je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 12.06.2025. zatražila isplatu iznosa od 600,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka, a tuženik se podneskom od 25.06.2025. očitovao na način tužiteljica je time povukla dio tužbenog zahtjeva za iznos od 1.789,00 eura čemu se tuženik protivi i traži trošak postupka u odnosu na povučeni dio tužbe.

6.Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, dok je sporna aktivna legitimacija, uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i mogućnosti nastanka ozljeda tužiteljice navedenih u medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj u privitku tužbe, osnova i visina tužbenog zahtjeva.

7.Radi utvrđenja aktivne legitimacije sud je saslušao tužiteljicu koja je iskazala da je na dan štetnog događaja bila nedjelja popodne te se štetni događaj odvio u Dankovečkoj ulici u Dubravi i to je neposredno blizu gdje tužiteljica i suprug žive. Dankovečka ulica ima 4 prometna traka, kretali su se prema gradu, prema centru i kretali su se krajnje desno prema gradu. Vozilo koje se kretalo paralelno u lijevoj traci je naglo skrenulo u desno i to prema Konzumu, kao da ih uopće nije vidio u desnoj traci. Tužiteljica nije vidjela da li je on dao pokazivač smjera, jer je bila suvozač, međutim, zna da je njezinom suprugu rekao da ih uopće nije doživio, niti vidio i direktno se zabio u njih, u vrata. Stali su sa strane, na ugibalište od autobusa, sa tim vozačem u tom drugom vozilu je bila njegova supruga. Tužiteljica je navela da je doživjela šok tako da nije niti slušala što se suprug dogovara s vozačem tog auta, ali zna da su napravili Europsko izvješće. Misli da je suprug i razmijenio brojeve telefona s vozačem tog vozila. Odmah u ponedjeljak ujutro se javila doktoru jer je imala jake bolove i dan danas ima tremor u ruci. Nije uspjela obaviti sve fizikalne terapije, jer fizički nije mogla stajati, druga stvar, ima dvoje djece, mlađa je sa njom bila doma, dok je starija išla u bolnicu, te nije fizički mogla to stizati, ali je postupala po uputama i vježbama kako je dobila. Nakon što je to vozilo udarilo na suprugovu stranu vozila, tužiteljica je navela da je imala nagli trzaj i udarila je glavom u staklo od prozora te je bila vezana. Ne zna zašto suprug nije zvao policiju, jer je bila u totalnom šoku i nije uopće slušala razgovor. Sjeća se da su vrata na njihovom vozilu i cijela lijeva strana bila razbijena, najviše vrata supruga, sve do zadnjeg fara. Ne zna koja su oštećenja na vozilu, uopće se ne sjeća marke, zna da je bilo tamnoplave boje, a u trenutku udara vozili su se.

7.1.U dopunskom saslušanju tužiteljica je iskazala da u cijelosti ostaje kod svojeg iskaza kojeg je dala na sudu s time da nadodaje da kada se dogodila nesreća jako se uplašila, glavom i to s desne strane je udarila u staklo od suvozačevih vrata. Od straha i šoka je povraćala par minuta nakon nesreće te otprilike 40 minuta nije mogla doći k sebi. Jako ju je boljela desna strana glave, vrata pa sve do ramena i desne ruke. Bolove je osjećala oko 10 ak dana, teško joj se izjasniti jer je to bilo 2018. Ponovila je da se liječniku javila odmah drugo jutro, bio je ponedjeljak, a nesreća je bila u nedjelju negdje oko podneva između 12 i 14 sati. Ne zna kako to da se nije odmah javila liječniku, ne sjeća se niti kako je došla kući.

8.Nadalje, sud je u odnosu na okolnosti nastanka prometne nesreće saslušao svjedoka GO koji je iskazao da je tužiteljica je bila suvozačica u vozilu kojim je upravljao, bila je vezana sigurnosnim pojasom, a nezgoda se dogodila oko podneva. Nisu zvali policiju jer su osiguranik tuženika i on sastavili Europsko izvješće o nezgodi, te je to bila njihova suglasna odluka. Nekoliko sati nakon nezgode tužiteljica se počela žaliti na vrtoglavicu, omaglicu i bolove u vratu te se liječniku u KBC Zagreb javila drugi dan. Tamo je pregledana, slikana i otpuštena na kućnu njegu. Tužiteljica je išla na redovite kontrole, dobila je preporuku za fizikalnu terapiju, ali istu nije obavila jer imaju maloljetnu djecu i morala se brinuti za njih, a najviše iz razloga svog zdravstvenog stanja jer je imala takve bolove zbog kojih nije podnosila fizikalnu terapiju.

9. Uzimajući u obzir iskaz tužiteljice i iskaz svjedoka GO, a koje iskaze sud prihvaća kao istinite i vjerodostojne i suglasne ostalim dokazima u spisu, sud nalazi neosnovanim prigovor tuženika o nedostatku aktivne legitimacije tužiteljice obzirom na to da je utvrđeno da je tužiteljica sudjelovala kao putnica u vozilu reg oznake [registarska oznaka] u štetnom događaju od 08.05.2016.

10. U odnosu na okolnost postojanja uzročno posljedične veze između dinamike nastanka štetnog događaja i ozljeda tužiteljice sud je proveo kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje po dipl. ing Zvonku Ivašiću i dr. med. Vedrani Petrovečki.

11.Prometni vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić u nalazu i mišljenju je naveo da prema rasporedu nastalih oštećenja na oba vozila, proizlazi da je u trenutku nesreće vozilo osiguranika tuženika tijekom skretanja u desno pod kutem od oko 20-30 stupnjeva ostrugalo svojim prednjim desnim bočnim dijelom lijevu bočnu stranu vozila tužitelja od prednjih lijevih vrata do stražnjeg lijevog kotača. Međusoban kontakt vozila tužitelja i vozila osiguranika tuženika imao je karakter bočnog okrznuća, dakle, ne radi se o direktnom naletu vozila, pri kojem nije moglo doći do bitnije promjene brzine kretanja vozila tužitelja niti u kojem pravcu, a koja bi promjena brzine mogla utjecati na promjenu položaja tijela tužiteljice-nabačaja tijela, na suvozačkom mjestu u vozilu tužitelja.

12. Iz nalaza i mišljenja dr. med. Vedrane Petrovečki proizlazi da iz medicinske dokumetacije prvim pregledom i kontrolnim pregledima tužiteljice utvrđene su ozljede i dijagnoze u vidu istignuća mišića u području vratne kralježnice I natučenja ramenog zgloba lijevo. Pri dinamici odvijanja predmetne prometne nezgode, a koja proizlazi iz stanja spisa i nalaza i mišljenja prometnog vještaka, pri čemu je procijenjenoj promjeni brzine osobnog vozila [registarska oznaka] u kojem se tužiteljica nalazila na suvozačkom mjestu bila beznačajna, tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede u vidu istegnuća mišića u području vratne kralježnice kao niti natučenje ramenog zgloba lijevo.

13. Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik nije imao primjedbi, dok je tužiteljica prigovorila nalazu i mišljenju te je predložila pozivanje vještaka na ročište radi saslušanja.

14.Sud je odredio saslušanje vještaka rješenjem od 26.08.2019. i pozvao tužiteljicu uplatiti predujam potreban za pristup vještaka na ročište, dok je rješenjem od 29.10.2019. odustao od izvođenja dokaza saslušanjem vještaka jer tužiteljica u roku od 30 dana nije uplatila traženi predujam.

15.Na ročištu održanom 04.03.2020. stranke su predložile odgodu radi pokušaja mirnog rješenja spora te je strankama određen rok od 30 dana radi pokušaja mirnog rješenja spora.

16.Tužiteljica je podneskom od 19.01.2022. navela da i dalje ostaje kod primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Zvonka Ivašića i dr. med. Vedrane Petrovečki te je predložila da se sasluša dr. Petrovečki radi očitovanja na primjedbe iz podneska pri čemu je u prilogu podneska dostavila znanstveni članak u izvornom obliku i s prijevodom na hrvatski jezik naziva „ Is Acceleration a Valid Proxy for Injury Risk in Minimal Damage Traffic Crashes? A Comparative Rewiewof Volunteer, ADL* and Real-World Studies“ u izvornom obliku (na engleskom jeziku, na listovima 91- 108), te prijevod na hrvatski „Je li ubrzanje valjan čimbenik pri određivanju stupnja ozljede u prometnim nezgodama s malom štetom? Komparativna usporedna studija dobrovoljnih testnih sudara, ADL (aktivnosti iz svakodnevnog života) i stvarnih nezgoda.

17.Sud je na ročištu održanom 27.04.2002. odredio pisano očitovanje dr. med. Vedrane Petrovečki koja se očitovala podneskom od 24.04.2022. navodeći da u stručnim i znanstvenim časopisima koji se bave problematikom ozljeđivanja u prometu, često se pojavljuju članci koji obrađuju problematiku nastanka trzajne ozljede vratne kralježnice. Prethodno navedeni članak samo je jedan u nizu koji je napisan s ciljem da se opovrgne uzročno – posljedična veza između sila koje djeluju na tijela putnika u osobnom automobilu i posljedica ozljeđivanja koje nastaju na vozaču i putnicima. Vještaci Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upoznati su sa takvim člancima. Prije samog pojašnjenja o mehanizmu ozljeđivanja vratne kralježnice u prometnim nezgodama/nesrećama da treba navesti da se svaki znanstveni članak ne mora a priori prihvatiti, nego se isti objavljuju s ciljem da se s rezultatima upozna šira znanstvena zajednica koja će prosuditi o znanstvenoj prihvatljivosti rezultata koji se iznose u članku. Znanstvena zajednica o vrijednosti članka prosuđuje i temeljem citiranja članka u novijim znanstvenim istraživanjima, kao i o relevantnosti i znanstvenoj vrijednosti časopisa u kojem je članak objavljen. Treba također navesti da praktički svakodnevno izlaze brojni znanstveni članci, a osobe koje se bave znanošću i strukom ne oblikuju svoje mišljenje i stavove temeljem samo jednog članka, već više njih, kao i temeljem općeg medicinskog znanja i iskustva. Ovo je primjenjivo i na trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Također da treba imati na umu da je za nastanak ozljeda uvijek potrebno djelovanje određene sile na tijelo – zavisno o količine (kinetičke) energije koja djeluje na tijelo nastati će i odgovarajuće ozljede na izloženim dijelovima tijela. Isto tako ni svako djelovanje sile neće dovesti do ozljeđivanja, pa čak niti najlakših (primjerice nastanka krvnih podljeva). Iz navedenog članka proizlaze neke činjenice sa kojima se sudskomedicinski vještaci ne mogu složiti, a koji se navode i obrazlažu. 1. Sudskomedicinski vještaci svoje zaključke i vještačenje ne temelje na usporedbi mehanizma nastanka ozljeda u svakodnevnim aktivnostima i ozljedama koje su nastale u naletima na uzdužnu osovinu vozila (kao što se to sugerira u priloženom članku), koje djelovanje sile se susreću u prometnim nesrećama/nezgodama. Vještaci Zavoda svoja vještačenja temelje na istraživanjima u kojima su postavljene granice kod kojih mogu nastati ozljede u stražnjim naletima, kao i prednjim (frontalnim, čeonim) naletima. Navedeni članci detaljno opisuju metodologiju istraživanja (materijali i metode) pa netko tko ima uvjete može ponoviti istraživanje. Također istraživanje podržava tvrdnju da postoje određene granice otpornosti ljudskog organizma – kako je već navedeno medicinski je notorna činjenica da svako djelovanje sile na tijelo ne može dovesti do ozljeđivanja. Upravo su ovim istraživanjima postavljene granice koje primjenjuju sudskomedicinski vještaci Zavoda. 2. Biomehanika ozljeđivanja vratne kralježnice je složena - u prometnim nesrećama na vrat djeluju sile zbog kojih dolazi do naglih kretnji i istezanja struktura vrata. Opće je poznato da su ozljede vrata znatno češće u prometnim nesrećama i to pri udaru straga, kada na tijelo djeluju sile akceleracije. Međutim do ozljeđivanja struktura vrata može doći i pri čeonim udarima, kada na tijelo djeluju sile deceleracije, te priliko bočnih udara kada dolazi do latero – lateralnih djelovanja sila. Različitom djelovanju sila na vratnu kralježnicu doprinosi i korištenje sigurnosnog pojasa koji je učvršćen u tri točke što dovodi do rotacijskog pomaka trupa, pri čemu glava i vrat zaostaju. Stoga bi usporedba nastanka ozljeda u području vratne kralježnice s događajima iz svakodnevnog života bila potpuno promašena. Da bi se moglo raspravljati o nastanku ozljeda općenito, pa tako i ozljeda u području vratne kralježnice potrebno je imati znanje anatomije ljudskog tijela, kao i anatomskim odnosima. Također je potrebno razumjeti koje se patoanatomske promjene zbivaju ozlijeđenim tkivima, pa tako i u mekim tkivima vrata, a koje za posljedicu imaju nastanak kliničkih simptoma koji se zajednički opisuju kao trzajna ozljeda vratne kralježnice. Upravo je teorija i praksa nasilnog oštećenja zdravlja područje kojim se bavi sudska medicina, i to ne samo na osobama koje su smrtno stradale zbog ozljeđivanja, nego i na živim osobama, čime se bavi klinička sudska medicina.

17.1.U konkretnoj prometnoj nezgodi, radilo se o bočnom okrznuću, a što prema prometnom vještaku znači da je „vozilo osiguranika tuženika tijekom skretanja u desno… lakše ostrugalo …. bočnu stranu vozila tužitelja… pri kojem nije moglo doći do bitnije promjene brzine kretanja vozila tužitelja niti u kojem pravcu, a koja bi promjena brzine mogla utjecati na promjenu položaja tijela tužiteljice – nabačaja tijela, na suvozačkom mjestu u vozilu tužitelja“. S obzirom na prethodno iznesena obrazloženja vještakinja je i dalje u cijelosti ostala kod nalaza i mišljenja koje je dala u pisanom obliku nastavno na nalaz i mišljenje dipl. ing. Zvonka Ivašića .

18.Tuženik se očitovao na očitovanje dr. med. Vedrane Petrovečki navodeći da nema primjedbi na isto i predlaže odbiti tužbeni zahtjev, dok se tužiteljica nije očitovala u dodijeljenom roku.

19. Nadalje, sud je po prijedlogu tužiteljice izveo dokaz medicinskim vještačenjem pri čemu je zadatak vještaka bio da na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju, po potrebi pregleda tužiteljice, te uzimajući u obzir kombinirano sudskomedicinsko-prometno vještačenje izradi nalaz i mišljenje u pravcu ocjene povrede prava osobnosti (pretrpljeni fizički bolovi i pretrpljeni strah) po vještaku dr. med. Žarku Rašiću koji je u nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica stradala u štetnom događaju kada je zadobila istegnuće mišića vrata i natučenje lijevog ramena. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena imobilizacija ovratnikom i trokutastom maramom te simptomatska terapija. Učinjen kontrolni pregled kirurga. U odnosu na trajanje i intenzitet bolova uzimajući u obzir nalaz i mišljenje kombiniranog sudsko-medicinskog-prometnog vještačenja, tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede te stoga nije niti trpjela bol. U odnosu na trajanje i intenzitet straha kod tužiteljice je tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 4 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana. U odnosu na smanjenje životnih aktivnosti vještak je naveo da uzimajući u obzir nalaz i mišljenje kombiniranog sudsko-medicinskog-prometnog vještačenja, tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede te stoga nije niti moglo doći do smanjenja životnih aktivnosti. U odnosu na tuđu pomoć i njegu vještak je naveo da uzimajući u obzir nalaz i mišljenje kombiniranog sudsko-medicinskog-prometnog vještačenja, tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede te stoga nije bila potrebna tuđa nestručna pomoć.

20.Stranke po pozivu suda da se očituju na nalaz vještaka navele su da nemaju primjedbe na nalaz vještaka.

21.Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudsko medicinske vještakinje dr. med. Vedrane Petrovečki i prometnog vještaka Zvonka Ivašića dipl.ing. u smislu odredbe čl. 258. ZPP jer je dan sukladno pravilima struke. Pisanim očitovanjem dr. med. Vedrana Petrovečki je odgovorila na sve primjedbe tužiteljice argumentirano i jasno te su isti u cijelosti otklonjeni. Na temelju provedenog kombiniranog sudsko medicinsko prometnog vještačenja sud nalazi utvrđenim da ne postoji uzročno posljedična veza štetnog događaja i ozljeda tužiteljice jer u štetnom događaju tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede u vidu istegnuća mišića u području vratne kralježnice, kao niti natučenje ramenog zgloba lijevo u situaciji kada je međusobni kontakt vozila tužitelja i vozila osiguranika tuženika imao karakter bočnog okrznuća, odnosno kada se ne radi o direktnom naletu vozila, pri kojem nije moglo doći do bitnije promjene brzine kretanja vozila tužitelja niti u kojem pravcu, a koja bi promjena brzine mogla utjecati na promjenu položaja tijela tužiteljice-nabačaja tijela, na suvozačkom mjestu.

22.Sud je prihvatio nalaz vještaka dr. med. Žarka Rašića u smislu odredbe čl. 258. ZPP jer je dan sukladno pravilima struke i stranke nisu imale primjedbe na isti, a iz kojeg proizlazi da tužiteljica u štetnom događaju nije pretrpjela fizičke boli, kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životnih aktivnosti, niti je imala potrebu za tuđom pomoći i njegom veće je u štetnom događaju pretrpjela tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 4 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana.

23.Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21,114/22, 156/22 i 155/23- dalje: ZOO) za postojanje odštetne odgovornosti potrebno je postojanje subjekta obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete, te protupravnost, s time da pravno relevantna uzročna veza postoji samo ako je određena štetna radnja bila podobna da izazove štetnu posljedicu, tako da se kao pravno relevantni uzrok štete uzima samo događaj čijem redovnom učinku odgovara konkretna štetna posljedica, odnosno koji je tipičan za nastanak određene štetne posljedice.

24.Nadalje, odredbom čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod kojima se podrazumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Prema čl. 1100. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će oštećeniku dosuditi pravičnu naknadu ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju. Pri odlučivanju o visini pravične naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom .

25.Uzimajući u obzir sve izvedene dokaze, svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti ovaj sud ocjenjuje da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela takvu povredu prava osobnosti koje ne opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete, odnosno u štetnom događaju pretrpjela je samo strah i tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 4 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana, zbog čega je riječ o takvoj povredi odnosno težini povrede i okolnostima slučaja koji ne opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade. Naime, tužiteljici ne pripada pravo na naknadu za pretrpljeni strah kao jednu od kvalifikatornih okolnosti prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti jer strah nije bio u toj mjeri jakog intenziteta i nije dugo trajao, niti je u bitnom narušio psihičku i duševnu ravnotežu tužiteljice da bi opravdao dosuđivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

26. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan i odlučio kao pod točkom I. izreke presude.

27. Tužiteljica je u tužbi zatražila isplatu iznosa od 18.000,00 kuna (odnosno prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro 2.389,01 eura), dok je podneskom od 12.06.2025. postavila tužbeni zahtjev tražeći isplatu iznosa od 600,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama te se tuženik usprotivio navodeći da je navedenim podneskom tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva za iznos od 1.789,00 eura zbog čega da tuženik ostvaruje pravo na troškove postupka u odnosu na povučeni dio.

27.1. U odnosu na navode tuženika valja navesti da je na trećoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. zauzeto pravno shvaćanje: "Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP-a za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika." Dakle, smanjenje tužbenog zahtjeva, iako nije preinaka tužbe, djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP. U toj situaciji o zahtjevu tuženika za naknadu troškova postupka u situaciji smanjenja tužbenog zahtjeva treba na odgovarajući način primijeniti odredbe ZPP o naknadi troškova postupka u slučaju povlačenja tužbe. Prema odredbi čl. 158. st. 1. ZPP tužitelj koji povuče tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. Ali, ako je tužba povučena odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja, troškove postupka dužan je tužitelju naknaditi tuženik. Dakle, tužitelj, osim iznimno, nema pravo na naknadu troškova postupka u slučaju povlačenja tužbe, odnosno, kod djelomičnog povlačenja tužbe, za iznos smanjenog zahtjeva. Budući da u ovoj pravnoj stvari do smanjenja tužbenog zahtjeva nije došlo nakon djelomičnog udovoljenja zahtjevu tužitelja, to nema mjesta primjeni iznimke iz čl. 158. st. 1. ZPP te tuženik za radnje poduzete prije smanjenja zahtjeva nema pravo na naknadu troškova postupka prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzete radnje već prema vrijednosti predmeta spora smanjenog zahtjeva.

27.2.Tuženiku su sukladno čl. 154. st. 1. ZPP, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) i vrijednosti predmeta spora od 600,00 eura, priznati troškovi sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8/1-50 bodova), zastupanja na ročištu 28.09.2017. (Tbr. 9/1-50 bodova), za zastupanja na ročištu od 19.04.2018. (Tbr. 9/1-50 bodova), za zastupanja na ročištu od 13.03.2019. (Tbr. 9/1-50 bodova), za sastav podneska od 22.07.2019. (Tbr. 8/1-50 bodova), za zastupanje na ročištu od 04.03.2020. (Tbr. 9/1-50 bodova), za sastav podneska od 03.07.2020. (Tbr. 8/3-25 bodova), za zastupanje na ročištu od 13.10.2021. (Tbr. 9/1-50 bodova), za sastav podneska od 21.01.2022. (Tbr. 8/1-50 bodova), za sastav podneska od 08.03.2022. (Tbr. 8/1-50 bodova), zastupanja na ročištu 27.04.2022. (Tbr. 9/1-50 bodova), za sastav podneska od 14.05.2024. (Tbr. 8/1-50 bodova), zastupanja na ročištu 03.03.2025. (Tbr. 9/1-50 bodova), za sastav podneska od 25.06.2025. (Tbr. 8/1-50 bodova) i zastupanja na ročištu 30.06.2025. (Tbr. 9/1-50 bodova) ukupno 725 bodova uz vrijednost boda od 2,00 eura odnosno 1.450,00 eura, uz pripadajući porez na dodanu vrijednost od 25% odnosno 362,50 eura, odnosno ukupno 1.812,50 eura te uz plaćeni predujam za kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje u iznosu od 331,81 eura odnosno 2.144,31 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.500,00 eura odbijen kao neosnovan.

28.Na dosuđeni trošak tuženiku su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a i članku 29. stavak 2. ZOO-a tekuće od presuđenja do isplate.

29. Zahtjev tužiteljice za naknadom parničnih troškova je odbijen primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a.

U Zagrebu 28. srpnja 2025.

Sutkinja

Ingrid Šegon

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku uz rješenje o plaćanju pristojbe za presudu

2. Tuženiku po punomoćniku