REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Čazmi

Trg Čazmanskog kaptola 20

43240 Čazma

Poslovni broj: P-17/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, po sutkinji Almi Horvatinović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužitelja FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužitelja JN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i trećetužiteljice PN, OIB: [osobni identifikacijski broj], svih iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Marijana Habijančić, odvjetnica u Čazmi, protiv tuženika MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog ureda Jugoslava Purana, odvjetnici u Bjelovaru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene usmene glavne rasprave dana 11. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 28. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], JN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PN, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], u cijelosti, svaki od tužitelja u 1/3 dijela, vlasnici suvlasničkog dijela od ½ kčbr. [katastarska čestica]/2B Oranica Krčevina površine 2 j 691 čhv upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime MN, što je tuženik MN, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], dužan priznati i trpjeti zemljišnoknjižni prijenos svog suvlasničkog dijela od ½ na toj nekretnini na ime tužitelja u zemljišnim knjigama, svakog u 1/3 dijela, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima, solidarno naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 1.615,06 eura, uvećane za zateznu kamatu koja teče od 28. srpnja 2025., kao od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda tužitelji su dana 03. siječnja 2023. podnijeli tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama.

2. U tužbi navode kako se kao zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine kčbr. [katastarska čestica]/2B Oranica Krčevina površine 2 j 691 čhv upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vode [adresa] i MN, svaki u ½ dijela. Kčbr. [katastarska čestica]/2B po katastru odgovara kčbr. [katastarska čestica]. Kao katastarski posjednici i izvanknjižni vlasnici istih nekretnina vode se tužitelji, svaki u 1/3 dijela nekretnina. Tužitelji su kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, Zemljišnoknjižnog odjela inicirali zk ispravni postupak radi usklađivanja zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja. Postupak je vođen pod brojem: Z-8189/2022. U tom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku nitko od protustranaka nije se usprotivio prevođenjem predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama na ime predlagatelja (sada tužitelja), već jedino tuženik MN pa su se stekli uvjeti da se prema tuženiku podnese tužba radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Predmetnu nekretninu je još pravni prednik tužitelja (otac prvo i drugotužitelja i suprug trećetužiteljice) kupio ugovorom od 11. studenog 1977. godine od LN, koja je baka tuženika. Premda je taj ugovor i ovjeren, nikada nije bio proveden u zemljišnim knjigama, već je izvršen samo katastarski prijenos. Također je ta nekretnina u cijelosti bila predana u posjed pravnom predniku tužitelja, sada pok. ĐN. Nakon toga su taj zakoniti, mirni i pošteni posjed nastavili tužitelji, kao njegovi zakonski nasljednici i katastarski posjednici. Tuženik nikada nije uživao tu nekretninu, niti u okviru upisanog suvlasničkog dijela od ½. Dosjelost je u svakom slučaju pravni osnov stjecanja prava vlasništva i na suvlasničkom dijelu tuženika na predmetnoj nekretnini. Jer, preko 40 godina tužitelji kao mirni, pošteni i zakoniti posjednici uživaju cijelu tu nekretninu. Obzirom na sve navedeno, tužitelji podnose ovu tužbu i traže da sud donese presudu.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu kao neistinitu i neosnovanu, jer kupoprodajni ugovor od 11. studenog 1977. koji tužitelj u preslici prilaže tužbi kao osnov svog zahtjeva ne sadrži istinite podatke budući nije istovjetan izvorniku ugovora. Nije sporno da je tuženikova prednica i baka, pok. [adresa]. s pok. ĐN sklopila ugovor o kupoprodaji nekretnina kako tužitelji tvrde, no predmet tog ugovora nije bila prijeporna nekretnina označena kao čk.br. 370/2B- oranica Krčevina s 2 jutra i 691 čhv. upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] već su predmet ugovora bile samo ostale nekretnine navedene u preslici tog ugovora. Naime, ĐN nikada nije izvršio prijenos prava vlasništva na svoje ime na temelju tog ugovora zbog čega su iste nekretnine nakon smrti LN pripale u vlasništvo tuženika kao njezinog nasljednika. Budući da sklapanje tog ugovora za tuženika nikada nije bilo sporno, nakon smrti pok. Mirka Neralića II. tužitelj koji se legitimirao kao njegov nasljednik i njegova supruga ON kao kupci te tuženik kao prodavatelj, 2011. godine sklopili su novi ugovor o kupoprodaji istih nekretnina koje su bile i predmet „starog“ ugovora iz 1977. godine između ĐN i LN, a sve u cilju usklade zemljišnoknjižnog s faktičnim stanjem na jednostavniji način. Prilikom sklapanja novog ugovora, II. tužitelj je tuženiku predočio izvornik ugovora u kojem nije bila navedena prijeporna nekretnina čk.br. 370/2B, jer bi u suprotnom i ta nekretnina bila predmetom „novog ugovora, a što je vidljivo iz rješenja Općinskog suda u Ivanić-Gradu, Stalna služba u Čazmi, broj Z- 168/11 od 11. veljače 2011. Iz cit rješenja proizlazi da su predmet kupoprodajnog ugovora između II. tužitelja i ON te tuženika iz 2011. bile sve nekretnine iz kupoprodajnog ugovora između LN i ĐN iz 1977. godine osim prijeporne čk.br. 370/2-b. Pri tome, nekretnine označene kao čk.br. 370/2C- oranica Krčevina sa 692 čhv., čk.br.389/2B-livada Krčevina s 1 ral i 177 čhv .i čk.br. 392/2-voćnjak s 207 čhv. u oba ugovora imaju identične oznake i površine dok nekretnine označene kao čk.br. 17/7K-voćnjak u selu sa 124 čhv. i čk.br. 393/4- oranica podkućnica sa 875 čhv. iz novog ugovora površinom odgovaraju preostalim dvjema česticama iz starog ugovora čije su površine identične, no u preslici ugovora iz 1977. njihove oznake i naziv nisu jasno vidljivi.

Prijeporna nekretnina od 1953. godine bila je u suvlasništvu pok. AN i njezine sestre GN svake u 1/2 dijela, a 1965. godine GN svoj suvlasnički dio nekretnine je otuđila od kada je isti upisan kao Društveno vlasništvo. Zbog navedenog, pok. SN nije nikada niti mogla sklopiti ugovor o kupoprodaji cijele nekretnine što potvrđuje da preslika ugovora dostavljenog uz tužbu nije vjerodostojna. To također potvrđuju i sami tužitelji budući da predmetnu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nisu podnijeli protiv Republike Hrvatske kao suvlasnika u 1/2 dijela predmetne nekretnine, unatoč tome što su u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku koji se kod ovog suda vodio pod brojem Z- 8189/2022 tvrdili suprotno.

Slijedom navedenog, tužitelji nisu vlasnici te nikada nisu bili niti pošteni, a stoga ni kvalificirani posjednici prijeporne nekretnine označene kao čk.br. 370/2B-oranica Krčevina s 2 jutra i 691 čhv. upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Tuženik osporava aktivnu legitimaciju, jer tužitelji nisu dokazali tu činjenicu. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan te tužitelje obveže na plaćanje parničnog troška.

4. Izvedeni dokazi ocjenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a.

5. Tijekom izvođenja dokaza izvršen je uvid u: Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Čazma, za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5), Izvod iz posjedovnog lista broj 63 za k. o. [katastarska općina], izdan od Područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostave za katastar nekretnina Čazma, sa stanjem na dan 03. siječnja 2023. (list 6), Izvod iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 03. siječnja 2023. (list 7), Kupoprodajni ugovor (list 8-11), Rješenje Općinskog suda u Ivanić-Gradu, Stalne službe u Čazmi, broj Z-168/11 od 11. veljače 2011. (list 18-19), Povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga (list 20-21), Povijest promjena na katastarskim česticama, izdana od Područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostave za katastar nekretnina Čazma, dana 13. veljače 2023., Klasa: 930-04/23-05/12, Urbroj: 541-18- 0201/5-23-2 (list 27).

6. Izvršen je uvid u ovosudni spis broj Z-8189/22.

7. Izveden je dokaz saslušanjem stranaka i to prvotužitelja FN (list 33), drugotužitelja JN (list 33-34), tuženika MN (list 34-35) i trećetužiteljice PN (list 41-42).

8. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka EN (list 40-41).

9. Izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka Branka Ćurića, dipl.ing.geod. iz Bjelovara, koji je u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 72-74).

10. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a.

11. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

12. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Čazma, za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sud je utvrdio kako su kao zemljišnoknjižni vlasnici kčbr. [katastarska čestica]/2B oranica Krčevina površine 2 jutra 691 čhv, upisani Republika Hrvatska i ovdje tuženik MN iz [adresa], svaki u 1/2 dijela.

13. Uvidom u Izvod iz posjedovnog lista broj 63 za k. o. [katastarska općina], izdan od Područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostave za katastar nekretnina Čazma, sa stanjem na dan 03. siječnja 2023. sud je utvrdio kako su kao posjednici kčbr. [katastarska čestica] upisani ovdje tužitelji.

14. Iz preslike Kupoprodajnog ugovora, za kojeg je sud utvrdio da je istovjetno originalu na ročištu 10. svibnja 2023., proizlazi kako su isti zaključili SN kao prodavatelj te ĐN kao kupac, dok se kao svjedoci navode HN i ŠN. Ugovor je zaključen u [adresa] 11. studenog 1977., a odnosi se na kupoprodaju nekretnina. Sud je izvršio uvid u original navedenog ugovora na ročištu održanom 10. svibnja 2023. te je utvrdio kako je isti istovjetan preslici koja prileži spisu.

15. Iz Rješenja Općinskog suda u Ivanić-Gradu, Stalne službe u Čazmi, broj Z- 168/11 od 11. veljače 2011. proizlazi kako se na temelju kupoprodajnog ugovora od 08. veljače 2011. u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušta uknjižba prava vlasništva na nekretnine CN iz [adresa], koje se sastoje od čest.kat.broj 17/7K, 370/2C, 389/2B, 392/2 i 393/4, za korist ĐN JN i ĐN ON, oboje iz [adresa].

16. Iz spisa ovoga suda posl. br. Z-8189/2022. proizlazi da su tužitelji kao predlagatelji pokrenuli zk ispravni postupak između ostalih i protiv tuženika kao protustranke u tom predmetu. MN protivio se zk ispravnom postupku pa je u odnosu na njega i predmetnu nekretninu obustavljen pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak.

17. Iz Povijesti promjena na katastarskim česticama, izdanom od Područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostave za katastar nekretnina Čazma, dana 13. veljače 2023., Klasa: 930-04/23-05/12, Urbroj: 541-18-0201/5-23-2, vidljivo je kako je korisnik/posjednik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije 1965. godine utvrđen TN, [adresa], promjenom 2161/65 iz 1965. godine kao korisnik/posjednik vodi se Opća poljoprivredna zadruga Ivanska, terenskom revizijom iz 1982. godine kao korisnik/posjednik utvrđen je u 1/3 dijela FNĐ iz [adresa], a promjenom 3/2018 iz 2018. godine kao korisnici/posjednici evidentirani su FN, FN JN i FN PN, ovdje tužitelji, i to svaki u 1/3 dijela.

18. Prvotužitelj FN, saslušan kao stranka u postupku, iskazao je da je njegov otac ĐN predmetnu nekretninu uživao od 1977. godine kada ju je kupio od LN, bake tuženika. U to vrijeme on je imao 6 godina i ne zna da li je isplaćena kupoprodajna cijena, ali zna da je njegov otac stupio u posjed te nekretnine temeljem tog ugovora i da mu prodavateljica nije osporavala pravo na posjed. Nakon smrti oca tu nekretninu uživao je njegov brat JN, a nakon što se on odselio iz [adresa] nastavio ju je uživati on. Kroz cijeli taj neprekinuti niz godina uživanja ta nekretnina bila je oranica na kojoj su sadili različite poljoprivredne kulture, a trenutno je na njoj posijana uljana repica. Dakle, on ju i sada uživa. Tuženik nikada tu nekretninu nije uživao, niti im je ikada branio to uživanje. Kada je odlučio tu nekretninu prodati zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja pokrenuo je z.k. ispravni postupak u predmetu Z-8179/22, a u kojem se postupku tuženik istom protivio, pa je iz tog razloga zajedno sa svojim bratom i majkom bio primoran pokrenuti ovaj postupak.

Predmetna nekretnina čini cjelinu sa njegovim ostalim nekretninama, ali to je rubna nekretnina. Ta nekretnina i njegove ostale nekretnine u naravi čine jednu cjelinu jer sve su oranice, a i kada sije, sije sve u kompletu istom kulturom. Ta je nekretnina trenutno u zakupu i to kod njegovog susjeda EN. Ostale nekretnine, dakle susjedne prodao je EN, a ostala je još samo ova koja je ostala sporna.

19. Drugotužitelj JN, saslušan kao stranka u postupku, iskazao je posve suglasno kao i prvotužitelj s time što je dodao da je tuženik tijekom 2011. godine došao osobno u njegovu kuću i predložio da bi mu on ugovorom o darovanju prepisao više nekretnina, a koje nekretnine je tužitelj zajedno sa svojim ocem uživao dugi niz godina neprekinuto, a to iz razloga što su te nekretnine automatizmom ostavinom prenesene bile na ime tuženika. Kako se tuženik u z.k. knjigama vodio kao gruntovni vlasnik njemu je to smetalo ili za dobivanje vojne mirovine ili neki dodatak i tužitelj je na to pristao te su zajedno otišli kod Javnog bilježnika Ljerka Torbašinovića u Čazmi gdje su takav ugovor i potpisali. Tužitelj mu za te nekretnine nije dao nikakvu naknadu, niti ju je on potraživao obzirom da su oni bili u posjedu istih. Njegov otac je ušao u posjed tih nekretnina nakon sklapanja ugovora sa LN.

20. Trećetužiteljica PN, saslušana kao stranka u postupku iskazala je kako je 1975. godine njezin suprug VN kupio od DN predmetnu nekretninu i u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu te su oni stupili u posjed iste. U ono vrijeme plaćao se porez na zemlju, a kako SN nije plaćala porez i imala je veliko dugovanje, njezin suprug ĐN platio je cijelo njezino dugovanje poreznoj upravi i još joj isplatio dio novca nakon čega su oni tu nekretninu uživali. Nakon njegove smrti nekretninu su uživali njezini sinovi, a nakon što su prestali uživati iste nekretnine su prodali. Suprug je kupio predmetnu nekretninu od LN koja je bila u rodbinskom odnosu sa obitelji DN.

Nikada im nitko nije branio uživanje te nekretnine.

21. Tuženik MN, saslušan kao stranka u postupku, iskazao je kako mu je poznato da je njegova baka prodala nekretnine ocu tužitelja usprkos toga što se njegov otac tome protivio. Također smatra da njegova baka SN nije mogla prodati predmetnu nekretninu iz razloga što je bila suvlasnik iste samo u ½ dijela, dok je suvlasnik druge polovice bila njezina sestra ZN. ZN je svoj dio kasnije prodavala, a SN je ostavila svoj dio njemu kao svom unuku. Zna da otac tužitelja nije isplatio u cijelosti kupoprodajnu cijenu, već je isplatio nešto više od polovine, a ostatak nije isplatio nikada. Usprkos toga, on nakon potpisa kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika sa JN i ON nije zahtijevao niti tražio da mu oni isplate ostatak kupoprodajne cijene.To mu je bilo važno iz razloga što je trebao dobiti vojnu opskrbninu. Tuženik je 2011. tri ili četiri rali darovao RH, a sve radi te opskrbnine koju u konačnosti nije dobio. Iz ugovora iz 1977. godine vidljivo je da je jedna nekretnina dopisana. Kada mu se predočava izvornik kupoprodajnog ugovora, a koja se kopija nalazi u spisu može reći da je to taj ugovor i da je iz njega vidljivo da su nekretnine čkbr. [katastarska čestica]/2b ista da je dopisana. Otac tužitelja nije stupio u posjed te nekretnine nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora, već su tu nekretninu uživali radnici PIK-a i Zadruge. Nakon desetak godina kada se rasformirao i PIK i Zadruga tu zemlju obrađivao je kako je tko htio. Tuženik je želio nakon smrti svog oca 2008. godine uživati tu zemlju, ali imao je pravnih problema radi susjeda vezano za svoju kuću, ali neovisno o ovoj nekretnini pa se nije želio baviti tom zemljom. Nakon toga operirao je kuk i ponovno nije stupio u posjed iste. Tužitelji ne uživaju predmetnu nekretninu, već ju daju u zakup više godina i to EN. Jednu polovinu te nekretnine ZN prodala je Zadruzi, a njegova baka je svoju polovinu darovala njemu.

22. Iz iskaza svjedoka EN proizlazi kako živi u [adresa] i njegov otac je osamdesetih godina prošlog stoljeća kupio nekretninu koja graniči sa nekretninom koja je predmet ovog postupka. Nekoliko godina prije toga otac prvo i drugo tužitelja i suprug treće tužiteljice kupio je predmetnu nekretninu od LN. Siguran je da je u cijelosti isplaćena kupoprodajna cijena, jer je njegov otac bio u jako dobrim odnosima sa ĐN i kako su bili međaši razgovarali su se o tome tko je, kako i kada kupio zemlju. Njihova djeca i oni uvijek su se družili. Nikada LN nisu tu zemlju uživali, a on ni ne poznaje LN, ali poznaje sina i snahu. U dobrim je odnosima i sa Neralićima i sa F. Puno puta NN je rekla da su nekretninu koja je predmet ovog postupka prodali Neralićima. Kako je on odrastao u [adresa] i radio svu tu zemlju tvrdi da predmetna nekretnina uopće nije ni bila od NN, već je bila od DN, a od NN je bila nekretnina do. Nikada nije vidio LN da bi branila J uživanje ili dolazila na zemlju nakon što se ta nekretnina prodala. NN je majka tuženika. Predmetnu nekretninu on obrađuje unazad petnaestak godina zajedno kao jednu cjelinu obzirom da njegova nekretnina graniči sa tom nekretninom. Tužitelji su ga uveli u posjed i nisu zaključili ugovor o zakupu, jer nisu z.k. vlasnici. Većinu nekretnina od njih je kupio, ali predmetnu nekretninu ne može kupiti obzirom da se u z.k. knjigama vodi kao suvlasnik MN. ĐN umro je 1998. godine, a nakon njegove smrti uživali su njegovi sinovi, sve dok ju nije počeo uživati on i to unazad petnaestak godina. Dogovor oko zakupa postigao je sa tužiteljima.

23. Proveden je dokaz uviđajem na licu mjesta sa geodetskim vještakom Brankom Ćurićem, dipl.ing.geod. koji je u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje, a u kojem vještak navodi kako je izvršio identifikaciju i geodetsku izmjeru nekretnina upisanih u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist Republike Hrvatske u ½ dijela i u korist tuženika CN iz [adresa] u ½ dijela za k. č. br. [katastarska čestica]/2B oranica Krčevina sa 2 jutra 691 čhv (13 994 m2). U katastarskom operatu i u zemljišnim knjigama kčbr. [katastarska čestica]/2B odgovara dijelu kčbr. [katastarska čestica] i upisana je u posjedovni list broj 63 k. o. [katastarska općina] sa površinom od 26184 m2. Kčbr. [katastarska čestica]/2B (dio 370/6) u naravi je oranica i nalazi se u selu [adresa]. Vještak je izvršio i geodetsku izmjeru GPS uređajem i na terenu strankama u postupku pokazao položaj i međne linije kčbr [katastarska čestica]/2B (dio 370/6) po katastarskom planu.

Na licu mjesta tuženik nije mogao sa sigurnosti pokazati gdje se nekretnina nalazi.

24. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno čl. 8 ZPP-a.

25. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi budući njihova vjerodostojnost nije dovedena u pitanje pri čemu je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama zakona.

26. Sud je prihvatio iskaze tužitelja kao stranaka, budući su isti iskazivali životno, logično i uvjerljivo. Tvrdnje tužitelja tijekom postupka nisu dovedene u sumnju niti jednim provedenim dokazom. Naprotiv, iste su potvrđene iskazom saslušanog svjedoka EN, koji ima neposrednih saznanja o činjenicama odlučnim za ishod postupka, a koji je izričito naveo da zna gdje se nalazi nekretnina koja je predmet postupka, tko ih i od kada uživa i kako su ih tužitelji stekli. Svjedok je i na licu mjesta pokazao o kojoj se nekretnini u ovom predmetu radi.

26.1. Iskaz tuženika kao stranke sud nije prihvatio, niti je isti na licu mjesta mogao sa sigurnošću pokazati gdje se predmetna nekretnina nalazi.

27. Sud prihvaća istinitim nalaz i mišljenje vještaka, budući je isti sačinjen stručno i argumentirano, te je isti u skladu sa pravilima struke.

28. Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list br. 6/80 i 36/90 te Narodne novine br. 53/91, 92/94) propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a st. 4. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Prema čl. 30. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Temeljem čl. 72. toga zakona posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, time da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

29. U bitnome na isti način i odredbom čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istoga članka samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Sukladno čl. 160. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema čl. 18. st. 1. – 3. toga zakona posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja i posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Temeljem st. 5. toga članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

30. S obzirom na sve naprijed navedeno, po ocjeni ovoga suda tijekom postupka je dokazano da su upravo tužitelji, dakle sinovi pok. ĐN, FN i JN te supruga pok. FNĐ, PN, a ne eventualni drugi nasljednici uživali predmetnu nekretninu nakon njegove smrti dakle od 1998. godine, slijedom čega nije prihvaćen prigovor aktivne legitimacije tuženika.

Sud smatra da su tužitelji stekli dosjelošću vlasništvo predmetne nekretnine, jer istu, zajedno sa svojim pravnim prednikom, do momenta podnošenja tužbe uživaju više od 10 godina temeljom valjanog pravnog posla – kupoprodajnog ugovora. Da je u cijelosti isplaćena kupoprodajna cijena proizlazi iz iskaza svjedoka EN, a i iz svih dokaza provedenih u postupku proizlazi da im SN niti obitelj PN nisu nikada osporavali pravo na posjed sve do pokretanja postupka. Životno je da kupac ne bio uveden u posjed iste da nije isplaćena kupoprodajna cijena i sigurno da bi mu netko tijekom godina branio uživanje te nekretnine. Tuženik niti njegovi pravni prednici nisu u posjedu te nekretnine od dana sklapanja ugovora odnosno od 11. studenog 1977. godine.

Dakle sud utvrđuje da upravo tužitelji zajedno sa svojim prednikom ĐN, nesmetano uživaju nekretninu koja je predmetom ovoga spora kao zakoniti, istiniti, pošteni i samostalni posjednici.

31. Prema čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a dokazi izvedeni tijekom postupka ne ukazuju na to da su tužitelj i njegovi prednici u trenutku stjecanja posjeda nekretnine znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed zbog čega je valjalo prihvatiti tužbu i tužbeni zahtjev, kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

32. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. u vezi čl. 155 ZPP-a.

33. Tužitelji su potraživali trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.615,06 eura, uvećano za zatezne kamate od presuđenja do isplate, koji im je sud u cijelosti priznao kao nužan i opravdan, a sastoje se od troška sastava tužbe u iznosu od 121,00 eura, sastava podneska od 09. ožujka 2023., u iznosu od 121,00 eura, troška zastupanja na ročištima dana 10. svibnja 2023., 11. listopada 2023. i 06. ožujka 2024., svako u iznosu od 121,00 eura, zastupanja na očevidu u iznosu od 121,00 eura, sastava obrazloženog podneska od 15. svibnja 2025. u iznosu od 121,00 eura, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 60,50 eura, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23), troška vještačenja u iznosu od 560,00 eura, te troška pristojbe na tužbu i presudu, svako u iznosu od 13,28 eura, sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18, 51/23, dalje: ZSP).

34. Svi parnični troškovi priznati strankama bili su u smislu čl. 155 st. 1 ZPP potrebni za vođenje ove parnice, a odmjereni su u granicama postavljenih određenih zahtjeva stranaka za naknadom parničnih troškova, te u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

35. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Čazmi, 28. srpnja 2025.

Sutkinja

Alma Horvatinović

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka Županijskom sudu, putem ovog suda.

Naredba:

I. DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika

II. Kal 15 dana

Čazma, 28. srpnja 2025.